Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Migracije u Europu

Već nekoliko godina Poljska se nalazi pod stalnim pritiscima institucija Europske unije, od Europske komisije i Europskog parlamenta do Europskog suda. Poljsku se optužuje za restriktivni zakon o pobačaju Dijanovićšto je nedavno rezultiralo rezolucijom Europskog parlamenta u kojoj se poziva poljsku vladu da ženama osigura pravo na siguran pobačaj te sigurno okruženje u kojemu organizacije civilnog društva mogu nesmetano zagovarati seksualna i reproduktivna prava žena. Za Europski parlament pobačaj je tek vrsta „usluge“.

Bruxellesu smeta i odnos Varšave prema tzv. LGBT zajednicama. Dok su za Bruxelles tzv. LGBT vrijednosti „temeljne vrijednosti Unije“ u Varšavi su proglašene tzv. LGBT-free zone. Iako se u mainstream medijima želi stvoriti slika kako je riječ o zonama u kojima ljudi homoseksualne orijentacije ne mogu živjeti, to nije istina. Kao što je svojedobno pojasnio poljski ministar pravde, Zbigniew Ziobro, u Poljskoj ne postoje „LGBT-free zone“, nego zone slobodne od LGBT ideologije. Te su zone izuzete od agresivnog nametanja spolnih sklonosti i zagovaranja legalizacije tzv. istospolnih brakova.

Poljska je 2017. pokrenula veliku reformu pravosuđa koje je i dalje prepuno bivših komunističkih kadrova posljedica čega je velika korumpiranost i nedjelotvornost. Reformu je Europski sud proglasio neusklađenom s pravom EU-a zbog sporne Disciplinske komisije. Nakon toga je poljski Ustavni sud donio odluku prema kojoj pravo EU-a ne može biti nadređeno poljskome Ustavu. Bruxelles je reagirao time da je Poljskoj naredio plaćanje kazne od milijuna eura po danu, a na ledu je poljski program oporavka baš kao i u slučaju Mađarske.

Hibridni rat na granici s Bjelorusijom

Osim sukoba s Bruxellesom, protiv Poljske se vodi hibridni rat na granici s Bjelorusijom. Više od 20.000 pripadnika poljskih sigurnosnih službi iz redova policije, granične straže i vojske čuva granicu u blizini koje je oko 4.000 migranata kojima bjeloruske vlasti ne dopuštaju povratak u Minsk. Postupanje migranata sve je nasilnije.

Poljska vlada nedavno je podijelila snimku iz koje se vidi kako migranti bacaju boce i cjepanice na graničnu ogradu i granicaBjelorusijaPoljskapoljske vojnike te štapovima pokušavaju probiti graničnu ogradu. Jedan je policajac teško ozlijeđen predmetom bačenim preko granice te je u bolnici sa sumnjom na prijelom lubanje. Poljske snage sigurnosti u jednom su slučaju upotrijebile vodene topove protiv migranata koji su bacali kamenje preko bjeloruske granice. Prema navodima poljskoga ministarstva obrane bjeloruske su vlasti dale migrantima zvučne granate da ih bace na poljske vojnike i graničare.

Stav je Europske unije taj da Bjelorusija potiče migrante da prijeđu granicu u znak osvete za sankcije uvedene zbog gušenja prosvjeda od prošle godine protiv osporavanog reizbora Lukašenka za bjeloruskog predsjednika. Poljska ide i korak dalje, pa tvrdi da su migrantsku krizu organizirale tajne službe u Moskvi i Minsku, što demantiraju i Kremlj i Minsk. Čelnik poljske stranke Pravo i Pravda Jaroslaw Kaczynski tvrdi da je na djelu hibridni rat s nepredvidivim neprijateljem.

Djelo ruske i bjeloruske tajne službe?

Pavel Latuška, bivši bjeloruski ministar kulture i dugogodišnji veleposlanik koji je prošle godine raskinuo s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, u razgovoru za njemačke medije iznio je tvrdnju kako je Lukašenkoorganizacija kompletne umjetno stvorene izbjegličke dogovorena od strane tajnih službi u Minsku i Moskvi te kako se vodi pod imenom „Operacija brana“. Latuška tvrdi da su ruske i bjeloruske službe u travnju/svibnju ove godine postigle dogovor oko pokretanja akcije masovnog dolaska migranata u Bjelorusiju, odnosno njihov daljnji transport u smjeru EU-a. Cilj je akcije taj da Lukašenkov režim, koji se nalazi u velikim financijskim problemima, dobije više novca i da EU ukine sankcije protiv Minska.

