KajinPazinski slučaj je zoran primjer kako se sjedinjeni državni mediji rugaju hrvatskoj javnosti. Dakle, poslije farse u Puli i zabrane Thompsonova koncerta u Areni, dogovoren je koncert u Pazinu, koji je za razliku od jugotalijanske Pule tradicionalno hrvatsko središte Istre. Damir Kajin (IDS) daje izjavu da koncert ne bi trebalo održati ni u Pazinu. Malo dana potom stanoviti kriminalac podmeće eksploziv u boćarski dom, gdje bi se trebao održati koncert. Već pripremljene novine istoga trena otkrivaju javnosti da je dotični terorist stari hadezeovac i kriminalac. Tako najavljuju na naslovnim stranicama, a tek u tekstu na jednoj od sljedećih stranica otkrivaju da je odavno izbačen iz HDZ-a. No, bio je među osnivačima, te stranke u Istri, dodaju odmah. Saznajemo i da je taj terorist obožavatelj Thompsona. Zatim saznajemo da je to učinio zato što će koncert možda biti odgođen. Na kraju, gradonačelnik Pazina veli da se koncert sada ne može održati, a iz Thomsonova kruga kažu da će se održati makar i ispred dvorane. Posve na kraju opet se javlja Damir Kajin i likuje što je počinitelj stari hadezeovac i lopov. Javnost je, naravno, zbunjena i pita se tko je tu lud i tko joj se ruga. Zašto bi obožavatelj Thompsona podmetnuo eksploziv ondje gdje će nastupiti njegov idol? Zašto bi obožavatelj realizirao na svoj način poruku Damira Kajina? Zašto bi navijač Dinama, recimo, dignuo u zrak maksimirski stadion, znajući da će njegov klub tu igrati za nekoliko dana? Naravno da je istina nešto posve drugo, da je politička uprava Istre pronašla način kako spriječiti koncert u Pazinu.(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
garda hrvatskaNitko im nije mogao reći da će ispisati najslavniju povijest roda svoga. Bilo je među njima i ljevih i desnih, krivih i pravih, radnika, težaka i nešto malo intelektualaca. Ljubav prema Domovini, čestitosti i siromaštvu bijahu njihov znamen. Zemlja im je bila sve. Umirali su i ubijali zbog nje, zbog sna stara devet stotina godina. Uglavnom bijahu vijernici, mada je među njima i ateista bilo, no to nije bilo važno. Važno je bilo braniti Hrvatsku .Nisu bježali, vodili su dosuđene im bitke, promjenjivom srećom gubili i dobivali. Nadu i vjeru u pobjedu nikada napustili nisu, okrutan život nauči ih kultu i hrabrosti.(uhd91.com)
Add a comment Add a comment        
 

 
KiklopKako stvari stoje, ovogodišnja književna nagrada Kiklop koju dodjeljuje Sajam knjiga u Istri u kategoriji hita godine ne će se uopće dodijeliti. Naime jedini kriterij za dodjeljivanje te nagrade jest čitanost, odnosno broj prodanih primjeraka, a upravo to je izgleda i sporno. Jer, ove je godine daleko najprodavanija knjiga, ona autobiografska starlete, takozvane Nives Celzijus, koja je svoju «Golu istinu» prodala u 45 000 primjeraka, što je u hrvatskim okvirima, mora se priznati nezanemariva naklada. No, naznaka da bi književna nagrada mogla otići jednoj, do sad isključivo po estradnim skandalima poznatoj starleti uzburkala je duhove u književničkim krugovima, pojedinci su svojim naprasnim ostavkama na mjesta članova Upravnog odbora Sajma knjiga izrazili svoju izrazitu ogorčenost takvom mogućnošću. Bilo kako bilo, odluka Magdalene Vodopije i uprave Sajma da se nagrada ne dodijeli (navodno zbog propusta agencije za istraživanje Puls) podijelila je književnu, knjižarsku, izdavačku i čitalačku javnost, a Nives Celzijus prijeti tužbom. Kako svaka medalja ima dvije strane, valjalo bi razmotriti obje. Kao prvo, sigurno je da gospođa Celzijus nije spisateljica i da je njena knjižica džepnog izdanja zapravo malo deblji oblik bilo kojeg od žutih časopisa u Hrvatskoj, za koju je logično da je, pogotovo u ljetnim mjesecima kad je izašla iz tiska privukla pažnju, nesumnjivo pretežno ženske populacije, željne sočnih tračeva iz svijeta show businessa.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
