Franjo Matešin, „Izgubljeni snovi“, Web knjižara, Split, 2016.

U nakladi splitske Web knjižare ove je godine objavljena knjiga „Izgubljeni snovi“ autora Franje Matešina, slikara i pisca s kojim smo na ovim stranicama vodili razgovor u listopadu prošle godine. Riječ je o znanstveno-fantastičnoj trilogiji – pisanoj od KnjigaAutor je u knjizi izgradio zanimljiv svijet događaja i likova neobičnih imena, s djelomično posve novim, izmišljenim vokabularom. Priča romana univerzalna je i nadvremenska, a govori o vječnome sukobu dobra i zla, tj. Božjih i sotoninih slugu s jasnim refleksijama na hrvatsku zbilju.2005. do 2015. – u obliku scenarija za film. Za film je već snimljena najava, a konačna realizacija projekta ovisit će, dakako, o financijskim mogućnostima autora.

Matešin u knjizi piše o zamišljenoj republici Eukon. Iako se radi o futurističkoj viziji 5007. godine, u knjizi se mogu prepoznati mnoge poveznice s današnjim vremenom, kao i vremenima totalitarizma, neslobode, lažnih parola i kršenja narodnih prava koja su prethodila našem vremenu.

Audiator Sek vlada republikom apsolutistički poput cara, gradovi su krcati njegovim spomenicima i njegova se vladavina ne smije dovoditi u pitanje. Sek pokreće Treću vojnu protiv članova zabranjene stranke Libertine i svih državnih neprijatelja radi izgrađivanja bratstva i jedinstva između naroda i narodnosti, čuvanja svijetlih stečevina slobode Narodne Republike Eukon, stoga se svi mlađi muškarci moraju javiti u najbližu stanicu Armije, a radi solidarnosti svako domaćinstvo mora mjesečno izdvajati 3 katija. Libertina je na kraju slomljena: ranjene su ubili, mrtve bacali u jame, zarobljenike okovali lancima i odvezli u rudnike zlata, neki su završili na Križnome putu, a djecu su odveli na preodgoj.

Poveznice s 1945. godinom i Titovim totalitarnim sustavom i više su nego očite.

"Narod Bez Imena" na kraju je srušio Sekov zločinački sustav nakon Domovinskog rata u kojem se spominju vodotoranj, sajmište, sobe za ispitivanje domoljuba, vojni garnizoni, zatvori itd.

Filmski kritičar Goran Markovčić ističe da je fabula ovog scenarija konstruirana „vrijedno u smislu što značajno, u svojoj epsko-pripovjednoj zadatosti , podsjeća na stvarni plan izmjena na povijesnoj karti vremena. Scenarij je to sa izdašnim potencijalom za postavljanje scenografije u pokret. Ne bi smjelo biti pretenciozno napomenuti da Matešinov scenarij ima išta manje od imaginacije kultnog filmskog hita Conana Barbarina, kao ni u smislu intencije i potencijalnih mizanscenskih rješenja, nešto manje nego li to ima čuveni Ben-Hur sa svojim trkama u rimskom trkalištu konjskim zapregama. Scenarij je to za film koji podsjeća na apokaliptičnu mogućnost budućnosti s podkontekstom potrebe, potrage i borbe za izgubljene snove u okovima diktature svjetske vlasti“ .

Autor je u knjizi izgradio zanimljiv svijet događaja i likova neobičnih imena, s djelomično posve novim, izmišljenim vokabularom. Priča romana univerzalna je i nadvremenska, a govori o vječnome sukobu dobra i zla, tj. Božjih i sotoninih slugu s jasnim refleksijama na hrvatsku zbilju.

Knjigu preporučamo čitateljima, a detaljnije informacije o projektu snimanja filma mogu se pronaći na web stranici Franje Matešina.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.