- Detalji
Kako piše Sergej Županić u Večernjem listu, zločini nad poraženim
vojnim i političkim neprijateljima u središnjoj Hrvatskoj od 1944. do
1946., kao i na području cijele Jugoslavije, provodili su se sustavno,
institucionalno, ali još više izvaninstitucionalno, po nalogu
partijskih, vojnih i državnih vlasti. Taj zaključak novinar donosi
predstavljajući treću knjigu “Partizanska i komunistička represija i
zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti” u izdanju Hrvatskog
instituta za povijest, a koja se odnosi na središnju Hrvatsku s
naglaskom na Zagreb. Spomenutu knjigu priredili su povjesničari - dr.
Vladimir Geiger, Mate Rupić, Mario Kevo, Egon Kraljević i Zvonimir
Despot. S obzirom na činjenicu da knjiga još uvijek nije dostupna
javnosti, o njenom sadržaju možemo suditi isključivo iz novinskoga
članka. A dojam koji je on ostavio na nas je da OZN-a i nije bila tako
strašna i zločesta, a kamoli drug Tito.(mmb,mm)
- Detalji
Zoran Milanović, Davorko Vidović i Dragan Kovačević, trojica kandidata
za vođu SDP-a, sučelili su se u ponedjeljak navečer pred kamerama i
predstavili programe kojima će pokušati preuzeti, odnosno zadržati
vlast u stranci. U HTV-ovoj emisiji Otvoreno sva trojica počeli su sraz
u džentlmenskom tonu - pruživši podršku kandidaturama svojih suparnika
i pohvalivši demokraciju u SDP-u za koju tvrde da je jedinstvena u
stranačkom prostoru Hrvatske. Sudeći prema novinskom izvještaju
(čitatelji će nam oprostiti što raspravu nismo pogledali sami ) sva se
trojica lijepo smjestila, ugodno popričala i svi zadovoljni otišli
kući. I sve bi to bilo lijepo i krasno da u cijeloj toj priči ne postoji
jedan mali problemčić, a to da se nije radilo o sučeljavanju na
nacionalnoj razini već na stranačkoj razini. Ovim zadnjim potezom HRT-a
tako evoluirala je praksa kojom se preko unutarstranačkih izbora SDP
reklamira po hrvatskim medijima. Sjetimo se samo kako smo prije zadnjih
izbora za Sabor bili bombardirani tjednima vijestima o predstavljanju
kandidata diljem zemlje za unutarstranačke izbore SDP-a – sve do
pobjede Milanovića. Unutar SDP-a, a umalo i Hrvatske.(mmb)
- Detalji
U ponedjeljak, 21. travnja 2008. u 20 sati u Hrvatskom glazbenom zavodu u organizaciji udruge Krug održano je komemorativno okupljanje "Pisma iz Bezdanke - Autentične poruke stradalnika", u znak sjećanja na ljude čiji su nevini životi smrvljeni komunističkim nasiljem na Bleiburgu i na teškim križnim putovima. U prvom nastavku donosimo nekoliko potresnih pisama pročitanih na tom okupljanju, a koje su nesretni ljudi prije smrti uspjeli poslati svojim obiteljima.- Detalji
Mediji ovih dana naveliko pišu o ponovnom rastu tenzija na relaciji Banski dvori – Pantovčak. Nakon kratkotrajnoga "primirja" koje je bilo aktualno tijekom razdoblja u kojem je Hrvatsku posjetio američki predsjednik i u kojem joj je uručena pozivnica za NATO, ubrzo je ponovno uslijedilo otvoreno razilaženje u mišljenjima i stavovima Sanadera i Mesića, koje uostalom nikoga i ne bi trebalo previše začuditi. Iako nam se od politike Ive Sanadera u više navrata do sada podigla kosa na glavi, kada govorimo o Mesiću i njegovim "uspjesima" u odrađena dva predsjednička mandata, pohvalne se riječi zaista teško nalaze. Čovjek koji je svoj put do predsjedničke fotelje zacementirao politikom antituđmanizma, u ovih je nekoliko godina učinio upravo ono, a i puno više, za što je upravo prozivao i proziva prvoga hrvatskog predsjednika. Kao jedan od najboljih primjera što se tiče samoga smjera i tendencija Mesićeve politike, možemo istaknuti samo ovaj posljednji slučaj vezan uz Jasenovac i napade koji su iz njega upućeni na račun Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ako povučemo paralelu između politike Franje Tuđmana i Stjepana Mesića u samo tom jednom jedinom segmentu, lako dolazimo do zaključka kako je prvi vodio mudru politiku pomirbe duhova prošlosti, nazivajući i jedne i druge zločine njihovim pravim imenom, dok se drugi svojski potrudio ponovno aktualizirati podjele u narodu i u tome, na žalost u većem dijelu i uspio.(mmb)
- Detalji
Koliko je trenutno u Hrvatskoj, vjerojatno i više no ikad aktualan trend ili bolje rečeno proces kontinuiranog i sustavnog traganja za sugovornicima i partnerima za širenje jugo-ideja, jasno pokazuju emisije, koje se, ironično , prikazuju upravo na takozvanoj Hrvatskoj televiziji. I dok Denis Latin iz Latinice u Latinicu marljivo radi na tome da se razbiju svi "neopravdani" Jugo-strahovi, Aleksandar Stanković je u svojoj emisiji Nedjeljom u 2 ugostio Branislava Lečića, glumca i bivšega ministra kulture u Đinđićevoj vladi. Lečić je u emisiji iznio nekoliko već toliko puta izgovorenih fraza, koje će uskoro, ako zbog ničega drugog, a ono zbog učestalosti ponavljanja vjerojatno zaživjeti i kao nekakva poluistina.
