Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

Naslov je u stvari doslovna izjava perjanice hrvatske političke scene, Vladimira Šeksa-Kraljotvorca, u svezi s glasovanjem Hrvata u BiH. "Svi će doći na red", baca u javnost ciničan spin nakon što su i on i Vlada RH , dotično stranka koja bi se trebala nazvati HDZ 2004. pristali na ucjenu SDP-a i HNS-a. Vrlo uplašen da Hrvatska ne će na vrijeme stići u Europsku uniju, bezalternativni HDZ 2004. popustio je lijevim strankama koje njeguju tradiciju jugoslavenskog integralizma i usađene mržnje prema Hrvatima u BiH koji možda nisu "ustaše" (kako su očevi učili svoju orjunašku djecu) ali su svakako sumnjivi na mnogo načina, u svakom slučaju kao osobe s moralnom grješkom koje varaju na izborima i slično. Kao što je bilo za očekivati, spin-doktori su se razmahali, jedni pokušavajući očajno prikazati svoj politički (i moralni) debakl kao uspjeh, a drugi jedva susprežući trijumfalizam.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

Agilni slavonski nakladnik „Riječi" čiji je Spiritus movens Marten Grgurovac odlučio se na pothvat od nacionalnog značaja – ostvariti projekt  „Hrvatsko pjesništvo XX. stoljeća u 100 knjiga", pod naslovom „Carmen croaticum". Dvadeset i peta u ovome nizu objavljena je zbirka izabranih stihova eminentne hrvatske pjesnikinje Ljerke Car Matutinovićć: „Jabuka puno krilo". Izbor iz poetesinog opusa učinio je najveći suvremeni slavonski pjesnik Miroslav S. Mađer. On je autor i nadahnutog predgovora ovoj knjizi, pod naslovom: „Pjesničke plovidbe Ljerke Car Matutinović". Znalačkim trudom gospodin Mađer je iz bogatog stvaralačkog opusa kolegice Car Matutinović izabrao najkvalitetnije radove. Pri tome se poslužio kronološkim slijedom. Prva autoričina zbirka iz čijih je redova koristio stihove nastala je 1971., pod naslovom: „Vrijeme rastanaka". Slijede: „Trudno kao dažd" (1976.), „Odiljat se" (1983.), „Kanat slaj od meda" (1987.), „Bajkoviti soneti" (1988.), „Glasovi glazba" (1988.), „Čakavske versade" (1993.), „Bezumlje" (1994.), „Disanje" (1997.), „Jerbo samo tebe gledim" (1998.), „Jabuka na glavi" (2001.), „Versi o nepotrošivoj ljubavi" (2005.), „Meštrija" (2007.) i „Uzmi me na oblaku" (2005.-2007.).(Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2010.

Već je prošlo dvadesetak godina od uvođenja demokracije u Hrvatsku. S demokratizacijom otvorio se prostor i slobodi medija. Dobili smo u tom razdoblju nove listove, dnevne i tjedne, nove krugovalne postaje i nove televizijske kuće. S njima je došla i nova ideologija globalizma stopivši se sa starom ideologijom komunizma. Već je odavno sazrjelo vrijeme i za izlazak jednog katoličkog dnevnika. Crkvena hijerarhija očekuje od laika da se prime toga neophodnog posla, a laici očekuju od crkvene hijerarhije da poduzmu potrebne korake. Je li razlog kašnjenju novac, lijenost, neodgovornost, nedostatak profesionalnih kadrova, ili nešto treće, manje je važno od stvarne potrebe za katoličkim dnevnim novinama.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 21. svibnja 2010.

Kako izvještava Hina, 19. svibnja 2010. održana je u Zagrebu u Matici hrvatskoj rasprava na temu "Franjo Tuđman 1922. do 1999. - deset godina poslije". Među ostalima govorili su prof. dr. Miroslav Tuđman, književnik Ante Stamać, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić te povjesničari Ivo Banac i Ivica Lučić. Već i iz Hininog izvještaja može se zaključiti kako je raspon izlaganja bio od onih zanimljivih pa sve do onih, kako bi se to reklo, vrlo originalnih. (mm)

Detalji

Objavljeno: 21. svibnja 2010.

