Ljerka Dragičević - Hrvatska narodna zastupnica u Parlamentu Crne Gore

U našoj javnosti gotovo su neopaženo prošle dvije važne vijesti iz Crne Gore, a tiču se tamošnje hrvatske nacionalne manjine. Prva se vijest odnosi na lokalne izbore u travnju 2012., a druga na izvanredne crnogorske parlamentarne izbore 2012. održane 14. listopada 2012., kada su pripadnici hrvatske nacionalne manjine prvi puta u povijesti uspjeli izabrati vlastitu saborsku zastupnicu, Ljerku Dragićević, kandidatkinju Hrvatske građanske inicijative (HGI), političke stranke koja djeluje u Boki kotorskoj.

Druga se vijest tiče formiranja nove koalicijske crnogorske Vlade na čelu s Milom Đukanovićem, u kojoj je predsjednica HGI-a, Marija Vučinović, nakon uspješnih političkih pregovor postala članica Kabineta ministara s resorom ministrice bez lisnice (portfelja).

Ovom prilikom čast mi predstaviti našoj javnosti uvaženu zastupnicu Hrvata u Skupštini Crne Gore, gospođu Ljerku Dragičević.

Ljerka Dragičević, zastupnica Hrvata u Skupštini Crne Gore

Ljerka Dragičević , dipl. ec., kći Budimira Dragičevića (iz ugledne hrvatske i katoličke budvanske obitelji i Veronike, r. Starman), diplomirana je ekonomistica. Osnovnu školu završila u Budvi, gimnaziju i Ekonomski fakultet u Titogradu. Tijekom 31 godine rada u gradskoj upravi Budve, te u nekoliko turističkih firmi, stekla je ugled cijenjenog turističkog stručnjaka. Govori francuski, njemački i talijanski jezik. Politički je djelatna kao članica političke stranke koja se zove Hrvatske građanske inicijative (HGI).

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) iskoristila je 2013., mogućnost koju joj je pružio novi crnogorski Zakon o izboru odbornika i poslanika i istaknula svoju listu kandidata za državni Parlament. Nositeljica liste bila je Ljerka Dragičević. Ona je iza sebe već imala jedan parlamentarni mandat. Naime, HGI je kao dio šire stranačke koaliciji koju su činile stranke Demokratska partija socijalista (DPS), Socijalno demokratska partija (SDP), Bošnjačka stranka i Demokratska unija Albanaca, dobila od DPS-a jedno mjesto na koje je izabrana gospođa Dragičević.

U Proglasu HGI od 25. rujna 2012. ,između ostalog je istaknuto i sljedeće:
„... Tijekom desetogodišnjeg postojanja na crnogorskoj političkoj sceni prepoznati smo kao konstruktivna, lojalna i kreativna snaga društva. Velik je naš doprinos stvaranju neovisne Crne Gore, za koju smo se borili od prvoga dana. Kako smo sudjelovali u stvaranju države Crne Gore, tako želimo i hoćemo izgrađivati njezinu demokraciju i vladavinu prava.

Nositeljica liste Hrvatske građanske inicijative je dosadašnja zastupnica u državnom Parlamentu, gospođa Ljerka Dragičević, koja se u predhodnom mandatu dokazala kao borac i zaštitnik interesa Hrvata i svih ostalih crnogorskih građana. Njenim neumornim trudom i angažiranjem izboren je cenzus od 0,35% za ulazak hrvatske stranke u Skupštinu, a hrvatski jezik je ravnopravno zastupljen u Ustavu Crne Gore. Gospođa Dragičević je propoznatljiva po osebujnoj neposrednosti i jednostavnosti, što znaju mnogi građani u ime kojih je iznosila probleme pred zastupnicima u crnogorskoj Skupštini.

