Daša Drndić u Koprivnici

Daša Drndić, bivša beogradska novinarka kojoj neki tepaju da je hrvatska književnica, a zapravo je riječ o tekstopiscu koji se ističe ogorčenjem prema Republici Hrvatskoj, njezinom narodu, političkoj stvarnosti i povijesnim činjenicama, gostovala je 9. svibnja 2013. u slavnome hrvatskom gradu Koprivnici. Ondje je nakladnička kuća „Fraktura" iz Zaprešića u zajednici s Knjižnicom i čitaonicom „Fran Galović", organizirala „književnu večer" navedene drugarice. Voditelj i moderator ovog epohalnog događaja bio je prvi lik „Frakture", Seid Serdarević. On je odlučio Koprivničanima predstaviti Dašino djelo „Belladonna", kojega od milja naziva „najnoviji roman ove autorice".

Riječka Beograđanka Daša Drndić rodila se, eto, 1946. u Zagrebu. Čitamo u Wikipediji:

„Studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Southern Illinois University gdje je pohađala postdiplomski studij Theatreand Communications, a dasa-drndic-zagrebu-predstavila-roman-belladonna-slika-653948potom studirala na CaseWestern Reserve University. Doktorirala je u Rijeci s temom o protofeminizmu i političkom angažmanu spisateljica kroz njihova djela. Na Sveučilištu u Rijeci predaje Modernu britansku književnost i kreativno pisanje na Odsjeku za anglistiku. U svom bogatom radnom iskustvu radila je u izdavaštvu, predavala engleski jezik, radila kao dramaturg na Radiju Beograd, bila književna prevoditeljica, članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije 1970.-92., a od tada radi kao slobodna umjetnica. Objavljivala je prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima Književnost, Delo, Suvremenik, Vidici i Književna reč. Piše radiodrame koje se emitiraju na Radiju Beograd, Radiju Zagreb, Radiju Sarajevo i Radiju Ljubljana, a urednica je i dramskog programa Radio-televizijskog programa Beograd. Odlomci iz njene proze i njenih radiodrama postoje u prijevodima na engleski, njemački, francuski, finski, mađarski, poljski, talijanski i slovenski". Član je hrvatskog ogranka PEN-a i Hrvatskog društva pisaca.

Daša Drndić vrijeđa sve koji joj nisu poćudni i pljuje po hrvatskim nacionalnim vrijednostima. Njezino pisanje je u funkciji prepoznatljive političke opcije i ona tu funkciju obavlja predano, čak i strasno. Neprestano je opsadnome stanju. Sa svojom jezičnom debelom bertom stoji na gotovs. Kako i neće stajati: Svuda, bre, oko nje ustaše i fašisti, naravno hrvatski. A kao beogradski kadar ona bi najradije te fašiste i ustaše u Hrvatskoj eliminirala, uključujući i ovu njoj mrsku državu.

Eh, kako se to nekada uspješno rješavalo! Evo što je vrla hrvatoljubka iz Beograda, odnosno Rijeke, izjavila za hrvatsko patriotsko glasilo „Novosti" iz Zagreba, koje izdaje srpska manjinska zajednica u RH: Na pitanje „Kojim tada oživljenim fašizmima prešutno živimo i danas?", Daša iz Rijeke odgovara:

„Ne bih rekla da su fašizmi devedesetih danas oživljeni, oni nisu ni umrli. Još uvijek se u Hrvatskoj vode frapantno apsurdne kvazilingvističke, a zapravo političke polemike oko jezika i pravopisa, još uvijek Thompson arlauče a mase skaču, još uvijek Crkva zabada nos tamo gdje joj nije mjesto, još uvijek ruže hrvatske cvatu, da ne nabrajam više. (...)" (poveznica)

Izljev mržnje

Čitajući ove retke ostajete skamenjeni zbog izljeva mržnje. Kako ova Daša može uopće disati u Hrvatskoj od tolikog fašizma? I zbog čega, jadna ne bila, trpi ove ustaše i fašiste umjesto da ode u beli svet gdje takve pošasti MržnjaI kako se ta Daša nadrndala baš na Paju Kanižaja, čovjeka iz čuvene partizanske i komunističke obitelji koji nikada nije imao nikakve veze s ustašama. Razlog je njegovo hrvatsko rodoljublje, njegova normalna historijska svijest i neoštećen etnički identifikacijski kod. Izgleda da književnik lijeve političke orijentacije ne smije imati hrvatsku nacionalnu svijest? U tome je kvaka. Ovakvim nakaradnim titoističkim stavom ova spisateljica mržnje, zapravo potvrđuje odnos prema vlastitome narodu vodstva hrvatskih stranaka lijeve orijentacije. Na toj istini joj se možemo zahvaliti.nema, recimo u miroljubivu i demokratsku Republiku Kongo, a može i u njoj dobro znanu Srbiju. Mogli bi smo navesti još obilje Dašinih hračaka po Hrvatima i Hrvatskoj, ali čemu? Narod kaže: tko na vjetar pljuje, hračak mu se dsis2214941nađe na licu. Premda je čudno što osoba iz moga naraštaja ne razmišlja o unucima, ili eshatološkim temama, a politiku prepusti mlađima i pametnijima!

