Detalji

Objavljeno: 16. ožujka 2010.

Prošli tjedan primijetiti smo kako se Slovenija, Hrvatska i Srbija okupiše oko zajedničkoga stola, „neformalno“, bez državnih obilježja, kao i početkom prošloga stoljeća. Raspravljalo se o državi Kosovu. Hoće li krajem ovoga mjeseca na konferenciji o Zapadnom Balkanu Kosovo imati status države ili neki drugi kakav priželjkuje Srbija zbog koje je i skovan pojam Zapadni Balkan? Nije li pitanje statusa Hrvata u BiH za Hrvatsku važnije od kosovskog kompleksa Srbije. Jest. Ali nije to bilo na dnevnom redu, jer zna se tko u „regionu“ određuje prioritete! Kad je hrvatsko višestranačje 2000. prihvatilo logiku „regionalne politike“ i napustilo koncepciju srednjoeuropske i mediteranske države, dobronamjerno se ukazivalo kud stvari mogu otići. I kad je ta koncepcija šestosiječanjske vlade na izborima doživjela poraz, neki su se ponadali kako će Sanaderova vlada vratiti stvari na svoje mjesto. No, i prije negoli je sastavio vladu, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj bez imalo srama i diplomatskoga takta u dnevnim je novinama nacrtao osnovne smjernice buduće vladine politike te time prejudicirao i njezin sastav. Sanader je poslije dobivenih izbora poslušao naputak talijanskog veleposlanika i dugoročno zabetonirao održivi razvitak Hrvatske.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2010.

Na Svjetskom atletskom dvoranskom prvenstvu u Dohi najbolja hrvatska atletičarka i najbolja svjetska skakačica u vis Blanka Vlašić osvojila je zlatnu medalju. Taj je sjajan uspjeh Blanka postigla skokom od 200 cm, bez ijednog rušenja letvice. Uspjeh je tim veći ako se zna da je to četvrto uzastopno zlato za sjajnu Splićanku na svjetskim dvoranskim prvenstvima. Treba li dodati da to nije uspjelo još niti jednoj drugoj skakačici u vis? Vjerojatno ne treba, ali treba spomenuti ono što se događalo prije prvenstva u režiji portala Index.hr.(djl)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2010.