BajićIako se država Hrvatska u svojih osamnaest punih ljeta od proglašenja samostalnosti do današnjih dana već itekako trebala približiti nekakvim zadovoljavajućim standardima demokracije i pravne države, iz dana u dan na žalost svjedoci smo kako tome još uvijek nije tako. Hrvati su se u Domovinskom ratu uspjeli izboriti za svoju državu, ali su skupine koje su desetljećima držale Hrvatsku u tamnici zadržale moć i danas se uspješno predstavljaju kao demokrati i borci za dobrobit Hrvatske. Tako u Lijepoj Našoj danas u političkom smislu vlada najobičniji bućkuriš. Takozvana trodioba vlasti egzistira samo formalno na papiru, dolazi do nerazumnog miješanja političkih stranaka, nelogičnih «transfera», stječe se dojam da su se pobrkale kruške i jabuke, a jedino pravilo je da pravila nema i da je apsolutno sve moguće. Najbolji primjer institucionalnog kaosa u kojem Hrvatska danas bolje rečeno pluta nego plovi daje i sama slika stanja u kojem se nalaze takozvane nevladine udruge. Pogledajmo samo primjer HHO-a, udruge koja se bavi ili bi se trebala baviti zaštitom i promicanjem ljudskih prava, a već je nebrojeno puta dokazala da se bavi ponajprije promicanjem vlastitih interesa i jedne posebne politike.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
Neven JuricaAko je suditi prema riječima istaknutih hrvatskih političkih glava, hrvatska vanjska politika i diplomacija velikim koracima grabe naprijed. Samo bi možda tu i tamo ipak trebalo pripaziti, a da ne dođe do spoticanja. Jer ono što nikom nije jasno jest iz čega se taj nabujali optimizam crpi. Primjerice, predsjednik je Mesić u New Yorku kao prvi ili drugi čovjek Hrvatske (tko će ga znati) u ponedjeljak navečer uspio skupiti «čak» stotinjak Hrvata. Što je, ako se u obzir uzme da predsjednik u posjet ne dolazi tako često, ne baš posebno impresivna brojka. No, njega to nije omelo a da se ne raspriča o tsunamiju korupcije koja je u ovoj državi, nakon dva njegova mandata, veći problem no ikad prije. No, predsjednik je o korupciji pričao ponajviše u kontekstu novca koji je devedesetih iseljeništvo slalo za nabavku oružja, a dio kojeg je po njegovim saznanjima završio na privatnim računima. Možda i jest, no činjenica je da je oružje ipak kupljeno i da je Hrvatska pomoću njega pobijedila u ratu, a ako je nepravilnosti bilo, bilo je i vremena već sto puta ih istražiti. To što to nije učinjeno možda i najbolje govori o sposobnosti i učinkovitosti vladajućih struktura, i s čime se one zapravo bave. Zapravo, te strukture cijelo vrijeme uporno o problemima govore kao da je na vlasti netko drugi, a ne one same. Obrnuto je, naravno, kada treba hvaliti same sebe. Onda strukture odmah prepoznaju sebe na vlasti i tamo gdje nisu. Ovih dana, tako, strukture su se i njihovi mediji raspričali o «snažnom» uzletu hrvatske diplomacije. (mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
MesićUsred zemlje Hrvatske, danas je na žalost sve moguće. Ta se tvrdnja istinitom pokazala već nebrojeno mnogo puta pa tako ponovno i ovog ponedjeljka. A da nam početak tjedna bude slađi, pobrinuo se Aleksandar Vučić, bivši tajnik Šešeljeve Srpske radikalne stranke, a danas član Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića. On je naime, u pratnji brojnih srpskih novinara i «jakih snaga hrvatske policije» slavodobitno «dohodočastio» u selo Smoković blizu Zadra, mjesto koje je u tadašnjoj zadarskoj općini za vrijeme Domovinskog rata bilo jedno od glavnih uporišta pobunjenih Srba. No, ono što je posebno zanimljivo, a istodobno i iritantno jesu izjave kojima nas je Vučić usred Lijepe Naše počastio. Najgora je definitivno ona kako, po njegovim riječima, nikada nije čuo za zločin u Škabrnji. U prijevodu, Hrvati, zaboli me za vašu Škabrnju. A ima čovjek i pravo, zašto se ne bi tako bahato ophodio kad mu za tako nešto zeleno svjetlo ponajprije daje hrvatska politika koja izgleda ne posustaje u svojoj nedjelotvornosti, slabokrvnosti i destruktivnosti. A da je tome tako, pokazao je i predsjednik Mesić koji je također dodao svoju "kockicu šećera" u prvu ovotjednu kavu.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
