- Detalji
Ljubica Kolarić-Dumić je ugled u suvremenoj hrvatskoj književnosti zaslužila pjesmama za djecu. Međutim, 2005. godine, u izdanju Hrvatskog filološkog društva u Rijeci, objavljena je zbirka njezinih stihova za «odrasle», u kojima se predstavlja kao književnica naglašene senzualnosti i senzibilnosti, sklona lirici uzvišenog doživljaja. Gospođa Kolarić-Dumić je podrijetlom iz Srijema, a život ju je «smjestio» u našu lijepu Rijeku, na obale Jadranskoga mora, daleko od rodnih krajolika. Rođena je 1942. u srijemskom mjestu Kukujevci, nažalost, danas poznatom po stradanju domicilnih Hrvata. Naime, tamošnje je hrvatsko pučanstvo tijekom velikosrpske agresije protjerano iz pradjedovskih domova. Od studenskih dana, odnosno od završetka studija, gospođa Kolarić-Dumić živi u Rijeci, gdje je stekla obitelj, rodila djecu, gdje se afirmirala kao intelektualka i ostvarila profesionalni životni san – biti učiteljica. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Pod izlikom zaštite stabala u zagrebačkoj Varšavskoj ulici na djelu je pokušaj destabilizacije Republike Hrvatske, rušenje ustavnog poretka i promjena demokratski ustrojene vlasti. Iza pripadnika političkih stranaka, grupa i skupina koji sebi nadijevaju ime «zeleni» najčešće se kriju anarhisti i ultraljevičari koji nisu u stanju na parlamentarnim izborima ostvariti svoje ciljeve. Briga za okoliš i ekološki sustav služi im kao plašt u nedemokratskoj političkoj borbi. Europska iskustva to potvrđuju. Stoga, ne bez razloga, u političkome žargonu postoji izreka: zeleni su poput jabuke. Kada sazriju, pocrvene. Kod nas se ponavlja ista priča. Pod izgovorom tobožnje skrbi za stabla u zagrebačkoj Varšavskoj ulici zeleni su krenuli u snažnu političku ofenzivu protiv ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske. Ono što u svemu tome užasava, jest činjenica što neke zagrebačke novine otvoreno koriste sintagmu Slobodana Miloševića o «događanju naroda». Ako je tako, a izgleda da jest, tada o toj činjenici treba razmisliti, no ne čekati dugo kako ne bi bilo prekasno. Ne dramatizirati, ali niti zavlačiti glavu u pijesak.(Đ.Vidmarović)
- Detalji
Eminentni hrvatski književnik i intelektualac iz Istre, mr. sci. Boris Domagoj Biletić predstavio se krajem 2007. godine knjigom tekstova nastalih u rasponu od 1988. do 2002. godine. Riječ je publicističkim radovima: člancima, zapisima, književnim prikazima, putopisima i intervjuima. Skupljeni unutar korica pozamašne knjige, ovi su tekstovi bljesnuli novom snagom, progovorili mudro i dalekovidno, a ujedno se nametnuli kao svjedoci vremena najnovije hrvatske povijesti, a unutar nje i drame istarskog hrvatstva. Knjiga je to što se danas, s potrebnom vremenskom distancom čita kao povijesno vrelo, ukoliko se složimo da je povijest učiteljica života. Biletićeva je knjiga svojevrsni pomoćni udžbenik za proučavanje povijesti žustrih i organiziranih akcija pobornika regionalističkih i autonomaških, proiredentističkih i projugoslavenskih (titoističkih) političkih opcija protiv narodnosnog identiteta Hrvata u Istri. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Kad su nacionalne manjine u Hrvatskom saboru 16. lipnja najavile da ne će glasovati za ustavne promjene u saborskoj proceduri odjednom se pet do dvanaest pojavio „Konačni prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, hitni postupak P.Z.br. 569. Predlagatelj: Vlada Republike Hrvatske". Ministar Mlakar u obrazloženju kazao je i ovo: „Zadnja, ne najmanje važna novina je izmjena članka 33. zakona prema kojem dosadašnje koordinacije Vijeća nacionalnih manjina dobijaju pravnu osobnost... s time da nakon usuglašavanja odredbi Srpsko narodno vijeće treba djelovati kao koordinacija vijeća Srpske nacionalne manjine za područje cijele Republike Hrvatske". Vladino obrazloženje prisnažio je saborski zastupnik M. Pupovac – kad je u pitanju srpska zajednica „mi od 97' godine de facto pokušavamo naći najbolji način kako bismo riješili status tih institucija". Od 97'? (N.Piskač)
- Detalji