Primjerice, govoreći o ratnim događajima 90-ih, naglasio je da je pojava Miloševića “rodila” i Tuđmana i Izetbegovića što je na kraju dovelo do velike nesreće. Dakle, ponovno se na nacionalnoj televiziji šire ideje o podjeljenoj krivnji. Postavlja se pitanje po čemu je to prvi hrvatski predsjednik bio tako velika prijetnja, opasnost i nesreća za hrvatski narod? Da nije bilo Miloševića, hrvatska bi se u skladu s Ustavom i odcijepila na potpuno miran i legitiman način. Vrlo se dobro zna tko je i zašto htio rat. (mmb)
- Detalji
Nakon blamaže s prvih desetak svjedoka tužiteljstva na suđenju u Haagu, netko mora biti kriv. I tko drugi nego Hrvati koji svjedocima rade navodno neugodnosti, pa se neki od njih ne žele pojaviti na sudu. Zbog pritiska, kako kaže sudac Alphons Orie. A da netko kaže kako se svjedoci ne pojavljuju rado u sudnici jer pri silnom laganju ispadaju smiješni, od toga ništa. Ili da nam sudac Alphons Orie objasni kako će se Sud boriti protiv krivokletstva kojeg u postupku kojeg vodi ima napretek, ni od toga ništa.(mm)- Detalji
Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije i potpredsjednik srbijanske vlade Božidar Đelić potpisali su prošli utorak u Luxembourgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji će se početi primjenjivati kada Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim sudom. Potpisivanju je prisustvovao i srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je na konferenciji za novinare izjavio da će Srbija do kraja ove godine nastojati dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. «Srbija će do kraja ove godine nastojati dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. Možda to u ovom trenutku izgleda nemoguće, ali prije nekoliko dana nemogućim je izgledalo i ovo potpisivanje» - rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić. Ovakav politički i diplomatski skok Srbije izravna je posljedica slovenskoga višemjesečnog predsjedanja EU-jom i najbolji pokazatelj u kojem su se smjeru i prema kome u vanjskopolitičkom smislu Slovenci okrenuli ili bolje rečeno priklonili.
I dok sa svojim prvim susjedima Hrvatima nikako ne uspjevaju naći zajednički jezik niti u jednom od međusobno aktualnih otvorenih pitanja, čini se kako na relaciji Ljubljana - Beograd trenutno cvjetaju ruže.(mmb)
- Detalji
Zenica je grad u centralnoj Bosni udaljen od Sarajeva 70 km prema sjevero - zapadu. Prije rata Zenica je bila centar željezne industrije. Prema popisu stanovništva iz 1991 od 145.577 žitelja; oko 55.2 % su bili Muslimani; 15.6 % Hrvati i 15.5% Srbi. Početkom rata u grad je pristiglo oko 50.000 prognanika. 1.1.1993. muslimanske snage su iz hrvatskog dijela Zenice protjerale Hrvate i odmah se uselili u njihove kuće. Od 18.4. do 8.6.1993 vodila se bitka između Armije BiH i HVO, nakon koje je 520 Hrvata odvedeno u zatočeništvo u zatvor Zenica. Hrvati su prisiljeni napustiti Zenicu. Oni koji se nisu odazvali mobilizaciji, suđeni su i poslani u zatvor (70 osoba) ili u Muzičku školu (15 osoba). Na području Zenice je prijavljeno nekoliko logora. Svi su bili pod vlašću BiH vlade ili Muslimanskih snaga. ICRC je potvrdio 6 logora sa oko 500 zatočenika ukupno.(http://shp.bizhat.com)- Detalji
S internetskih stranica "Domovinski rat On Line" povodom 13. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Bljesak" prenosimo opširniji opis ove operacije. Ovdje u uvodu iskoristit ćemo priliku i pohvaliti cijeli projekt "Domovinski rat On Line", koje su započele s radom pred približno tri godine. Stranice su grafički i tehnički dobro sređene, a mogu se naći mnoge zanimljive informacije na temu Domovinskog rata. Svakako su vrijedne posjeta. U rubrici Spomenar branitelja nalaze se životopisi pojedinih branitelja, odnosno osnovni podatci. Pojedine akcije Hrvatske vojske podrobno su obrađene u rubrici Povijest-Vojne operacije, dok se galerijama slika koje su poslali veterani nalaze u rubrici Foto-Rat.(mm)Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
- 3. svibnja 1961. rođen Miro Gavran
- 3. svibnja 1992. – ratna zbivanja
- 3. svibnja 1998. umro Gojko Šušak
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