vjeronaukUpravo smo usred nove agresije na vjeronauk. Iz prepoznatljivih krugova, potpomognutim ostatcima udbaškoga kruga s Filozofskog fakulteta, osobito sa čuvene katedre za pedagogiju, nudi se zamjena za vjeronauk u obliku predmeta koji bi se zvao religijska kultura. Prvo: agresija nema nikakve šanse, pa je svaka uzbuna posve nepotrebna. Drugo: nastava vjeronauka ionako je već koncipirana kao široko naučavanje ne samo o kršćanskoj (ili čak samo o katoličkoj) nego i o svim drugim religijama, te dakle već ima sadržaj nuđene «religijske kulture». Da je tako, ilustrirat ću kratkim prikazom udžbenika za vjeronauk u nakladi «Kršćanske sadašnjosti» (za sedme razrede osnovnih škola). Udžbenik ima lijep naslov «Zajedno u ljubavi», a otvaraju ga stihovi R. Tagore. Budući da su učenici kojima je udžbenik namijenjen djevojčice i dječaci na početku puberteta, govori im se o idolima, idealima i ovisnostima. Sljedeća poglavlja posvećena su analizi Dekaloga, a uz tu temu tiskani su izvadci iz «Opće deklaracije o ljudskim pravima». Nadalje, čak trideset i pet stranica posvećeno je judaizmu, pa đak koji želi, može do u tančine upoznati židovstvo, saznati što je Talmud a što Tora, što znače riječi «Šema Jisrael», što je Bat micva, što Jom Kipur, što je Hanuka i što su Purim i Pesah, te što je košer hrana, itd.(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
prof. dr. sc. Dragan PrimoracMinistar prof. dr. sc. Dragan Primorac voli se slikati u učionici. S đacima. O njegovom imidžu brine šest PR-ovaca. Krajem prošlog tjedna nikako bez razloga ministar Primorac dao je intervju za bečki Die Presse s naslovom "Kroatien toleriert keinen Faschismus" . Naime, ono što predlaže njegovo Ministarstvo naišlo je na do sada najozbiljnije kritike u Hrvatskoj. Pa je ministar odgovorio na najbolji mogući način, demonstracijom savršene političke korektnosti u stranim medijima: "Naša djeca uče da je Drugi svjetski rat bio užasno razdoblje fašizma i nacionalsocijalizma i da se tako nešto više nikada ne smije ponoviti", uz dodatak vrlo isplatljive privrženosti zapadnobalkanskim suradnjama: "Lako je manipulirati s neobrazovanim ljudima. Zato je jako važno raditi na obrazovanju mladih generacija, i mi tu usko surađujemo s BiH, Srbijom i drugim zemljama regije. Nova generacija mora naučiti što znači tolerancija". Dakle, od sada će se svaka daljnja kritika ministra Primorca moći jedino tumačiti kao neonacistički ili hrvatski-uskogrudno šovinistički motivirana. A kakve su prije intervjua bile kritike na račun Dragana Primorca?(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Prosvjed u ZagrebuRazočarenje, beskrajna frustracija i rezigniranost. To je ono što je danas Hrvatska. I kao da više nema ničega što će to promijeniti. Čak i dugo planirani prosvjed facebookovaca, gdje su zakulisni motivi ostali facebookovcima odlično zatajeni, ispao je jedno veliko ništa. Buntovni mladi ostali su doma. A uložen je ogroman napor. Privođenja, velike riječi opozicijskih političara, svakodnevno izvještavanje. Primjerice, na dan prosvjeda na Hrvatskom se radiju u informativnim emisijama svakih pola sata - jednom na prvom, jednom na drugom programu - ponavljao poziv na prosvjed čitanjem "vijesti" da prosvjedi organizirani u više hrvatskih gradova nisu otkazani. Nije ni to pomoglo. Na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu okupilo se tisuću do dvije tisuće mladih za koje je dojam bio da ni sami ne znaju zašto su došli, gdje pripadaju, i što i kako bi htjeli mijenjati. Bilo je jedino jasno kako vlast i opoziciju vide kao bandu lopovsku. I tu naravno nisu jedini. Dapače, svi se slažu. (mm)
Add a comment Add a comment        
Čet, 14-05-2026, 04:42:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.