Kao i Hrvatsku i Poljsku se optužuje za tzv. pushbackove koji su suprotni pravu EU-a. Na kritike upućene poljskoj vladi i nacionalnim zakonima kojima su pushbackovi legalizirani poljski premijer Mateusz Morawiecki napominje: „Zaštita granica mora biti učinkovita. I zato moramo biti u stanju vraćati ljude koji krše pravila na granici“.

Promjena paradigme

Ruta preko Bjelorusije samo je jedna preko koje migranti i dalje stižu u Europu. Intenzitet migracija smanjen je u odnosu na 2015., no migracije i dalje traju. Veliki dio pristiglih ljudi nikada se ne će integrirati u europsko društvo. Samo u Francuskoj imamo gotovo 800 no go zona, tj. šerijatskih geta, a njihov broj je sve veći i u Švedskoj kao trenutno možda i najvećem „multi-kulti“ eksperimentu u Europi.

U kreiranju migrantske krize koja tinja svih ovih godina posebnu je ulogu imala njemačka kancelarka na odlasku Angela Merkel. Poljski premijer Morawiecki na pitanje je li Merkel zakazala u migrantskoj krizi odgovara: : „Da, migrantiapsolutno. Mislim da politika od prije pet ili šest godina nije bila primjerena politika. Ona je ugrozila suverenost brojnih europskih država i stvorila umjetni multikulturalizam. To je bila opasna politika za Europu i svijet“.

Ipak, i u Njemačkoj je došlo do promjene paradigme. Nema više „kulture dobrodošlice“. Njemački ministar vanjskih poslova Horst Seehofer za Bild je nedavno rekao kako se s ovom navalom migranata Poljska ili Njemačka ne mogu nositi same te je pozvao Europsku komisiju na snažnije djelovanje. Glasnogovornik Angele Merkel, Steffen Seibert rekao je da EU mora udružiti snage protiv ovog kontinuiranog hibridnog rata.

Pred šest godina ovakve izjave smatrale su se ksenofobnima. Migracije su se tretirale isključivo kao humanitarno pitanje. Danas je dobar dio političara došao na pozicije mađarskog premijera Viktora Orbana koji je još 2015. shvaćao da migracije zadiru i u pitanje identiteta i sigurnosti. Na žalost, većina EU glavešina i dalje do kraja ne shvaća svu opasnost masovnih migracija prema Europi pa i u budućnost možemo očekivati postupno pretvaranje Europe u Bliski stok i Sjevernu Afriku.

I Hrvatska postaje mjesto migracija

Kao što u knjizi Čudna smrt Europe piše Douglas Murray: „Mjesta koja su nekad bila europska postupno su postala neki drugi dio svijeta. Tako područja u kojima su većina stanovništva Pakistanci, Pakistanu nalikuju po svemu osim Cudna_smrt_Europepo geografskom položaju, gdje nedavno prispjeli i njihova djeca jedu hranu iz svoje domovine, govor jezikom svoje domovine i štuju vjeruju svoje domovine“.

I u Hrvatskoj je nedavno ubijen čovjek u tramvaju od strane migranta iz Pakistana, ali se tome u mainstream medijima nije dala gotovo nikakva pozornost. I Hrvatska sve više, protivno ranijim najavama, postaje mjesto migracija. U posljednjih nekoliko godina u Hrvatsku se doselilo nekoliko desetaka tisuća stranaca, uglavnom loših obrazovnih kvalifikacija.

Bivše komunističke zemlje, paradoksalno, zatvorenost komunizma sačuvala je od onoga što danas gledamo u Francuskoj i državama (sjevero)zapadne Europe. Hoće li te države postupiti pametnije od strane zapadne Europe ostaje nam vidjeti. Ako će se pitati bruxelleske birokrate i ovi dijelovi Europe postat će talionica naroda i mjesto velikih sigurnosnih izazova.

Europa je pred velikim izazovima, a političara državničkog formata sve je manje. Perspektive se ne čine osobito veselim, a mnogi kultur-pesimisti čini se da dolaze na svoje…

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Pon, 17-01-2022, 23:14:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.