Hrvati, kao i ostali građani, moraju imati svoje političke predstavnike. Narod koji je u prošlosti dostigao vrhunce kulture i obogatio Crnu Goru Kotorskom Katedralom, baroknim Perastom, Gospom od Škrpjela, brojnim palačama i crkvama, kao i znamenitim pomorcima i svecima, mora ostvariti svoj politički identitet. Zato, izaberite na predstojećim izborima listu "Hrvatska građanska inicijativa - Odlučno", jer svi su svoje izabrali".

Gospa od Škrpjela

Pored Ljerke Dragičević kao nositeljice, na Listi HGI-a za ove parlamentarne izbore nalazile su 32 osobe,uglavnom istaknuti pripadnici etničke elite Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori: Marija Vučinović, Ilija Janović, Josip Gržetić, Blanka Radošević Marović, Srećko Tripović, Anto Pešin, Đuro Kojan, Ljiljana Velić, Filo Biskupović, Adrijan Vuksanović, Vlasta Božinović, Miomir Abović, Zvonimir Deković, Marin Čaveliš, Ružica Lazarević, Tripo Matijević, Pavle Marković, Krsto Brkanović, Miroslav Marušić, Irena Grandis, Anto Biskupović, Josip Marinović, Petar Janović, Sandra Krstović, Zvonko Perušina, Andro Petrović, Irena Belan, Ljubica Sindik, MihailBilafer, Milena P. Kovačić i Marko Marković.

Sedmi listopada 2012. Ljerka Dragičević je potvrdila da Hrvati u Crnoj Gori na parlamentarne izbore izlaze samostalno. Tada je izjavila: „HGI, prvi put izlazi samostalno na parlamentarne izbore, jer smo do sada bili dio koalicije na listi DPS-a. Stari Zakon o izboru odbornika i poslanika nije nam davao, kao manjini, mogućnost da možemo samostalno ući u parlament.

Hrvati su interesantna manjina, ima nas svega jedan posto, a pripada nam gotovo 60 posto kulturnog blaga Crne Gore, od čega je 85 posto pod zaštitom UNESCO-a. Novim Zakonom dobili smo prava koja su nam garantirana Ustavom. Cenzusom od 0,35, odnosno 1.400 glasova, možemo osvojiti jedno poslaničko mjesto. Zato smo se i skoncentrirali da ga i osvojimo, jer nam to poslaničko mjesto nije garantirano, ukoliko ne ispunimo cenzus. ...

Da se razumijemo, mi sebe vidimo u vlasti. Ako budemo ušli u vlast, tražićemo i ministarsko mjesto. Ali kažem, otom-potom". ... Jedan autohton narod, iako naš Ustav ne poznaje taj termin, a to su narodi koji na ovim prostorima nijesu deset, 20 ili 50 godina, nego stoljećima, on može samo sebe štititi, ako ima političku partiju. Jer, ako nijesi u politici, onda ste marginalizirani".
U istom razgovoru za podgoričke „Vijesti" Lj. Dragičević je navela i probleme s kojima se suočavaju Hrvati, odnosno njezino biračko tijelo:

„Nije dovoljno urađeno na zapošljavanju, uopće u Crnoj Gori. Ne mislim samo na Hrvate, nego uopće. Tko god bude na vlasti, mora se boriti za što brži i bolji, ali ne pod svaku cijenu, ulazak zdravog kapitala, kako bi se otvarala nova radna mjesta. Nažalost, Hrvati se teško zapošljavaju, i dalje nemati ni jednog policajca (Hrvata, op. a.) na ulici. Mislim da u javnom sektoru zastupljenost manjina nije na nekom nivou. Možda imamo nešto malo više Hrvata zaposlenih u Tivtu i Kotoru, ali javni sektor ne. Mi kao HGI, borimo se i borit ćemo se za pravednu zastupljenost, ne po svaku cijenu, već samo ako je naš jednako dobra kao svi, neka ima prvenstvo". (Vidi na poveznici)

Ljerka Dragičević u crnogorskim saborskim klupama (Foto: Boris Pejović)

