Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Zašto građani gube povjerenje u rad Stožera i Vlade u upravljanju korona-krizom?

Od 15 najgorih europskih regija glede broja zaraženih korona-virusom 9 su hrvatske županije, a Dijanovićmeđu 30 najgorih gotovo je svaka druga hrvatska. Na sto tisuća stanovnika imamo najveći broj zaraženih u Europi. Ništa neočekivano, rekli bi cinici. Hrvatska je po mnogim parametrima najgora u Europskoj uniji, pa smo sada i glede upravljanja korona-krizom došli na svoje „prirodno“ mjesto.

Ipak, nije ispočetka bilo tako. Djelovanje Stožera i Vlade u početnim tjednima proglašenja pandemije bilo je vrlo dobro. Hrvatska je komparativno s drugim državama EU-a stajala vrlo solidno.

Dogodila se politika

Što se u međuvremenu dogodilo?

Politika. Dogodila se politika. A gdje se god u Hrvatskoj umiješa politika nastaje kaos i nered. Vladajuće političke Koronavirusstrukture odlučile su početan dobar odgovor na krizu iskoristiti u marketinške i PR-ovske svrhe. Takva strategija pokazala se odlično isplativim receptom za ostanak na vlasti, ali su zdravstvene posljedice danas jasno vidljive.

Proljetno i ljetno vrijeme, s mnogo boljom epidemiološkom situacijom, nije iskorišteno za organiziranje zdravstvenog sektora i za pripremu odgovora za jesen i zimu. Štoviše, i neki od ministara. koji su svojim primjerom trebali davati poticaj za poštivanje epidemioloških mjera (fizička distanca, nošenje maski). nisu se držali onoga što su de facto sami odredili.

Kada se tome dodaju međusobna prepucavanja samih ljudi iz epidemiološke struke i često kontradiktorne i nedosljedne preporuke, dobili smo ovo što danas imamo u Hrvatskoj, a to je gubitak povjerenja nezanemarivog broja građana u ikakve mjere. Zbog mogućih kazni građani, doduše, uglavnom poštuju mjere, no dobar dio, čak i potrebnih mjera, nailazi na izrugivanje.

Faktura isporučena samo građanima

Razlog zašto se pojedine epidemiološke mjere izruguju upravo je nedosljedno, neodgovorno i kontradiktorno ponašanje dijela političara i struke, ali i medijska histerija koju konstantno proizvodi dio neodgovornih medija svojim maskesramotnim praćenjem čitave ove situacije. Oni neodgovorni novinari i urednici nisu svjesni da sijanjem panike i histerije sudjeluju u stvaranju pretpostavki za mnoga psihička oboljenja.

Pratim i strane portale i nigdje nisam na društvenim mrežama našao na toliki broj „ha-ha“ reakcija na vijesti o korona-krizi kao u Hrvatskoj gdje je očito dosta toga postalo predmet sprdnje kod broja ljudi koji jednostavno nije zanemariv. A to nije dobro jer je posljedica toga loša epidemiološka situacija.

Ne mogu se političari i struka neodgovorno i nedosljedno ponašati, time stimulirati i neodgovorno ponašanje dijela građana (velika većina građana poštuje mjere, no kod ovako agresivnoga virusa dovoljno je da manji broj ne poštuje ili poštuju polovično i nastaju problemi), a onda fakturu za loše rezultate isporučivati isključivo građanima.

Karantena – da ili ne?

Može se raspravljati o tome daje li karantena („lockdown“) rezultate ili ne. Privremeno nedvojbeno daje (iako vidimo da i u Sloveniji i u Njemačkoj rezultati nisu zadovoljavajući), no da je to rješenje trajno ne bi se nakon proljetne Karantenakarantene sada na zimu ponovno govorilo o novome zatvaranju. Uvesti karantenu de facto znači kapitulirati pred virusom.

Je li karantena zaista rješenje ili je rješenje pokušati nastaviti koliko toliko normalno živjeti, uz izoliranje rizičnih skupina i maksimalno poštivanje svih nužnih mjera?

Kakva je logika u tome da se zatvore kafići i restorani, i tako njihovi vlasnici, i ne samo oni nego i nabavljači, dovedu u neizdrživu financijsku situaciju, ako znamo da nije dokazano da su ova mjesta žarišta zaraze? Tko se želi družiti naći će načina, pa makar to bile i privatne kuće ili vikendice gdje se – za razliku od kafića i restorana – većina ne će pridržavati nikakvih mjera. A kontrola u privatnim objektima, ako se ne želi kršiti ustavno pravo na nepovredivost doma i provoditi orwellizacija društva, jednostavno nije moguća.

Zatvoriti čitav svijet dok se ne pronađe djelotvorno cjepivo znači ne samo smanjiti širenje zaraze korona-virusom, nego i – a to je druga strana medalje - znači i gurnuti velik broj država u siromaštvo, povećati broj psihičkih oboljenja, ali ugroziti zdravlje ljudi po drugim osnovama. Karantena znači i manje kretanja za starije osobe, što posebno ugrožava kardiovaskularne bolesnike. Zbog kaosa koji nastaje oko korona-virusa smanjen je broj dijagnostičkih pregleda što će sutra značiti veći broj smrti od drugih bolesti.

Bez isprike nema „rebrendiranja“ Stožera

Račun za neodgovorne politike, kako smo već istaknuli, danas je dostavljen isključivo građanima i dok je god tako ne će se vratiti povjerenje u upravljanje Vlade i Stožera korona-krizom. Ako ovi misle vratiti povjerenje, što je preduvjet za Stožerefektivnije obračunavanje s virusom, onda moraju javno reći da su u nekim elementima pogriješili i ispričati se. Nije nikakva sramota pogriješiti glede pojave koja je do sada bila nepoznata. Ali je ljudski reći da se pogriješilo i zatražiti ispriku. To bi značilo voditi asertivnu komunikaciju kakva nam je potrebna u ovoj krizi.

Na žalost, samokritika nepoznat je pojam većini političara (što ukazuje na određene psihopatološke osobine), a isprika misterij veći od Lourdesa i Fatime zajedno. Bez isprike, promjene komunikacije (tako bi se ljudima moralo objasniti kako se to u isto vrijeme nepridržavanje mjera navodi kao razlog velikog broja oboljelih, a istodobno se pridržavanje mjera navodi kao razlog zašto nema još niti jednoga registriranog slučaja obične gripe u Hrvatskoj) i uvođenja nekih novih lica u rad Stožera, ali i redovitog podnošenja izvješća Hrvatskome saboru (Hrvatska je jedina država u EU gdje Stožer još nije podnio nikakvo izvješće Saboru) Stožer se ne može „rebrendirati“, a bez toga nema niti povratka povjerenja.

Bez povratka povjerenja i glede korona-krize nastavit ćemo tapkati na začelju Europske unije. Tamo gdje nam je, rekli bi cinici, zbog odabira uvijek istih političkih struktura, i mjesto.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 31-07-2021, 13:35:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.