kalendarPlaćam račune. Najteže mi pada masna svota koju moram platiti za prebrzu vožnju. Prišuljali mi se bili presretači, izdajnički s leđa, što bi rekla narodna pjesma. Odgovornima držim hrvatske nacionaliste koji su zahtijevali autocestu do Splita i dalje, pa se vozaču sve ispod 150 na sat čini stajanjem u mjestu. Tako srdit, pišem za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća analizu izjava o pravopisu – dio anketiranih u dnevnom listu uopće ne zna što ih se pita, jedna «književnica» na pitanje kojim se pravopisom služi, veli da se služi štokavskim jezikom.. Dodaje da ne bi nikada upotrijebila riječ «zrakoplov». Te riječi valjda nema u štokavskom jeziku, a kako jezik pod tim imenom ne postoji, otvara se velika praznina – ničega nema. Pokušavam po stoti put razjasniti publici opće i posebne pojmove . Pri posebnim pojmovima zastajem, jer dio anketiranih sigurno ne zna što znače šumnici. Uvjeravam ih da se ne radi o partizanima.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

ThompsonKako izvještava današnji Večernji list, Papa Benedikt XVI je u srijedu, 11. studenog 2009. u privatnu audijenciju primio poznatog hrvatskog glazbenika Marka Perkovića Thompsona, njegovu suprugu Sandru i njihovo troje djece, Petra Šimuna, Antu Mihaela i Divu Mariju. Do tog primanja došlo je tek dan prije najavljenog posjeta predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića Vatikanu, tijekom kojeg će papa Benedikt XVI. primiti i njega. Najprije bismo željeli ukazati na jednu činjeničnu netočnost, koja nema nikakve veze s bilo čijim svjetonazorom, koja se u medijima stalno provlači uz ime Marka Perkovića Thompsona. Uz njegovo se ime stalno stavlja atribut «pjevač» (vrlo često «obogaćen» epitetima proustaški, profašistički ili barem kontroverzni). Marko Perković Thompson jest pjevač, ali je i autor i glazbe i stihova za sve svoje pjesme. Tih je pjesama blizu stotinu, i time se može pohvaliti tek nevelik broj osoba s hrvatske glazbene scene.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

SutjeskaOvog utorka, prikazivanjem filma «Sutjeska» započeo je ciklus, kako je na HRT-u predstavljen, «antifašističkog filma». S HRT-a kažu kako ovime žele promicati svijest o antifašizmu te da za ove filmove postoji veliki interes gledatelja. "Partizanski film je autentični autohtoni izraz antifašizma i nema razloga da ga se diskriminira", smatra scenarist Ivo Štivičić koji razdvajanje partizanštine od antifašizma vidi kao "apsolutni idiotizam". (Idiotizam je – također očito – širok i rastezljiv pojam...) Inače, idući utorak na rasporedu je 'Most' Hajrudina Krvavca, a onda vjerojatno slijede 'Valter brani Sarajevo', 'Neretva', 'Doktor Mladen', 'Diverzanti', 'Mali vojnici' i 'Kozara'. Pa iako se autor ovih redaka ne smatra vrsnim poznavateljem filmske umjetnosti, ipak može ustvrditi kako je pogledao značajan broj filmova, svih ili gotovo svih žanrova. Bez obzira na to, ovaj «antifašističko-partizanski» malo mu je nepoznat ili bolje rečeno nejasan. Nije li ova vrsta filmova za vrijeme Jugoslavije spadala u propagandno-promidžbeni program ili drugim riječima instrument za kolektivno ispiranje mozgova?(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

Skup u LisinskomPo odjecima u strogo kontroliranim medijima teško bi se moglo zaključiti o značaju (karakteru) i značenju skupa održanog u «Lisinskom» u subotu, 7. studenoga. Skromno spominjanje u tisku, ili prešućivanje, nezainteresiranost komercijalnih televizija i prilog u Dnevniku HTV-a koji je događaju dao dostojnu minutažu, ali i stanovitu tendencioznost. Naime, neupućeni su mogli dobiti dojam da se radilo o skupu ljudi iz nekih prošlih vremena, i to pretežito iseljenika i hrvatskih građana iz BiH, što nije točno. Došli su ljudi iz svih krajeva Hrvatske i nisu došli uzalud. Bili su nazočni jednostavnoj, domoljubnoj prezentaciji kandidata za predsjednika RH, dr. Miroslava Tuđmana, sukladno njegovoj ozbiljnosti, ali i novčanim mogućnostima koje su znatno manje od «proračuna» kandidata velikih stranaka ili nezavisnih kandidata koji koriste logistiku svoga sadašnjeg položaja.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