Na izvanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, zakazanima za 14. listopada 2012., sudjelovalo je 13 stranaka, koalicija i skupina građana, od čega šest manjinskih lista.Rezultati ovih izborabili su povoljni za Koalicija pod nazivom „'Za europsku Crnu Goru"predvođenu i do tada vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Ova je Koalicija dobila relativnu većinu u Parlamentu, osvojivši 46 posto glasova. Međutim, za Hrvate u Boki kotorskoj i Crnoj Gori ovi su izbori bili povijesni, jer su prvi puta od ulaska u Jugoslaviju 1918., i, dakako, Crnu Goru nakon što je proglasila nezavisnost, sami izabrali svoga parlamentarnog zastupnika i to iz redova vlastite političke stranke. Ljerka Dragičević ušla je u povijest kao jedna od vodećih ličnosti u suvremenoj povijesti svoga naroda.

Kao saborska zastupnica izabrana na listi HGI-a, Lj. Dragičević ima mogućnosti energičnije i otvorenije nego prije isticati probleme koji tiše njezinu malu i vrlo ranjivu nacionalnu manjinu, toliko ranjivu da joj prijeti potpuna asimilacija u dogledno vrijeme.

U intervjuu za „Dnevne novine, 23. siječnja 2013. poručila je javnosti:

„Ja sam nepopravljivi optimista. Ratovi su iza nas i dijalogom sve rješavamo".

Kako vidimo nije odviše ulazila u detalje, jer bi morala otkriti poražavajuću istinu: Hrvati u Crnoj Gori svedeni su na manje od jedan posto pripadnika u odnosu na ukupno pučanstvo Države.

Obraćanje zastupnice Ljerke Dragičević Državi matičnog naroda – Republici Hrvatskoj
„Željeli bismo da Hrvatska malo više vodi računa o nama"

Prilika je podsjetiti na izjavu Ljerke Dragičević, kazanu 18. studenoga 2012., dakle, tjedan nakon što je izabrana u Skupštinu Crne Gore. Portal DPS-a (www.dps.me) objavio je razgovor s njome, stavivši kao naslov ulomak iz njezinog govora: „Žao nam je što Hrvatska ni ne zna za nas", s nadnaslovom: Zastupnica Hrvata u Crnoj Gori".

Već se naslovom ističe gorki prijekor i tužna istina, onako kako Hrvati u Crnoj Gori doživljavaju državu svoga matičnog naroda. Kako je Ljerka Dragičević sada vodeća ličnost Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori, te demokratski izabrana u Parlament, njezine riječi imaju novu težinu. Očito je kako se obraća s te pozicije obratila političkim vlastima u RH zaduženima za skrb o Hrvatima u dijaspori: Predsjedniku, MVP-u, Saboru i Matici iseljenika Hrvatske.

Pisac ovih redaka zastupničini prijekori bole, tim više jer su opravdani. Stoga mogu kazati da mnogi od nas koji nismo na vlasti znademo za Hrvate u Crnoj Gori, poznajemo njihove probleme, suosjećamo s njima i njihovu tugu osjećamo kao vlastitu i sve bi učinili kako bi im pomogli. Ali nas kao takve, bez obzira na poznavanje problematike, nitko o ljudi na vlasti ništa ne pita, niti im pada na pamet kako bi se bar savjetovali s onima koji od njih poznaju bolje stvarnost hrvatskih autohtonih manjina.

Stanje hrvatske manjine u Crnoj Gori

Navodim dijelove iz intervjua zastupnice Dragičević, zajedno s interpoliranim riječima novinara koji je razgovor vodio:

„Stanje hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori značajno se popravilo od proglašenja neovisnosti te mlade države, ali tamošnji Hrvati vape za većom pažnjom Zagreba'. Ljerka Dragičević, nova starazastupnica hrvatske manjineu Crnoj Gori, kaže kako je 'razočarana odnosom matice prema Hrvatima u Crnoj Gori. Slabo nas se sjete. Željeli bismo da Hrvatska malo više vodi računa o nama', požalila se i dodala da Hrvati u Crnoj Gori nisu dijaspora, već autohtono stanovništvo.