Mnogo se danas u Hrvatskoj priča i raspravlja o znanju i obrazovanju. «Zemlja znanja» vrlo je česta sintagma u akademskom, medijskom i političkom rječniku. Istodobno, stanje u akademskim i obrazovnim ustanovama daleko je od idealnoga. Slično je i u ostalim zemljama, i to ne samo onima u tranziciji, već i u onima koje imaju najveći postotak fakultetski obrazovanih ljudi. Znači li činjenica da netko posjeduje diplomu ujedno i da je riječ o obrazovanoj osobi? Što je uopće znanje? Koja je funkcija znanja? Što je to «društvo znanja»? Što je neobrazovanost? Tim se pitanjima bavi knjiga Konrada Paula Liessmanna: Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja. Prema Liessmanu znanje uvijek znači «moći dati odgovor na pitanje što je nešto i zašto je to što jest». Liessmann ispravno detektira i što nije znanje: «Kojekakvi podaci nagomilani u pamćenju još uvijek nisu znanje. Akrobati pamćenja koji su u stanju zapamtiti bezbrojne pojedinosti, hodajući leksikoni koji umiju riješiti svaku križaljku u doslovnom smislu baš i ne znaju mnogo. Te pojedinosti i pojmovi postaju znanjem tek onda kada ih je prema logičkim i konzistentnim kriterijima moguće međusobno povezati tako da rezultiraju smislenim i provjerljivim suodnosom».(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Na Islandu je ovaj vikend održan referendum o tome hoće li Islanđani vraćati dug islandske internetske banke Icesave. Ovaj dug vraćao bi se poglavito britanskim i nizozemskim štedišama koji su štednjom u ovoj propaloj banci rado izbjegavali određena porezna opterećenja. O ovoj temi do sada nije općenito puno pisano u hrvatskim medijima, pa zato ovdje spominjemo kako su upravo Velika Britanija i Nizozemska vršile velike pritiske na Island kako bi njezino malobrojno stanovništvo na sebe preuzelo 4 milijarde eura duga nastalog propašću već spomenute banke. Ovi pritisci bili su takvima da je Europska unija početkom veljače i službeno zatražila od Islanda da prvo provede referendum pa da se tek onda nastave pregovori o članstvu te zemlje u EU.(mm)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Nedavno imenovanje gospodarskog savjetničkog tima Predsjednika RH, uz već postojeće slične timove Vlade, izazvalo je ovih dana veliko zanimanje ovdašnjih visokotiražnih medija, pa onda i svekolike hrvatske javnosti. Ponekad se čak stječe dojam da se birao miss ili mister Hrvatske, a ne da se radi o tako ozbiljnim stvarima kao što je prolaz Hrvatske kroz turbulencije svjetske gospodarske krize. Na taj način mediji po običaju skreću pozornost javnosti sa suštine na pojavnost, po tisućljetnom receptu - što manje kruha to više igara, a valjda i više novina. Kako se naše realne gospodarske teškoće samo množe, unatoč množenja savjetničkih timova, možda vrijedi pokušati izreći i nekoliko ozbiljnih riječi. Kao što obično biva, njihova kratkoća previše pojačava kontraste, ali zato možda daje sažetu sliku cjeline.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Hrvati su po odricanju postali svjetski prvaci. Cijelo desetljeće svake se godine odričemo dijela državnog dostojanstva. Godišnja odricanja postala su navikom, više se na njih nitko i ne osvrće, kamoli da postavlja pitanje njihove opravdanosti. Što su odricanja veća, to je veći i pad povjerenja u političke strukture i to se više nagriza veliko povjerenje koje živa Katolička crkva. Ne ću nabrajati čega smo se sve odrekli u tekućem desetljeću, ne zato što ponavljanje nije majka znanja, nego zato što sve ono čega smo se odrekli ne bi stalo u opseg teksta. Rang lista ovogodišnjih odricanja je dugačka. Da se razumijemo, odricanja o kojima je riječ nisu u svezi s korizmom i čišćenjem tijela zbog jačanja duha u očekivanju Uskrsa. Puno su prizemnijeg karaktera i u dosluhu su s iskušenjima i načelima „kneza ovoga svijeta“.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Hrvati su po odricanju postali svjetski prvaci. Cijelo desetljeće svake se godine odričemo dijela državnog dostojanstva. Godišnja odricanja postala su navikom, više se na njih nitko i ne osvrće, kamoli da postavlja pitanje njihove opravdanosti. Što su odricanja veća, to je veći i pad povjerenja u političke strukture i to se više nagriza veliko povjerenje koje uživa Katolička crkva. Ne ću nabrajati čega smo se sve odrekli u tekućem desetljeću, ne zato što ponavljanje nije majka znanja, nego zato što sve ono čega smo se odrekli ne bi stalo u opseg teksta. Rang lista ovogodišnjih odricanja je dugačka. Da se razumijemo, odricanja o kojima je riječ nisu u svezi s korizmom i čišćenjem tijela zbog jačanja duha u očekivanju Uskrsa. Puno su prizemnijeg karaktera i u dosluhu su s iskušenjima i načelima „kneza ovoga svijeta“.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2010.

Odlaskom prvo Ive Sanadera, a sada i Stjepana Mesića s vlasti Hrvatska je u neku ruku otvorila novu stranicu. Nalazimo se usred ozbiljne ekonomske krize, mnogi ljudi zaposleni u proizvodnji svakodnevno ostaju bez posla, seljački prosvjedi u punom su zamahu, dok novinske stupce ispunjavaju korupcijski skandali. Problemi s kojima se kao društvo suočavamo su vrlo ozbiljni, a ništa sustavno da ih se izbjegne sve ove godine nije ni poduzeto, ni napravljeno – upravo obrnuto. Hrvatska je cijelo vrijeme živjela kao da dugovi nikada ne će doći na naplatu, i kao da će svi politički promašaji na vanjskopolitičkom planu biti sutra nevažni i bez posljedica. Međutim, dugovi dolaze na naplatu, pa su tako i ovi hrvatski, a činjenica kako danas našu zemlju nitko više na međunarodnom planu ne uzima preozbiljno sada sigurno nije od pomoći.(mm)