Premda nije jedini koji se svojski trudi iskriviti povijesnu istinu o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljeća, napori krivotvoritelja s Pantovčaka izazivaju najviše pozornost već zbog blasfemične činjenice da predsjednik jedne države uporno radi na štetu iste te države i služi se neistinama kako bi – po savjetima svojega projugoslavenskog okružja – nametnuo stereotipe o ravnoteži krivnje i "građanskim ratovima" na Balkanu, a usput ne samo neizravno optužio Hrvatsku za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Na tribini koju organizira Hrvatsko kulturno vijeće, a na kojoj će nastupiti dr. Josip Jurčević i general Ante Rosso, bit će izneseni argumenti i dokumenti koji ruše u prah krivotvorine Ive Josipovića i njegove subverzivne falange.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. svibnja 2010.

Zašto više nema smjene straže, to je svaku nedjelju dalo pravu živost Markovu trgu, prenuo se iz snatrenja mlađi muškarac koji je pred neki dan svojom primjedbom o Vrdoljakovoj televizijskoj seriji u istom autobusu pokrenuo živahnu prepirku, čak bi se moglo reći narodnu skupštinu, referendum, izjašnjavanje, zauzimanje strana sveukupnih putnika. On i njegova mlada gospođa sjedili su u prvom redu opet opterećeni vrećicama i torbama, kao i deseci putnika koji su ispunili sjedeća i stajaća mjesta maloga autobusa. Čekali su polazak. Putnicima s lijeve strane otvarao se pogled na knjižaru Verbum, svećenički umirovljenički dom i još dalje krovove Gornjega grada na suprotnom brijegu. Sve je nadvisivao krov Hrvatskoga Sabora koji je po svemu potaknuo mladog muškarca kako bi tu misao, koja ga je očito mučila, glasno izrekao.(M.Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2010.

Fra Miljenko Stojić istaknuti je predstavnik hrvatskog umjetničkog i intelektualnog milieua u Bosni i Hercegovini. Ovaj samozatajni sljedbenik sv. Franje Asiškog rođen je 1960. u Dragićini kod Međugorja. Filozofiju i teologiju studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Jeruzalemu, a poslijediplomske studije u Rimu, stekavši enciklopedijsko obrazovanje. Zasluge je stekao kao književnik koji se ogledao u više literarnih rodova, kao pjesnik, pisac kratkih priča, romanopisac, pisac za djecu, književni kritičar, prevoditelj... Možda je najpoznatiji kao pjesnik. Do sada je objavio 6 knjiga poezije, a 2000. zagrebačka izdavačka kuća «Naklada Jurčić» izdala mu je izabrane pjesme pod naslovom «Prijatelji». Želimo skrenuti pozornost naših čitatelja na Stojićev književno-kritičarski rad. U bosansko-hercegovačkim prilikama i neprilikama djelovati kao književnik nije lagano. Biti književni kritičar još je teže. A bez stručnog, objektivnog i dobronamjernog vrednovanja književnog stvaralaštva, to će stvaralaštvo doživjeti nazadak. U tom je kontekstu Stojićevo praćenje književne produkcije vrlo važno. Do sada je objavio četiri knjige, kako sam kaže, «ogleda»: Ta vremena (1995.); Paljenje svijeće (1998.); Raspretavanje vatre (2001.) i Rijeka (2002.).(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 17. svibnja 2010.

Javio nam se u redakciju naš vjerni i mladi čitatelj koji pod korisničkim imenom „Rus" rado sudjeluje u raspravama na našem i na nekim drugim portalima. Imao je pritužbu na rad foruma Večernjeg lista nakon što mu je ukinut korisnički pristup. Naime, na uobičajeni način kao i inače, piše nam on, u subotu je komentirao dva članka da bi ga Administrator bez obrazloženja izbrisao iz baze korisnika. Prvi komentirani članak je bio onaj o Josipoviću kao jednom od trenutno „najizvođenijih naših skladatelja", a drugi je bio izvještaj sa subotnje komemoracije u Bleiburgu. Rus («rusrus» u Večernjem listu) se u svom komentaru o iznimnom rastu popularnosti notnih tekstova Ive Josipovića, predsjednika Republike Hrvatske i jednog od ključnih osoba za osnivanje agencije zaštitu „autorskih muzičkih prava" (ZAMP), zapitao kako to da su njegovi posljednji skladateljski uspjesi uslijedili tek nakon stupanja na predsjedničku funkciju. Iz toga se vidi, zaključuje Rus, da su skladbe dobile na važnosti ne zbog kvalitete same glazbe nego zato što je skladatelj u međuvremenu postao predsjednikom Republike Hrvatske. Rus onda u nastavku komentara ocjenjuje da je dolaskom na vlast Josipović počeo pisati novu veliku simfoniju koja se zove „Nova Jugoslavija".(mm)