Za hrvatske udruge u Crnoj Gori Hrvatska je, kaže ona, prošle godine izdvojila tek oko 20 tisuća eura. Pomoć bi im dobro došla, recimo, da nabave još jedan repetitor kako bi se njihov radio Dux mogao dalje čuti. Problema u funkcioniranju zajednice ima, kao i svugdje.Velika je nezaposlenost, slaba zastupljenost manjina općenito u državnim institucijama, sudstvu, ali više nema problema oko slobodnog izjašnjavanja nacionalne pripadnosti kao prije', nabrojila je Dragičević i dodala da također postoje problemi oko restitucije koja se ne provodi.

Samostalna Crna Gora dala je tamošnjim Hrvatima vjetar u leđa. 'Mnogo je bolje danas nego je bilo, ali se ima još mnogo raditi', navodi Dragičević. Ona smatra da je od presudne važnosti za hrvatsku manjinu da aktivno sudjeluje u političkom život jer, ako nisu u politici, u parlamentu, onda će ostati marginalizirani kao zajednica. Ali ponovno se vraća na nužnu podršku iz matice.

'Dolaze razni timovi stručnjaka iz Hrvatske koji pomažu Crnoj Gori, ali se nitko nije javio u HGI niti oni znaju da HGI postoji u parlamentu. To boli čovjeka', iskrena je zastupnica Dragičević. Postoje i predstavništva hrvatskih tvrtki u Crnoj Gori, nastavlja ona, ali nitko iz Gospodarske komore nije barem kontaktirao našu manjinu, možda nekoga zaposlio.

'Nama je jasno da su naši osjećaji drugačiji prema Hrvatskoj nego što su zemlje matice prema nama', kaže osjetno nezadovoljna Dragičević. Sami se bore koliko mogu. I ovo jedno mjesto u crnogorskom parlamentu veliki je uspjeh za malu manjinu.

Osnovni zadatak HGI-ja je zaštititi hrvatski nacionalni identitet u Crnoj Gori. 'Oko 60 posto crnogorskog kulturnog blaga je naslijeđe hrvatskog naroda koji je živio na ovim prostorima, a od tih 60 posto 85 posto je pod zaštitom UNESCO-a', pohvalila se Dragičević i odmah dodala da se o svemu tome malo zna u Hrvatskoj. Najviše Hrvata u Crnoj Gori živi na području Tivtu i Kotoru. 'Nema nijednog grada u Crnoj Gori da nema ni jednog Hrvata', priča nam zastupnica HGI-ja.

U Vojkovićima, navodi, po popisu žive tri Hrvata, ali je HGI dobio sedam glasova. 'Jedino u Rožajima, Šavniku i Žabljaku nismo dobili nijedan glas', kaže ona. Što se tiče formiranja većine u Crnoj Gori, suradnja dolazi u obzir sa strankama koje će raditi na zaštiti hrvatske nacionalne manjine i zalagati se za ulazak i EU i NATOte, naravno, podržavati nezavisnost Crne Gore.
'Ulazak NATO i EU nama Hrvatima daje sigurnost u Crnoj Gori', zaključila je zastupnica Dragičević.

S predsjednikom Josipovićem

Delegacija Hrvatske građanske inicijative posjetila je vrhovništvo RH 23.-26. veljače 2011. godine. Tada su sugovornike upoznali (valjda!) sa svim problemima koji tiše Hrvate u Crnoj Gori. Vidljivo je iz gore navedenih riječi, kako ovaj posjet nije donio željene rezultate. Stoga navodimo članak o posjeti Zagrebu, objavljen na internetskim stranicama Radio Duxa iz Tivta, 26. veljače 2011.

