Kijevski dnevnik Đure Vidmarovića (1)

U Ukrajini se zbivaju važni događaji. Narod je u središtu Kijeva uz velike ljudske žrtve prinudio korumpiranog i u odnosu na Moskvu podaničkog predsjednika na ostavku. Time se počeo urušavati cijeli sustav ulančane političke korupcije, kriminala i masivnih protu-ukrajinskih akcija. Meni poznati kijevski Trg nezavisnosti koji su prosvjednici preimenovali u "Euromajdan" – Trg Europe, odnosno Europski trg, postao je simbol narodne revolucije. Ruski predsjednik Putin odgovorio je nepriznavanjem nove ukrajinske Vlade, a potom je izvršio okupaciju ukrajinske Autonomne Republike Krim.

Elektronski mediji u Hrvatskoj i tisak bili su na strani agresora, a protiv pravednih i slobodoljubivih težnji ukrajinskog naroda. Dogodilo se nešto politički opasno i onaj tko iza toga stoji snosi odgovornost (a kako su gotovo svi mediji na strani Vlade, a mnogi pod njezinom paskom, jasno je tko treba odgovarati): članica NATO-pakta i EU preko svoga medijskog aparata nastupala je protiv politike asocijacija kojima pripada. Bit će vremena proučiti u kojoj je mjeri ovako agresivno rusofilstvo kod nas zapravo zamjena za jugofilstvo.

Nitko ne može staviti u pitanje vrijednosti ruske književnosti, ali se novi oblik imperijalne invazivne politike koja ugrožava svjetski pravni poredak i prijeti izbijanjem atomskog rata, ne može i ne smije skrivati iza sintagmi o "ruskoj duši", "ruskoj duhovnosti","slavenskoj uzajamnosti", "slavenskom bratstvu", "ruskoj kulturi","pogrešnoj američkoj vanjskoj politici", "američkoj planetarnoj agresivnosti", "političkoj nesposobnosti europskih vođa", etc, etc. Agresija je agresija i ništa više od zločina.

KijevAgresija se ne može poistovjetiti s nacionalno oslobodilačkim i nacionalno obrambenim ratom. U AgresijaNitko ne može staviti u pitanje vrijednosti ruske književnosti, ali se novi oblik imperijalne invazivne politike koja ugrožava svjetski pravni poredak i prijeti izbijanjem atomskog rata, ne može i ne smije skrivati iza sintagmi o "ruskoj duši", "ruskoj duhovnosti","slavenskoj uzajamnosti", "slavenskom bratstvu", "ruskoj kulturi","pogrešnoj američkoj vanjskoj politici", "američkoj planetarnoj agresivnosti", "političkoj nesposobnosti europskih vođa", etc, etc. Agresija je agresija i ništa više od zločina.Ukrajini se zbiva tako da agresor ne nailazi na otpor države koju je napao, a pri tome tu istu državu optužuje za agresiju, a njezin narod naziva fašističkim. Svoju agresiju naziva opravdanim pravom na zaštitu ruskog i ruskojezičnog pučanstva, te obvezom povratka zemalja koje su u nekom povijesnom razdoblju pripadale Ruskoj Imperiji u sastav sadašnje ruske države. Takvom su se logikom služili raniji agresori Staljin, Hitler, Musolini, Napoleon, Petar Veliki... Uz Ukrajinu me vežu važne životne uspomene. Želim se osobno uvjeriti u stanje stvari.

Zagreb i Kijev nemaju zrakoplovnu vezu. Onaj tko želi posjetiti Kijev prinuđen je tražiti vezu preko nekih od zračnih luka. U ovom trenutku jedina takva veza, a koja ne zahtjeva noćenje, ide preko Moskve. Stoga nisam imao izbora i nakon 33 godine ponovno sam u Rusiji, u moskovskoj zračnoj luci Šeremetjevo. Dočekao nas je lagani snijeg.

Šeremetjevo ima ogromnu pristanišnu zgradu. Kako bi otkrili na kojem je izlazu let za Kijev, moja pratilja i ja solidno smo se napješaćili kroz tranzitnu zonu do izlaza "F", a potom do izlaza "D". S nostalgijom se prisjećam pristanišnih zgrada u Carigradu i Tel Avivu, koje su, također, ogromne, ali u hodnicima imaju ugrađene pokretne trake, što je prava blagodat za bolesne i starije putnike, te roditelje s malom djecom.

Protukrajinska ruska propaganda

Na letu Moskva – Kijev zrakoplov krcat putnicima. Osjećam neizvjesnost zbog onoga što nas može dočekati u ukrajinskoj prijestolnici, obzirom da se danas održava pseudo-referendum krimskih Rusa, pod budnom paskom snažne i mnogobrojne ruske oružane sile. Među krimskim Rusima vlada šovinistička euforija. Na žalost, takva euforija vlada i u Rusiji. Sredstava masovnog priopćavanja u Ruskoj Federaciji, poglavito elektronski mediji, permanentno raspaljuju antiukrajinsku histeriju.

Ovako javno iskazanu mržnju protiv susjednoga naroda doživjeli su Hrvati od strane Miloševićeve Srbije. Za autore današnjih ruskih medija Ukrajinci više nisu ljudi, već fašisti i banderivci, a ukrajinski Rusi su, kako huškaju svoju javnost, izloženi represiji i diskriminaciji. Krim u istočna Ukrajina, - to postojano ističu - povijesne su ruske zemlje. Ondje po njima ne živi narod koji se naziva Ukrajinci, već ruska subetnička zajednica koja se naziva Malorusi.

