Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2009.

Ne tako davno zapitali smo se što će se meštri medijske manipulacije dosjetiti sada kad im već u predkampanji nije uspjelo eliminirati M. Tuđmana. Na HTV-u je počelo s idejom da se kandidati raspodjele na dvije skupine po šest, "prema rezultatima dosadašnjih anketa", koje su istovremeno, u malo drugačijem kontekstu, i sami proglasili nevjerodostojnima. U tim je anketama M. Tuđman "imao" nekoliko posto, pa ga se od početka kampanje željelo smjesti u sigurne gubitnike, a miljenike HTV-a predstaviti kao krug sigurnih dobitnika (izuzevši tu A. Hebranga).(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 22. studenoga 2009.

Hrvatska televizija je u petak, 20. studenoga, prikazala prvo sučeljavanje kandidata za dužnost hrvatskoga predsjednika. U cjelini, taj je medijski događaj ostavio gorak okus jer se većina kandidata pokazala posve nesposobnom da razmišlja i govori politički, a nekmoli državnički. Koliko god vlada mišljenje da je kampanja preduga, postoji i dobra strana: publika koja je do sada bila indoktrinirana porukama medija - a oni su bezobzirno forsirali «svoje» kandidate - sada će u miru Božjem i u nizu službenih termina na državnoj televiziji stvarati dojam o kandidatima, te više-manje uvidjeti da oni ljudi koji u izmišljenim anketama pobjedonosno vode, nisu ni najbolji, ni najpametniji ni najprihvtaljiviji kandidati.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. studenoga 2009.

Donosimo kratki životopis Ivana Alerića – sveučilišnog profesora, novinara i pripadnika HV-a koji je u 31. godini dao život za svoju Domovinu. Njegovo kulturno i političko djelovanje, pogotovo u današnje vrijeme trebalo bi istaknuti kao primjer i nit vodilju mladim naraštajima. Prerana smrt spriječila ga je da učini mnogo toga što je htio i namjeravao, jer prekinut je u samim počecima svog plodonosnog novinarskog, publicističkog i znanstvenog rada.(hkv)

Detalji

Objavljeno: 19. studenoga 2009.

Kao što se neozbiljno i neodgovorno pristupa promjeni Ustava, tako se u istom stilu nabacuju zamisli oko upravne podjele hrvatske države. Sadašnja podjela na dvadeset županija plus Grad Zagreb, nekima nije dobra. Gradovi im, čini se, ne smetaju, ali su im za oko zapele općine, te kažu da ih ima previše. Da vidimo kako stvari doista stoje i što se skriva iza mnogih zamisli. Oni koji bi htjeli sadašnje «statističke regije» unutar Hrvatske pretvoriti u zbiljsku makroupravnu podjelu, imaju na umu rezidbu RH na dijelove trojedne kraljevine - na Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, plus (valjda) Grad Zagreb. Radi se o opasnoj zamisli koja je na tragu onih povijesnih sila i silnica koje su se protivile jedinstvu hrvatskih zemalja. Ideju dakle treba odbaciti kao klasičnu podvalu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 18. studenoga 2009.

Politički potezi koje je u relativno kratkom vremenu svoje «vladavine» povukla premijerka Jadranka Kosor sve su manje kontradiktorni i zbunjujući. Naime, nekoliko trenutno vrlo aktualnih tema i način na koji je njima prišla po sudu mnogih ukazuju na jasan smjer njezine politike, odnosno daju odgovor na pitanje je li njena premijerska uloga ide u korist Hrvatske, njene stranke ili upravo na uštrb njih?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2009.

Nakon višegodišnjih brojnih nesuglasica na relaciji Pantovčak-Kaptol, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić prošloga se tjedna sa svojom svitom otputio u Vatikan. Tamo ga je Papa između ostalog upozorio na potrebu očuvanja katoličke tradicije u Hrvata, vezano uz Mesićevu inicijativu uklanjanja križeva iz javnih institucija. No, možda još i važnija poruka Mesiću, ali i Europi i međunarodnoj javnosti od strane Vatikana upućena je samo dan ranije kad je Papa (dakle prije Mesića) u  privatnu audijenciju primio hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona zajedno s njegovom obitelji. Na taj je način Sveta Stolica pružila neposrednu podršku politici koja podupire pjevača u njegovim domoljubnim stremljenjima. Mediji u Hrvatskoj u najvećoj su mogućoj mjeri (nažalost potpuno očekivano) spomenuti događaj opstruirali, dijelom ignoriranjem, a dijelom puštanjem iskrivljenih informacija. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2009.

Ponosno je biti uz Portal Hrvatskog kulturnog vijeća kad među prvima objavljuje da je danas Miroslav Tuđman podnio Državnom izbornom povjerenstvu popis s približno osamnaest tisuća imena i prezimena hrvatskih građana koji podržavaju njegovu kandidaturu za Predsjednika Republike Hrvatske. Naime, Hrvatsko kulturno vijeće je na svojoj Redovnoj skupštini 21. 3. 2009. g. bilo prva udruga koja je podržale tu kandidaturu argumentima što su se u međuvremenu pokazali dalekovidnima. Na toj je Skupštini gotovo jednoglasno ocijenjeno je da je Miroslav Tuđman, pored svojih osobnih kvaliteta i politike koju zastupa, jedini koji može probiti medijsku blokadu, odnosno svrstati se među "velike kandidate". Zaista, blokada kojoj je bio izložen u velikim medijima, na čelu s Dnevnikom javne televizije, zorno je svima pokazala da je hrvatska demokracija u stvari suspendirana. Međutim, zahvaljujući njegovoj osobnoj hrabrosti i hrabrosti svih ostalih koji su ga javno podržavali, pokušaj brisanja Miroslava Tuđmana s hrvatske javne pozornice, bez demokratskog sučeljavanja argumenata nije uspio, nego je čak počeo biti kontraproduktivan.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2009.

U posljednjem broju Hrvatskog lista od 12. studenog 2009. g. priređeno je ocjenjivanje predsjedničkih kandidata od strane osoba iz različitih područja društvenog života – od svećenika i umirovljenih generala pa do redatelja i studenata. Svakome kandidatu mogla se dodijeliti ocjena u rasponu od 0 pa do 5. Među onima koji su cijenili kandidate našao se i g. Ivan Pandža, predsjednik zagrebačke HVIDR-e. Spominjem njega jer su upravo njegovi odgovori i ocjena naprosto neshvatljivi. Naime, g. Pandža Miroslavu Tuđmanu daje ocjenu 0, uz obrazloženje da je isti «sljedbenik Tita». E sad, naravno da je njegovo pravo misliti o svakome kandidatu što god želi. Međutim, tragikomično je da g. Pandža s druge strane Milanu Bandiću daje ocjenu 5, uz obrazloženje: «mislim da će on pobijediti». Zašto tragikomično? Iz vrlo jednostavnog razloga: isti taj Milan Bandić do jučer je bio u stranci koja je legitimni nasljednik nekadašnje komunističke partije. Dakle, Miroslav Tuđman – dragovoljac Domovinskog rata i ustrojitelj obavještajnih službi – za g. Pandžu je «sljedbenik Tita», dok je Milan Bandić, dojučerašnji član stranke koja je prilikom izglasavanja suverenosti RH napustila Sabor, osoba koja zaslužuje najvišu ocjenu. (D.Dijanović)