„Predstavnici Hrvatske građanske inicijative, predsjednica gospođa Marija Vučinović, poslanica u Parlamentu Crne Gore gospođa Ljerka Dragičević i član predsjedništva gospodin Zvonimir Deković boravili su u službenoj posjeti Zagrebu od 23.02. do 26.02. 2011.godine.

Tijekom posjete upriličen je radni sastanak kod predsjednika Republike Hrvatske gospodina dr. Iva Josipovića. Na radnom sastanku predsjednik Josipovićje informiran o tekućim aktivnostima Hrvatske građanske inicijative, a za koja se smatra da su za opstojnost Hrvata u Crnoj Gori od iznimnog značaja.

Jedno od pitanja o kojem se razgovaralo je i usaglašavanje Zakona o izboru odbornika i poslanika s Ustavom Crne Gore. Dogovor između DPS-a, SDP-a, Bošnjačke stranke i HGI-a kojim bi se Hrvatima u Crnoj Gori, cenzusom od 0,3 procenta obezbijedila prolaznost u Parlamentu CG je za HGI jedno od najznačajnijih pitanja. Ovaj prijedlog nije naišao na podršku opozicije tako da je prijedlog Radne grupe da tekst sa neusaglašenim pitanjima ide na politički dogovor.Također, neusaglašeno je pitanje zastupljenosti žena u lokalnim i državnom Parlamentu.

U Predsjedničkim dvorima. S lijeva na desno: Marija Vučinović, predsjednica HGI, dr. sc. Ivo Josipović, zastupnica Ljerka Dragičević i Zvonimir Deković, član vodstva HGI-a

Predsjednik Republike Hrvatske je informiran i o predstojećem popisu stanovništva u Crnoj Gori. Razgovarano je i o aktivnostima koje Hrvatske građanska inicijativa poduzima oko realiziranja projekta Hrvatske knjižnice i čitaonice u zgradi koja je ustupljena hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori, a koja se nalazi u Donjoj Lastvi-Tivat.

U sklopu radne posjete Zagrebu delegacija HGI-a sastala se u Ministarstvu Vanjskih poslova i europskih integracija s Načelnikom samostalne službe za Hrvate izvan Republike Hrvatske gospodinom Petrom Barišićem i glavnim tajnikom gospodinom Ivanom Zebom. U veoma dugom, srdačnom i otvorenom razgovoru dobivena je podrška za dosadašnji rad Hrvatske građanske inicijative, kao i za rad organiziranog dijela hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Gospodin Petar Barišić i gospodin Ivan Zeba su informirani o nakani skorog otvaranja Hrvatske knjižnice i čitaonice kao i o aktivnostima Radio-Dux-a. Dobivena je posebna potpora održavanju projekta prvog elektronskog medija Hrvata u Crnoj Gori, Radio-Dux-a.

Nekadašnji Konzul savjetnik u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Kotoru gospodin Igor Čupić upriličio je delegaciji sastanak u HAZU sa gospodinom Mirkom Kratofilom, kojom prilikom je dobivena veća količina knjiga namijenjena za Hrvatsku knjižnicu.Pored knjiga dobiven je i značajan broj časopisa Meridijani , kako je rekao gospodin Kratofil, hrvatske inačice američkog časopisa Nacionalna geografija".

Đ. Vidmarović, Ljerka Dragičević i Marija Vučinović, Zagreb, 24. veljače, 2012.

U lipnju 2012. Crnu je Goru službeno posjetila hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić. Tom je prilikom pohodila i Kotor.
Navodimo izvješće s ministričine posjete Kotoru prema Radio Duxu od 26. lipnja 2012. godine.

Pusić u Kotoru razgovarala s predstavnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić razgovarala je u utorak u Kotoru s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori o položaju i pravima Hrvata u toj zemlji, njihovoj organiziranosti, aktivnostima i problemima te o financijskoj potpori hrvatskim udrugama i medijima koji djeluju u Boki Kotorskoj.

