Ždrijelo crnih lista 44/44 

Na žalost, crne liste i dalje postoje. U raznim oblicima, ali s jednakom djelotvornošću. Autori koje sadašnji centralni komiteti i njihove ideološke komisije stave u rubriku: nazadni, konzervativni, kontrarevolucionarni, nacionalisti, klerikalisti, etc. nemaju pristup sredstvima javnog općenja, osim kao predmet negacije, ruganja i diskriminacije.

Glede toga situacija u današnje vrijeme lošija je nego što je bila u vrijeme komunizma. Tada su granice bile jasne. Znalo se gdje tko pripada. I bilo ti je normalno kao vjerniku ili državotvornom Hrvatu da ne možeš dobiti prostor u glasilima koja kontroliraju komunisti. Međutim, poneki od njihovih urednika imali su veću širinu i jači osjećaj za pluralizam od ovih današnjih.

U nekim današnjim glasilima vladaju koterije i skupine koje primaju priloge svojih suradnika i istomišljenika. Na taj način čovjek koji želi pisati slobodno i nezavisno, neopterećen uredničkim klanovima i politikama vlasnika glasila, sve je u bezizglednijem položaju. Ako si se zamjerio nekom uredniku samo jednom nesmotrenom riječju, ili mu se ne sviđa tvoj nos, on te može staviti na crnu listu.

Takva je nemoralna praksa zahvatila čak i glasila demokratske orijentacije, odnosno ona za koje se vjeruje kako su objektivna i da skrbe o nacionalnim vrednotama. Stoga nastavljam sa serijom priloga pod tim neugodnim naslovom „Ždrijelo crnih lista".

Književni susreti su važni, poglavito ako na njima nazoče i kolege iz inozemstva. Potrebno je upoznavati književno stvaralaštvo drugih naroda, razmjenjivati iskustvo, uspostavljati veze u korist književnosti.

U postojećoj besparici organizirati takve susrete nije jednostavno. Pa kada se neki takav susret i dogodi treba ga pozdraviti i poduprijeti, a to je moguće ako se o njemu dobronamjerno obavijesti javnost.

"Galovićevi dani" u Koprivnici dobili su 2012.međunarodnu dimenziju, zahvaljujući maru Koprivničko-bilogorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Upravo o tome sam napisao članak i poslao ga književnim novinama za koje sam vjerovao da će takvu obavijest primiti sa zahvalnošću. Priložio sam i foto-priloge snimljene na toj manifestaciji. Polazio sam od sebe, odnosno od toga kako bih ja reagirao na takav članak.

No, dogodilo se drukčije. Urednik je članak primio, ali ga nije objavio. Vrijeme je učinilo svoje i članak-obavijest je danas zastario. A da me je obavijestio sam jednom crticom: „nećemo objaviti", ponudio bih članak drugom glasilu. Ovako ga je eutanazirao. To je puno neugodnije od odbijanja. I puno štetnije.

Evo, o čemu je bilo riječi.

Regionalno-nacionalno-međunarodno - 19. Galovićeva jesen, Koprivnica, 19.-27. 10. 2012.

Sudionici „Galovićeve jeseni" 2012.pored biste Frana Galovića u Peterancu

U organizaciji Podravsko-bilogorskog ogranka Društva hrvatskih književnika i Poglavarstva grada Koprivnice održan je u Koprivnici od 25. do 27. listopada 2012. vrlo uspješan Međunarodni festival književnosti „19. Galovićeva jesen", posvećen velikom hrvatskom pjesniku Franu Galoviću.

Fran Galović je rođen 20. Srpnja 1887. u Peterancu kraj Koprivnice. Poginuo je kao vojnik na srpskoj bojišnici, u selu Radenkovići, 26. listopada 1914. godine. Premda je umro mlad, iza sebe je, pored dramskih tekstova ostavio i sada već kultnu zbirku kajkavskih stihova „Z mojih bregov".

Sudionici „Galovićeve jeseni“ 2012.pored biste Frana Galovića u Peterancu U organizaciji Podravsko-bilogorskog ogranka Društva hrvatskih književnika i Poglavarstva grada Koprivnice održan je u Koprivnici od 25. do 27. listopada 2012. vrlo uspješan Međunarodni festival književnosti „19. Galovićeva jesen“, posvećen velikom hrvatskom pjesniku Franu Galoviću. Fran Galović je rođen 20. Srpnja 1887. u Peterancu kraj Koprivnice. Poginuo je kao vojnik na srpskoj bojišnici, u selu Radenkovići, 26. listopada 1914. godine. Premda je umro mlad, iza sebe je, pored dramskih tekstova ostavio i sada već kultnu zbirku kajkavskih stihova „Z mojih bregov“.