Međutim, želim protestirati zbog toga što su Seid Serdarević i Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica koprivničke knjižnice „Fran Galović" dozvolili da dotična Daša javno omalovažava, vrijeđa i politički etiketira poznatoga hrvatskog književnika Paju Kanižaja. Nadrndala se na jednu Pajinu pjesmu u kojoj se spominje, zamisli bre zločina!, Hrvatska i hrvatstvo, i javno ga pred svima nazivala ustašom i sva zajapurena vikala kao sumanuta: „Kada će konačno doći Kanižaj pa da to raščistimo!"

Neka je sramota Seida! Kako bi se osjećao kada bi netko vrijeđao Tita Bilopavlovića, dobroga prijatelja Paje Kanižaja? Neka je sramota ravnateljicu Dijanu Sabolić-Krajina, ali i mnoge nazočne, što su šutjeli nakon ovakvog govora mržnje i ovako nečuvenog vrijeđanje jednog hrvatskog književnika, časnog čovjeka i konačno dobitnika nagrade za životno djelo grada Koprivnice. Ispada da je Koprivnica nagradila ustašu i fašista!

I kako se ta Daša nadrndala baš na Paju Kanižaja, čovjeka iz čuvene partizanske i komunističke obitelji koji nikada nije imao nikakve veze s ustašama. Razlog je njegovo hrvatsko rodoljublje, njegova normalna historijska svijest i neoštećen etnički identifikacijski kod. Izgleda da književnik lijeve političke orijentacije ne smije imati hrvatsku nacionalnu svijest? U tome je kvaka. Ovakvim nakaradnim titoističkim stavom ova spisateljica mržnje, zapravo potvrđuje odnos prema vlastitome narodu vodstva hrvatskih stranaka lijeve orijentacije. Na toj istini joj se možemo zahvaliti.

Pajo Kanižaj

Pajo Kanižaj rodio se u podravskom selu Đelekovcu pored Koprivnice 22. srpnja 1939. godine. Đelekovac mu je rodno selo, a Koprivnica rodni grad u kojem je živio od pete godine i završio školu i gimnaziju. Diplomirao je n Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje sada živi. Bio je glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa „Paradoks" i „Žalac" , te je uređivao humor u „Studentskom listu, Vjesniku i Večernjem listu, a HTV-u uređivao je zabavne 8058072c374acb5de83179dce6f2fad4emisije, humorističke i serije za djecu.

Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo, kao i prve nagrade na međunarodnom festivalu u Italiji. Na prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike „Samobor '71" nagrađen je „Zlatnom lirom" . Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane („Vužgi", „Hrvacki kraj" , „Moja domovina" ....

Književno djelo Paje Kanižaja po vrijednosti daleko je iznad onoga što stvara naša Daša Drndić. On je živući klasik, dok ona u suvremenoj hrvatskoj književnosti nema značenja, osim političkog. Međutim, ako se usuđuje javno nazivati fašistom kolegu koji je iz partizanske i komunističke obitelj, kolike će kible svoje pljuvačke sasuti na kolege koji ne pripadaju ljevici? Ne želim šutjeti, jer zlo crvene mržnje preplavljuje ovu zemlju.

Daša Drndić je navedenim nastupom pokazala kako izgleda zloporaba književnosti u političke svrhe. Čine se, da dotičnica ima ambicije ući u hrvatsku diplomaciju i pridružiti se Ivanu Goldsteinu. Aferim!

Na kraju, nekoliko aforizama Paje Kanižaja za ovu prigodu:

Negdje duboko
u svakom se čovjeku
krije – govno.

Vrag je crn i kad je crven!

Kosti osuđuju na svim jezicima!

U Hrvatskoj je problem
što mnogi žive bjelosvjetski,
ponašaju se bizantijski,
a pokušavaju misliti europski

Đuro Vidmarović

Ned, 3-05-2026, 23:33:54

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.