U razgovoru su sudjelovali predsjednik Hrvatskog građanskog društva Mirko Vičević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Miroslav Franović, predsjednik Hrvatske krovne udruge DuxCroatorum Zvonimir Deković i zastupnica Hrvatske građanske inicijative u crnogorskom parlamentu Ljerka Dragićević.

Tijekom razgovora predstavnici udruga ukazali su uglavnom na potrebu rješavanja tehničkih problema, načina financiranja hrvatskih medija "Hrvatskog glasnika" i "Radio Duxa" te suvremenijeg načina rada s mladima kroz stvaranje kampova za edukaciju i animaciju kao i doniranje stipendija za studiranje i postdiplomske studije na sveučilištima u Hrvatskoj.

Ministricu Pusić primio je kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić koji je predstavio biskupiju kroz njenu povijest te kulturno i spomeničko blago Hrvata kao autohtonog naroda u Boki Kotorskoj. Ministrica je izrazila zadovoljstvo posjetom i susretom u biskupiji koja je pomogla u očuvanju autohtonog hrvatskog identiteta u Crnoj Gori.

Najavljujući u razgovorima današnje potpisivanje sporazuma o euroatlanskom partnerstvu s Crnom Gorom, koji će biti potpisan tijekom dana u Podgorici, hrvatska šefica diplomacije istaknula je kako, vezano za funkcioniranje institucija hrvatskog naroda, postoji namjera napraviti plan kulturne suradnje u regiji na medijskim projektima komunikacije i projektima kulture. "
Želimo naglasiti okrenutost prema budućnosti, ali i riješiti probleme koji su ostali kao što su problemi restitucije. Upravo bi Hrvati mogli biti nositelji aktivnosti na približavanju Crne Gore Europskoj uniji", kazala je ministrica Pusić.

Nakon susreta u Kotoru ministrica vanjskih poslova s izaslanstvom je otputovala u Podgoricu, gdje će se sastati s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem te s ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom, s kojim će potpisati sporazum između Hrvatske i Crne Gore o euroatlanskom partnerstvu".

Umjesto zaključka

Slobodan sam primijetiti kako iz navedenih priopćenja nije vidljivo da su predsjednik Josipović i dužnosnici u MVP-u upoznati s krucijalnim, znači stvarnim problemima Hrvata u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Čini se kako ti problemi nisu fascinirali niti ministricu Pusić. I ranije su brojni hrvatski političari dolazili u Kotor, bili ondje dobro primljeni, dijelili osmjehe lijevo i desno, kao i odličja, obećavali brda i doline, a nakon obilne spize vraćali se u svoje zagrebačke fotelje i sve zaboravljali.

A problemi Hrvata u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj puno su teži i složeniji od onih vezanih za Radio Dux i crnogorske euroatlantske integracije. Očito da o njima nije razgovarano. Kako drukčije shvatiti riječi zastupnice Dragičević 'razočarana odnosom matice prema Hrvatima u Crnoj Gori, kazane tjedan nakon izvanrednih parlamentarnih izbora?

Koliko nam je poznato, Ljerka Dragićević je u ovome trenutku jedina parlamentarna zastupnica Hrvata, u svijetu, izabrana na listi jedne hrvatske političke stranke. Bilo je Hrvata u parlamentima Austrije i Mađarske, ali izabranih kao članova neke od stranaka koja zastupa većinski narod. Gospodin Milja Gera član je rumunjskog Parlamenta kao pripadnik hrvatske manjine, nezavisno od političkih stranaka, kao što je slučaj s većinom, manjinskih zastupnika u Saboru RH. Ravni su joj po legalitetu saborski zastupnici iz redova SSDS-a, dr. Milorada Pupovca.

Đuro Vidmarović