Fran Galović

U organiziranje ovako zahtjevne manifestacije kao što je „Galovićeva jesen" Podravsko-bilogorski ogranak DHK, na čelu s Enerikom Bijač, uložio je mnogo znanja, truda i entuzijazma. Treba pohvaliti Poglavarstvo grada Koprivnice što je Ogranak podržalo i novčano pomoglo, kako bi se ovogodišnji program „Jeseni" ostvario. Naime, program je obuhvatio okolna mjesta, škole, dječje vrtiće, biblioteke i književne matineje, natjecanje u recitiranju pjesama, natječaj za „Malog Galovića" te natječaj za najbolju knjigu proze i pjesništva posvećenih zavičajnoj tematici.

Svečana pjesnička večer održana je 26. listopada 2012. u koprivničkom Domu mladih. U toj svečanosti sudjelovalo je vodstvo Društva hrvatskih književnika: predsjednik, Božidar Petrač, potpredsjednik Boris Domagoj Biletić i tajnica Društva, Ružica Cindori. Pored njih svoje su pjesničke radove čitali: Božica Brkan, Dijana Burazer, Mladen Levak, Tomislav Milohanić, Stjepan Šešelj, Pajo Kanižaj i Đuro Vidmarović.

Posebna je pažnja ukazana gostima: bugarskoj književnici Elki Njagalovoj i španjolskom pjesniku Fernandu Sabiti Sanchezu. Voditeljica programa i simultana prevoditeljica španjolskome gostu bila je književnica dr. Željka Lovrenčić. Uz nju treba istaći domaće književnike Darka Pernjaka i Marka Grgura.

 Elka Njagulova, Enerika Bijač, Stjepan Šešelj i Pajo Kanižaj

 Elka Njagulova i Željka Lovrenčić pored izvorne podravske kleti u PRC-u

Pjesnici čitaju stihove u gimnaziji Frana Galovića. S desna na lijevo:
Fernando Sanchez, Željka Lovrenčić (stoje), Božidar Petrač, Enerika Bijač, Elka Njagulova (sjede)

Fernando Sanchez, Željka Lovrenčić i Milan Frčko (laureat „Galovićevih jeseni" 2012.) u Galeriji „Hlebine"

Gost iz Španjolske, pjesnik Fernando Sanchez i hrvatska književnica i hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić

Pjesnik lijeve opcije Fernando Sanchez čita svoje stihove

Dobitnik ovogodišnje nagrade za najbolje djelo zavičajne tematike na 19. Galovićevim jesenima koprivnički je pjesnik Milan Frčko.

Potpredsjednik DHK, dr. sc. Boris Domagoj Biletić uručuje nagradu „Galovićeve jeseni" 2012. pjesniku Milanu Frčku

"S Galovićem sam od malena drugovao. Imao sam sreće da sam u ranoj mladosti sreo fratra koji mi je poklonio staru knjigu kajkavskih riječi. Bogu hvala, knjigu sam sačuvao i cijeli život skupljam kajkavske riječi kojih se namnožilo 15.000", rekao je u svom kratkom obraćanju publici nagrađeni pjesnik Milan Frčko.

Nagrada za najbolju kratku priču dodijeljena je Stjepi Martinoviću za Obezručenje.

Osim ovih nagrada, nagrađeni su i učenici osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke županije nagradom Mali Galović. Između prijavljenih 48 pjesama, nagrađena je Molitva rijeke, učenice Ire Kvakarić iz OŠ Đuro Ester Koprivnica. Za najbolju priču proglašena je S tobom sam mama autorice Klaudije Ivačić, učenice koprivničke Gimnazije Fran Galović.

Gosti iz inozemstva bili su oduševljeni atmosferom i prijemom u Koprivnici. Stoga su s njima postignuti dogovori koji nadilaze regionalno značenje.

Gospođa Elka Njagulova, velika dama bugarske književnosti, urednica je međunarodnog književnog časopisa „Znaci", direktorica međunarodnog slavenskog književnog festivala „Slavenski zagrljaj", vlasnica izdavačke kuće i predsjednica međunarodne Slavenske akademije za književnost i znanosti.

U ovu Akademiju izabrane su hrvatske poetese Dijana Burazer, Ružica Cindori, Maja Gjerek i Enerika Bijač. Ovom prilikom pozvala je književnu delegaciju iz Koprivnice na prevodilačku radionicu u Varni kojom sama rukovodi. Jednako tako, otvorila je stranice svoga časopisa za sve hrvatske pjesnike.

Fernando Sančez je najavio (uz pomoć dr. Željke Lovrenčić) vlastiti projekt hrvatske pjesničke antologije u kojoj bi se našlo 50 autora. Obzirom na veliko hispanojezičko područje ovome projektu treba dati punu podršku.

Podravsko-bilogorski ogranak DHK pokazao je kako jedna manifestacija regionalnog karaktera može doseći međunarodnu razinu.

Đuro Vidmarović
Zagreb, 30. 10. 2012.