24 sataZa ovaj članak bacili smo se u trošak i u nedjelju kupili čak pet dnevnih novina: 24 sata, Večernji list, Jutarnji list, Novi list i Slobodnu Dalmaciju. Kupili bi još sigurno Vjesnik i Glas Slavonije ali ove novine ne izlaze nedjeljom. Zanimalo nas je kako su hrvatske tiskovine nakon službenog početka predizborne kampanje popratile predizborni skup Miroslava Tuđmana u Lisinskom, kao jedinom organiziranom i najavljenom velikom predizbornom događaju toga dana.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

ŠtulićGlazbeni život u Hrvatskoj cvate, nema sumnje. Nešto u zabavnoj glazbi ipak i očito nedostaje – stanoviti pjevač J. Štulić. Kada su svi već zaboravili na nj, a novi naraštaj nikada nije ni čuo za Štulića, jugoslavenski mediji u Hrvatskoj napravili su cijeli projekt kako pjevača povratiti u Zagreb. Zašto baš Štulića? Jer su mediji poskočili od radosti nakon Štulićevih izjava zašto se ne vraća iz niske zemlje. Te su izjave isprva bile maglovite, ali se bit već mogla razumjeti. Zaredao je niz napisa o Štuliću, proglašen je maltene legendom, zvali su ga u zagrebačku Arenu itd. Onda je Štulić vrlo jasno izjavio da ne želi doći u okupiranu zemlju. I što se onda dogodilo? Odlazeći Mesić nudi mu hrvatsku putovnicu i hrvatsku dobrodošlicu. Pa ako se slaže sa Štulićem, znači da se Mesić smatra predsjednikom okupirane zemlje, da dakle drži kako je valjda Hrvatska vojska okupirala Hrvatsku, ili još preciznije – da su Hrvati okupirali Hrvatsku.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

svijeća

Dragi tata, prošao je i 23. dan od kada te nema. Nedavno bi proslavio svoj 44. rođendan. Bože, pa tek sada shvaćam da ti nisi bio star. Oni sijedi pramenovi na tvojoj kosi i ona dva sjeda roga na bradi, bili su to tek znaci briga koje si nosio. Kao da si čekao "punoljetnost" države da odeš, ironično, zar ne? Tako davno se čini ta 91'. Godina koja je promijenila sve nas, a vas branitelje najviše. Bio si dobar čovjek i odličan otac, ali počeo si se "gasiti". Baš kao i mnogi. Iščezavao si pred našim očima, tako potiho a opet tako radikalno, oštro, duboko. Gubio si na kilaži, borio se sa dijabetesom, sa glavoboljama, PTSP-om, otkazivanjem bubrega, moždanim udarom, da bi ti naposljetku srce doslovce "puklo" i jednostavno si otišao. Znao si gdje odlaziš - na neki, zasigurno, bolji, pošteniji svijet.(pollitika.com)

Add a comment Add a comment        
 

 

Damir PolančecDonedavni ministar gospodarstva i potpredsjednik hrvatske Vlade Damir Polančec progovorio je o svojoj ostavci, bolje reći, nije zašutio, što bi bilo za očekivati uzevši u obzir stanje u hrvatskoj državi i medijima. Damir Polančec otišao je sa svojih funkcija nakon, ne prvog niti nažalost posljednjeg, orkestriranog medijskog progona. Da ne bude zabune, nije nam namjera braniti Damira Polančeca, o njegovoj ulozi i možebitnoj krivici u aferi oko dionica Podravke trebalo bi odlučivati isključivo mjerodavni i, što nisu, nezavisni istražiteljski i sudski organi hrvatske države. Namjera nam je istaknuti građansku hrabrost g. Polančeca, budući da je za ono što je rekao u intervjuu HTV-u u današnjoj Hrvatskoj svakako potrebna hrabrost.(djl)

 

 

EUU tekućem prijedlogu Promjena Ustava Republike Hrvatske HDZ napušta Članak 141 Ustava popularno nazvan „Tuđmanova tvrđava“. Taj članak utvrđuje da pozitivni ishod referenduma o udruživanju ili razdruživanju zahtjeva većinu od ukupnog broja birača. Zamjenjuje ga se znatno slabijim zahtjevom da je za to dovoljna većina birača koji su glasovali u RH uz uvjet da je glasovala većina od ukupnog broja birača. Ugrubo, sada je za ostvarivanje ambicija određenih političkih struktura dovoljna podrška četvrtine biračkog tijela, jer sve ukazuje da na polovicu ni izdaleka ne mogu računati. Mnogi dobronamjerni ljudi u Hrvatskoj ipak su skloni tolerirati takvu nedemokratsku promjenu Ustava u nadi da će bijegom u Europsku Uniju Hrvatska napustiti „region“ eufemistički nazvan Zapadni Balkan (jer Istočnog Balkana zasad nigdje nema). Pri tome nažalost previđaju da ih Zapadni Balkan može dočekati i u Europskoj Uniji, što ih pak ne bi trebalo čuditi sjete li se da su autori tog koncepta među glavnim političkim nosiocima Europske Unije.(Akademik S.Barišić)

Add a comment Add a comment        
Čet, 14-05-2026, 09:58:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.