Summit pokazao podijeljenost EU

Summit Europske unije koji je u petak održan u Bruxellesu, na isti datum kad je prije točno dvadeset godina napisan prvi nacrt sporazuma iz Maastrichta, još je jednom potvrdio ono što svi zapravo već znademo: Europska unija vrlo je daleko od jedinstvene ekonomsko-političke zajednice. Ni nakon burne rasprave duge gotovo deset sati nije postignut dogovor svih 28 zemalja članica oko prijedloga Njemačke i Francuske. Taj prijedlog predviđa mijenjanje ugovora i sporazuma EU, čime bi se uvele automatske sankcije za one zemlje članice koje bi kršile odredbe o maksimalnom deficitu u euro zoni, osim ako se 3/4 četvrtine država izjasne protiv toga. Promjene uključuju i to da novo fiskalno pravilo o uravnoteženim proračunima bude uneseno u nacionalne ustave. Sporazum predviđa i nadziranje nacionalnih proračuna, tako da deficit neće smjeti premašiti 3 % BDP-a.

Moguća dva bloka u EU

Njemačko-francuski prijedlog prihvatilo je 17 zemalja članica eurozone te 6 članica koje ne pripadaju zoni. Lideri Mađarske, Češke i Švedske odlučili su da će se o (ne)prihvaćanju prijedloga očitovati nakon što o tome rasprave njihovi nacionalni parlamenti. Jedina zemlja članica koja se je eksplicite izjasnila protiv prijedloga je Velika Britanija. Britanci se protive sporazumu i promjeni pristupnih ugovora jer EU planira uvesti i veći nadzor nad financijskom industrijom, što bi moglo smanjiti moć najvećega europskoga financijskog središta London Cityja. Međutim, i izjave lidera ostalih država članica EU koje ne pripadaju eurozoni pokazuju da je među zemljama članicama Europske unije sve manje suglasnosti, i da postoje realne šanse da se unutar EU oforme dva suprotna bloka.

Dogovor nužan za financijsku pomoć

Dogovor o fiskalnoj disciplini smatra se ključnim korakom prije nego što Europska centralna banka (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i drugi pristanu na veću financijsku pomoć Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, koje imaju velike dugove i neodržive troškove zaduživanja.

Fiskalna unija

Šef središnje banke Mario Draghi odluku je nazvao korakom naprijed prema potezima koji su nužni za jačanje eurozone.

„Mi ćemo ostvariti fiskalnu uniju. Imat ćemo euro kao valutu u okviru stabilne unije. Imat ćemo jača pravila za proračunski deficit članica eurozone", rekla je njemačka premijerka Angela Merekel. „Uvijek sam govorila da je potrebno da 17 država eurozone povrate kredibilitet. Mislim da se to može dogoditi i da će se dogoditi s današnjim odlukama".

„Nije Europa podijeljena nego Britanci. Uostalom, oni su izvan procesa odlučivanja. Europa je ujedinjena", rekla je predsjednica Litve Dalia Grybauskaite prije dolaska na drugi dan summita o krizi, što je osmi takav sastanak na vrhu u ovoj godini. Jedan od europskih diplomata prozvao je pregovaračku taktiku britanskog premijera Davida Camerona „šeprtljavom".

Je li Britanija odbila prijedlog Njemačke i Francuske samo zbog razloga koje su naveli njezini lideri, ili i radi procjene da predložene promjene imaju za stvarni cilj polako utirati prema EU kao unitarnoj državi – o čemu je 2009. opširno kritički pisao britanski „Daily Telegraph" – jedno je od pitanja koje se s pravom može postaviti na kraju ovoga osvrta. Jer, da će određene silnice unutar EU potrebu za snažnijom financijskom kontrolom država članica nastojati iskoristiti kao paravan za jačanje EU kao unitarne države, u to uopće ne trebamo sumnjati.

Davor Dijanović