Hoće li Skopje i Atena pronaći rješenje za prijepor oko imena makedonske države?

Spor Grčke i Makedonije oko imena makedonske države (od UN-a 1993. privremeno dodijeljeni naziv: Bivša jugoslavenska republika Makedonija) već je 26 godina jedan od ključnih kamena spoticanja u odnosima ove dvije države. Kao što je poznato, Grci negiraju uporabu termina Makedonija, Makedonac i makedonski jezik jer je Makedonija, ističu, naziv njihove povijesne države (prema Aleksandru Makedonskom) koji nema nikakve veze s kasnije na taj prostor doseljenim Slavenima. 22. veljače navršit će se 26 godina od velikoga solunskog prosvjeda u kojemu je sudjelovalo milijun Grka koji su se usprotivili nazivu makedonske države i istaknuli Makedoniju kao dio grčkoga nacionalnog i kulturnog naslijeđa. S vremenom, nakon početno uvedene ekonomske blokade Makedoniji, odnosi Grčke i Makedonije su se stabilizirali, pa je tako Grčka treći najveći investitor u toj državi. No, problem oko naziva države je ostao.

Zoran Zaev „fleksibilniji“ od Nikole Gruevskog glede moguće promjene imena države

Europska komisija očekuje da bi tijekom 2018. godine Makedonija, koja već dugo ima status kandidata, mogla otvoriti pregovore. No, da bi pregovori otpočeli potrebno je riješiti spor s Grčkom koja od 2009. blokira EU put Makedonije, a već deset godina blokira i poziv Makedoniji za prijam u NATO.

Nakon dolaska Zorana Zaeva na mjesto premijera Makedonije stvari su se pomaknule s mrtve točke te su otpočeli pregovori s Grčkom o prijepornim pitanjima. Čini se da je glede moguće promjene imena makedonske države Zaev mnogo „fleksibilniji“ od bivšega premijera Nikole Gruevskog. Naime, svi pokušaji proteklih godina da se dođe do kompromisnog rješenja bili su bezuspješni. Tome je nesumnjivo doprinijela činjenica da je međunarodna zračna luka u Skopju imenovana po Aleksandru Velikom, te da je Gruevski potrošio stotine milijuna eura u megalomansku izgradnju spomenika povijesnim ličnostima Makedonije što je iritiralo grčku stranu. Zaev se javno odrekao ideje da je jedino Makedonija nasljednik Aleksandra Velikog te istaknuo da ta povijest pripada i Grcima i drugim zemljama.

Tsipras obećao povući veto na članstvo Makedonije u NATO-u i EU

Dakako, početak pregovora dva ljevičarska premijera ne raduje sve političke opcije u ove dvije države, pa smo 21. siječnja imali ponovne prosvjede u Solonu, praćene spaljivanjem Dogovor?Na marginama Svjetskoga ekonomskog foruma Davosu grčki i makedonski premijer razgovarali su gotovo tri sata o spornim pitanjima dvije države, a a Zaev je obećao da će preimenovati aerodrom „Aleksandar Veliki“ u Skoplju, kao i istoimeni autoput koji će od sada nositi ime „Prijateljstvo“. Za uzvrat Tspiras je obećao da će nakon rješavanja dugogodišnje spora njegova zemlja povući veto na članstvo Makedonije u NATO-u i EU.makedonske zastave i transparentima tipa „Makedonija je bila i ostat će Grčka“. Na ovim je prosvjedima sudjelovalo između 90.000 i 100.000 ljudi što je daleko manje nego 1992., a analitičari ističu kako je razlog tome slabija potpora Grčke crkve prosvjedu. Grčki premijer Alexis Tsipras u ovim pregovorima nema jedinstvenu potporu niti unutar vlastite koalicijske vlade, a još manje među grčkim stanovništvim, dok Zaev u ovome pitanju trenutno nije pod naročitim pritiscima makedonske oporbe.

Na marginama Svjetskoga ekonomskog foruma Davosu grčki i makedonski premijer razgovarali su gotovo tri sata o spornim pitanjima dvije države, a Zaev je obećao da će preimenovati aerodrom „Aleksandar Veliki“ u Skoplju, kao i istoimeni autoput koji će od sada nositi ime „Prijateljstvo“. Za uzvrat Tspiras je obećao da će nakon rješavanja dugogodišnjeg spora njegova zemlja povući veto na članstvo Makedonije u NATO-u i EU.