Kijevska zračna luka nalazi se u gradu Borispilj. Uočavam veliku razliku u odnosu na vrijeme kada sam zadnji puta bio ovdje. Ukrajinci su podigli modernu, lijepu i funkcionalnu pristanišnu zgradu. Uočavam čudnu tišinu i odsutnost putnika, osim nas koji smo pristigli iz Moskve. Tek granični redarstvenici stoje na svojim mjestima. Tu su uvijek dežurni taksisti. I jedan simpatični mladić koji prodaje cvijeće na svojim kolicima. Vatromet boja iz njegovih kolica smanjuje sumornost prostora i atmosfere. Nismo bili upućeni na carinski pregled, već neposredno u prostor gdje dolazi prtljaga.

Ukrajina RusijaŠovinizamZa autore današnjih ruskih medija Ukrajinci više nisu ljudi, već fašisti i banderivci, a ukrajinski Rusi su, kako huškaju svoju javnost, izloženi represiji i diskriminaciji. Krim u istočna Ukrajina, - to postojano ističu - povijesne su ruske zemlje. Ondje po njima ne živi narod koji se naziva Ukrajinci, već ruska subetnička zajednica koja se naziva Malorusi.Dočekuju nas prijatelji moje pratilje. Bračni par - Rusi. Sjedam pored vozača kako bi što prije saznao rezultate krimskog nasilja. U automobilu uključena radio – postaja na ruskome jeziku. Nisam dugo čekao. Vozač je sasuo paljbu na Ukrajince i iskazivao radost rezultatima pseudoreferenduma na Krimu.

Kako dobro poznajem ruski mentalitet nisam se iznenadio ovakvim reagiranjem, kao ni otvorenim bezobrazlukom što vozač nije prihvatio moje uljudno izrečenu obavijest da loše govorim ruski, a dobro ukrajinski jezik. Rusi misle kako svi moraju govoriti ruski, a poglavito Slaveni. Ukoliko nije tako, onda tvrde da je riječ o proturuskom raspoloženju, a takva je osoba automatski neprijatelj. Mislim da je srpska izreka: "Govori, bre, da te celi svet razume", preuzeta od Rusa.

U Kijevu pada snijeg po vjetru. Baš onako kako je predvidio meterolog u Zagrebu. Kijevsko vrijeme je vrlo nestabilno. Rekoše mi ranije da je razlog tome izgradnja ogromnog termoakumulacionog jezera potrebnog atomske električne centrale u Čornobilu, koje su nazvali Kijevsko more. To "more" je promijenilo klimu u cijeloj regiji.

Razgovor s našim "prijateljem" odmah mi je razbistrio situaciju. Onako, pola u šali, upitao sam vozača zbog čega nije naučio ukrajinski jezik, kada živi u Ukrajini? Odgovor je bio očekivan: "A čemu mi je taj jezik potreban!" Zašutio sam, misleći na ruski šovinizam. Konačno, zbog čega sam ja naučio ukrajinski premda ne kanim živjeti u ovoj zemlji? No, ovaj etnocentrist moj motiv ne bi razumio. A nije riječ o nekom "zalupanom" i neobrazovanom čovjeku, već o fakultetski obrazovanom velikorusu.

Pseudoreferendum na Krimu

Stižemo do odredišta. Uključujemo TV kanale. Krimski Rusi su ogromnom većinom odlučili izdvojiti se iz Ukrajine i priključiti susjednoj državi. Krimske Ukrajince nitko nije pitao što oni žele, KrimStižemo do odredišta. Uključujemo TV kanale. Krimski Rusi su ogromnom većinom odlučili izdvojiti se iz Ukrajine i priključiti susjednoj državi. Krimske Ukrajince nitko nije pitao što oni žele, a posebno ne domicilno pučanstvo: Krimčake, Karaite i Krimske Tatare. Zbilo se isto kao i u Hrvatskoj kada su proglasili tzv. Srpsku Republiku Krajinu.a posebno ne domicilno pučanstvo: Krimčake, Karaite i Krimske Tatare. Zbilo se isto kao i u Hrvatskoj kada su proglasili tzv. Srpsku Republiku Krajinu.

Srbi su vrlo brzo istjerali, ili poubijali domicilno hrvatsko pučanstvo. Slijedom ovoga iskustva nije teško predvidjeti kakva sudbina čeka domicilno pučanstvo na Krimu, ako se poluotok priključi Ruskoj Federaciji. Predmnijevam da će Putin ozakoniti agresiju na Krim, anšlusom, odnosno aneksijom. Zapad i demokratski svijet ga neće moći zaustaviti. Nakon toga doći će do egzodusa neruskog pučanstva i time će se Ukrajina naći u dodatnim poteškoćama.

Na TV kanalima zabezeknuti i ogorčeni ukrajinski političari, a ushićenost i slavlje na Krimu i u Rusiji. Ukrajinska Vlada obznanila da referendum ne priznaje i poziva se na međunarodno pravo, te na Budimpeštanski dogovor iz 1994. kojim su se velike sile obvezale čuvati teritorijalni integritet Ukrajine i poštovati njezin državni suverenitet. Nakon takve garancije Ukrajina je pristala odreći se vlastitog atomskog oružja, što više, sve atomske glave dislocirati u Rusku Federaciju.

Đuro Vidmarović

Pon, 4-05-2026, 08:11:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.