Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Slom intervencionizma

Dvadeset godina nakon najave borbe protiv „globalnog terorizma“ čini se da su terorističke Afganistan kartaopasnosti nikada veće. Politika intervencionizma doživjela je u slom u svim dijelovima svijeta. Posljednji u nizu primjera odnosi se na američko napuštanje Afganistana. Nakon gotovo dva bilijuna dolara skupe intervencionističke operacije talibani su u samo nekoliko tjedana osvojili većinu afganistanskog teritorija. U obučavanje više od 300.000 pripadnika afganistanske vojske uloženo je 80 milijarda dolara. Čak i elitne jedinice te vojske, direktno obučavane od strane najboljih američkih vojnih eksperata, raspale su se kao kula od karata.

Predsjednička palača u Kabulu osvojena je bez ispaljena metka. Takvo što ne bi bilo moguće da talibani već ranije nisu imali potporu u nizu provincija. Prije početka operacije u Afganistanu 2001. godine jedno je istraživanje pokazalo da čak 99 posto stanovnika te države podupiralo šerijat. Ni danas rezultati ne bi bilo mnogo drugačiji. Presađivanje zapadnih političkih modela prema principu otvaranja McDonald'sa ne prolazi ni u državama istočne Europe, a posebno ne će u državi kao što je Afganistan u kojoj državotvorni paštunski narod i dalje živi u plemenima. Teško da je itko vjerovao u najave da će u Kabulu do 2030. biti održan gay pride, ali su interesi vojno-industrijskog kompleksa, i ne samo oni, odigrali svoju ulogu.

Udarac američkoj moći

Kaotični način povlačenja iz Afganistan, čiji je simbol aerodrom u Kabulu, ukazuje na izostanak strateškog SADpromišljanja, planiranja i organizacije. On je nanio težak udarac Bidenovoj političkoj reputaciji, ali i percepciji američke moći u svijetu. Amerika je svoju moć velikim dijelom temeljila na strahu koji su američki protivnici imali od nje. Način na koji je organizirano povlačenje iz Afganistana pretvorilo je Bidenovu administraciju u predmet opće sprdnje, ali i otvorilo put terorističkim napadima od strane ostataka ISIS-a.

Iako se danas čini da bi američkim povlačenjem iz Afganistana mogle najviše profitirati Kina, Rusija i Iran, nije isključeno da će i poslovično pragmatična američka politika pronaći zajednički jezik s talibanima pod uvjetom da ovi ne će ugrožavati američke, primarno korporativne interese. U konačnici, SAD danas ima korektne odnose s Vijetnamom unatoč ranijem ratu. Ako ne dođe do dogovora, Washingtonu i dalje ostaju mogućnosti zračnih kaznenih ekspedicija.

Cijenu bi ponovno najviše mogla platiti EU

Kina je zainteresirana za ulaganja u Afganistanu (u proteklim godinama već je investirala u tu državu), ali i za osiguravanje stabilnosti svojega projekta Pojas i put. Ruski su interesi primarno sigurnosne prirode na području centralne Azije, tj. u bivšim sovjetskim republikama Tadžikistanu, Uzbekistanu i Turkmenistanu. Sprječavanje uvoza Politikaideja radikalnog islama na te države predstavlja jasan ruski interes zbog čega se i održavaju stalni kontakti s talibanskim liderima.

Cijenu intervencionizma mogla bi kao i 2015. ponovno najviše platiti Europska unija ako dođe do nove migrantske krize. Za sada se čini da razmjeri krize ne bi trebali biti kao pred šest godina, no ako dođe do izbijanja građanskog rata u Afganistanu (dijelovi teritorija i dalje nisu pod kontrolom talibana, od doline Padžšir do Khorosana koji kontrolira ISIS-K) ili do proxy ratova globalnih i regionalnih aktera ponovno bi stotine tisuća ljudi mogle krenuti prema Europi. Time se povećava i opasnost novih terorističkih napada.

Sjedinjenim Američkim Državama afganistanski je eksperiment postao preskup. Fokus će se u idućem razdoblju preusmjeriti prema azijsko-pacifičkoj regiji, ali i prema održavanju stabilnosti unutarnjega visokopolariziranog društva. Odmjeravanje snaga na globalnoj sceni, prije svega između Kine i SAD-a, tek je na svojim početcima i nema nikakve sumnje da će obilježiti budućnost međunarodnih odnosa.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 21-09-2021, 04:00:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.