Moguća imena države

Kad je u pitanju ime države, grčki ministar Nikos Kotzias je poručio kako Grčka želi da ime Makedonije „bude na slavenskom, a ne na engleskom jeziku“. Grčki ministar ističe kako je bitno da bude na makedonskom jeziku, dakle bez ikakvog prevođenja, što bi značilo da je prihvatljivo rješenje riječ „Makedonija“, ali ne i „Macedonia“. Špekulira se s mnogo naziva države, među kojima „Republika Nova Makedonija“, „Gornja Makedonija“, „Vardarska Makedonija“, "Slavenska Makedonija" i „Sjeverna Makedonija“.

Naredni tjedni pokazat će hoće li doći do promjene imena države, a pred Makedonijom i Grčkom još su brojne rasprave glede naslijeđa helenske kulture.

Problem autokefalnosti MPC-a

Uz albansko pitanje na zapadu Makedonije Makedonci imaju i problem autokefalnosti Makedonske pravoslavne SADIza aktualnih otopljavanja odnosa Makedonije i Bugarske bez ikakve dvojbe možemo pronaći pritiske Bruxellesa, ali i prst Washingtona koji želi da Makedonija uđe u NATO savez. Proruski analitičari Zaeva smatraju američkim čovjekom, a iza makedonskog ulaska u NATO vide američki interes presjecanja eventualnoga sjevernog kraka Turskog toka odnosno sprječavanje mogućnosti dolaska ruskih energenata s jugoistoka, ali i cilj da se presječe put od Pireja preko Soluna Moravsko-vardarskom dolinom do Panonske nizine koji je važan za Kinu u okviru novoga „Puta svile“.crkve (Ohridske arhiepiskopije). Naime, Makedonska pravoslavna crkva (MPC) dobila je samostalnost od Srpske pravoslavne crkve 1959. godine, a 1967. na Ohridu je proglasila svoju autokefalnost. SPC do danas ne priznaje autokefalnost MPC-a i kao jedinu legalnu pravoslavnu crkvu u Makedoniji priznaje Pravoslavnu ohridsku arhiepiskopiju. Makedonci smatraju kako ponašanje SPC-a predstavlja negiranje makedonske državnosti, a u tome vide i „prst“ Grčke pravoslavne crkve. Bugarska pravoslavna crkva (BPC) u studenom prošle godine prihvatila je da zastupa MPC pred ostalim crkvama, preuzimajući ono što je nužno za utvrđivanje njenog kanonskog statusa. Bugarski patrijarh Neofit pritom je rekao da su Makedonci bugarska „braća, naš narod“, što je izraz bugarskih shvaćanja kako su Makedonci porijeklom Bugari.

Bruxelles i Washington u pozadini rješavanja spora

Iza aktualnih otopljavanja odnosa Makedonije i Bugarske bez ikakve dvojbe možemo pronaći pritiske Bruxellesa, ali i prst Washingtona koji želi da Makedonija uđe u NATO savez. Proruski analitičari Zaeva smatraju američkim čovjekom, a iza makedonskog ulaska u NATO vide američki interes presjecanja eventualnoga sjevernog kraka Turskog toka odnosno sprječavanje mogućnosti dolaska ruskih energenata s jugoistoka, ali i cilj da se presječe put od Pireja preko Soluna Moravsko-vardarskom dolinom do Panonske nizine koji je važan za Kinu u okviru novoga „Puta svile“.

Kako bilo, čini se da bi skoro moglo doći do rješavanja problema Makedonije i Grčke koji se tiče imena države, a time i do makivanja veta na ulazak „zemlje sunca“ u EU i NATO. Američki geopolitički interesi u ovom su slučaju vrlo jasni, a SAD je i dalje najmoćnija zemlja svijeta. Pritisnuti Tsiprasa, podložnog ucjenama zbog grčkih financijskih problema, da popusti čak i u slučaju pritisaka grčke oporbe, za SAD ne će predstavljati preveliki problem. Nakon Makedonije na red vjerojatno dolazi Bosna i Hercegovina.

Davor Dijanović

Izvori: Al Jazeera Balkans, Deutshe Welle, Advance.hr, Politika.rs