Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Slabljenje Zapada i jačanje Istoka

U Njemačkoj prošloga vikenda održan summit G7 značajno je bio fokusiran na rat u Ukrajini, ali je važnu ulogu zauzeo i najavljeni globalni investicijski program za infrastrukturu s predviđenim obujmom od gotovo Dijanović600 milijardi dolara do 2027. godine. Najavljena zapadna ulaganja trebala bi predstavljati alternativu kineskom projektu Novoga puta svile (Pojas i put) koji je pokrenut 2013. godine.

Dok dio geopolitičkih analitičara i ekonomista sklonih Pekingu inicijativu izgradnje Novoga puta svile tumače kao grandioznu viziju izgradnje pomorskih i kopnenih putova za povezivanje Kine i velikoga dijela svijeta, kritičari na ovaj projekt gledaju kao na glavni vektor ekspanzije kineskoga utjecaja u inozemstvu. Neosporno je to da se radi o mreži infrastrukturnih projekata čiji je cilj povećati kineski ekonomski i geopolitički utjecaj i projicirati svoje vodstvo u svijetu.
Malezijski premijer Mahathir bin Mohamad nazvao je Pojas i put „novom verzijom kolonijalizma”, a zapadni analitičari sve češće govore o diplomatskoj zamci duga, tj. o tome da Kina koristi Pojas i put kao pokriće za astronomske zajmove kojima će partnere držati podređene kineskim interesima. U tom smislu bivši američki državni tajnik Mike Pompeo okvalificirao je Pojas i put kao pokušaj „kupnje carstva“.

Zapadna alternativa kineskoj inicijativi Pojas i put trebala bi obuhvatiti velike infrastrukturne projekte u Europi, Africi, Latinskoj Americi i Aziji. Globalni investicijski program najavljen je još prošle godine, no u međuvremenu osim popisa lijepih želja nije napravljeno baš ništa konkretno glede njegove realizacije. Nije jasno ni tko će biti investitori.

Slabo je poznato da je Amerika svojedobna pokušala realizirati svoj Put svile s ciljem ograničavanja kineskih ambicija Pojas i putu Aziji. Tako je 20. srpnja 2011. u Chennaiju u Indiji, Hillary Clinton održala govor „Novi put svile“. Kina je tada bila po strani glede svojega kasnijeg projekta. Američki general Dave Patreus i njegov team u Središnjem zapovjedništvu SAD-a (CENTCOM) stvarali su strategiju Novoga puta svile s planovima izgradnje infrastrukture koja je trebala proći, među ostalim, i kroz Afganistan i tako neprijatelje pretvoriti u prijatelje, a pomoć u trgovinu. Cijeli projekt trebao je promicati zajednički prosperitet i kolektivnu sigurnost.

Međutim, general James Mattis (kasnije i ministar obrane u Trumpovu mandatu), koji je zamijenio Petraeusa u CENTCOM-u, smatrao je da bi Novi put svile trebao voditi State Department, tako da je poništio njegovo financiranje. Prazninu je brzo popunila Kina vlastitom inačicom Novoga puta svile nazvanom „Jedan pojas, jedan put“. Vrlo je brzo osnovan i Fond puta svile i Azijska banka za ulaganje i infrastrukturu. Razlog zbog kojega je Kina uspješna u provođenju svoje inačice Novoga puta svile Leif Rosenberger vidi u tome što Peking zna kako povezati i ekonomiju i sigurnost u svojoj vanjskoj politici, dok američka vanjska politika drži ekonomiju i sigurnost u „odvojenim silosima“.

Slabljenje Zapada i jačanje azijsko-pacifičke regije

Mnogi autori posljednjih stotinjak godina govore o propadanju Zapada. Riječ je o procesu koji se ne događa preko noći, ali koji je nedvojben. Ne samo da slabi politička, nego sve više i ekonomska moć Zapada. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pred koju je godinu govorio o prestanku zapadne hegemonije. Moć se sve više seli SAD Kinaprema Istoku, prema azijsko-pacifičkoj regiji koju se još u američkim i japanskim strateškim i sigurnosnim dokumentima nazva Indopacifikom. Riječ je o području najvećega gospodarskog rasta s Kinom kao predvodnikom koji se u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti od Trumpova vremena smatra kao glavni strateški i sigurnosni rival.

Područje azijsko-pacifičke regije čini regionalni aspekt američko-kineskoga geopolitičkog rivalstva, ali i onaj koji ima konfliktne potencijale za izbijanje vrućega rata. Najopasnije točke američko-kineskih odnosa su Južnokinesko more, Istočnokinesko more i Tajvanski tjesnac. Kina ne može postati regionalni hegemon niti globalna sila ako ne ostvari dominaciju u ovoj regiji i odande ne istisne američki utjecaj.

S druge strane, budući da je riječ o regiji najvećega gospodarskog rasta u koju se seli težište svjetske moći, Sjedinjene Američke Države, ako žele ostati velikom silom, ne mogu napustiti ovu regiju i tamošnje saveznike. U tu svrhu formiran je prošle godine i AUKUS kao združeni nastup anglosfere protiv kineskih ambicija na ovome prostoru. S druge strane, Kina sve snažnije surađuje s Rusijom čime se ostvaruje sada već dvadeset i pet godina staro upozorenje Zbigniewa Brzezinskog o potencijalnom savezu Kine, Rusije, a možda i Irana u formi antihegemonskog saveza.

Europa je do kraja Prvoga svjetskog rata bila centar svijeta, a danas je tek sub-pol američke politike. Europska moć homoseksualcisve više slabi, posebno na političkom planu. I moć SAD-a je u padu. Moć Zapada generalno slabi. Recentne krize, od korona-krize do rata na istoku Ukrajine dobra su prilika za preispitivanje dosadašnjih pristupa i politika i za posvemašnju političku, ekonomsku i intelektualnu mobilizaciju. Na žalost, bojimo se da od toga ne će biti ništa. Veliki je problem zapadnih zemalja kriza državništva. S potkapacitiranim političarima i sa suludim ideologijama (od abortizma do genderizma) današnji je Zapad na putu još veće dekadencije i propadanja.

U vremenima najveće moći znalo se da su kršćanstvo, obitelj i zdrav patriotizam okosnice vrijednosnog sustava zapadne civilizacije. Danas se, u situaciji demografske krize i velike zamjene stanovništva, abortus, gender i LGBT prava ističu kao „fundamentalne vrijednosti“ Zapada. S takvim politikama potpisuje se vlastita osmrtnica. Nadamo da se će nedavna odluka američkog Vrhovnog suda, ali sveprisutnije jačanje konzervativne reakcije na sulude ideologije, dati vjetar u leđa kulturi života i da slijedi velika obnova nekada velike zapadne civilizacije.

Davor Dijanović

Čet, 11-08-2022, 02:03:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.