Korupcija najviše stanuje u HDZ-u i ona je sistemski problem HDZ-a, izjavio je jednom prilikom predsjednik SDP-a Zoran Milanović. To je ujedno i srž pristupa s kojim se unutar najjače oporbene stranke pristupa korupciji u vlastitim redovima. Zapravo, treba se diviti smjelosti raznoraznih SDP-ovih moralnih vertikala koje s jedne strane govore o pravdi i poštenju, a s druge strane su do grla upleteni u mućke, namještanja, pogodovanja i kadroviranja. Najsvježiji primjer je onaj SDP-ovog saborskog zastupnika i gradonačelnika grada u kojem sjedište ima Podravka, Zvonimira Mršića, vezan za aferu što se po medijima povlači još od 2008. godine a da do dana današnjeg ništa nije razriješeno.(mm)
- Detalji
U jednom razgovoru s Eckermannom, već ostarjeli Goethe citirao je nekog mudraca koji je rekao: "Ako svijetu nečim ugodimo, on se već pobrine da to drugi put ne učinimo". Mislio je, pritom, na srdžbu literarnih protivnika nakon pojave Werthera, svoga mladenačkog romana. No, Goethe je očito bio suviše stabilan da bi podlegao i Wertherovom usudu i zavisti kritičara, pa je nastavio "ugađati svijetu" sve boljim djelima. Možda Goethe i nije najbolji vodič u govorenju o fenomenu velečasnoga Sudca, ali je činjenica da i u njegovu slučaju ima mnogo onih koji bi se pobrinuli, i već to rade, da ne nastavi djelovati kako mu narav i Bog nalažu. Goethe je u salonskim razgovorima bio podosta ironičan kada je tema bila besmrtnost, tvrdeći da se tim mislima trebaju baviti otmjeni staleži, a osobito žene koje nemaju posla, te još da misli o besmrtnosti pristaju onima koji na ovome svijetu nisu imali sreće. Autor "Fausta" govorio je isto tako da je kršćanstvo bilo neuspjela politička revolucija, koja je stoga bila prisiljena postati moralnom revolucijom.(H.Hitrec)
- Detalji
Autor čiju knjigu danas predstavljamo spada u najuži krug muževa koje smijemo nazvati časnim imenom vrhovi hrvatske intelektualne, znanstvene i duhovne elite, pa čak i moralnom vertikalom našega naroda u vremenu sadašnjem. Ovakvo uvažavanje zaslužio je svojim znanstvenim, književnim, društvenim, prosvjetnim i političkim djelovanjem. Pisac ovih redaka svaki susret s akademikom Jelčićem doživljava kao susret s čovjekom kojega treba pomno slušati. Pored bibliografije i životopis akademika Jelčića zaslužuje pozornost. Rođen je 6. studenoga 1930. u slavonskoj Ateni, Požegi. Gimnaziju je polazio u Slav. Brodu, Novoj Gradiški, Požegi i ponovo u Slav. Brodu, gdje je i maturirao. Slijedi podatak koji svjedoči i dramatičnim godinama njegova života, ali i o žestini represije koju je uspostavio partizanski režim 1945. godine. Premda petnaestogodišnjak Jelčić je 1945. osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka. Komunisti su maloljetnike tretirali kao punoljetne osobe, suprotno međunarodnome pravu. (Đ. Vidmarović)
- Detalji
Već nekoliko dana portal jednog dnevnog lista neprestance upozorava na desetgodišnjicu djelovanja „Teatra Ulysses" i na koncert povodom te proslave u pulskoj Areni. A s ekrana nas bombardiraju najavom te proslave koju će emitirati na nacionalnoj televiziji. Tim povodom nadaje mi se nekoliko pitanja:Koji je razlog, osim politike, jedno „privatno kazalište" digao na državnu razinu? Što je u ovih deset godina u umjetničkom smislu toliko važnog postigao „Teatar Ulysses" kada mu se daje tolika općedruštvena /politička važnost? Zašto je idejnom pokretaču tog projekta uvijek bila važna politička podrška, zašto on uvijek mora biti državni umjetnik? Iz kojih državnih/društvenih sredstava se u ovo doba opće gospodarske krize financira to kazalište? Poznato je da u trenutku kad su u državi značajno smanjena sredstva za kulturu, kad je metropola u debelom financijskom manjku, smanjuju se sredstva za sve kulturne i umjetničke djelatnosti značajan dio novca za financiranje „Teatra Ulysses"daje upravo grad Zagreb.(M.Međimorec)
- Detalji

U ovoj priči, ispričat ću Vam sudbinu dvojice srpskih vojnika, zarobljenih u selu Novi Grad kod Odžaka, u Bosanskoj Posavini. Smatram, da su svojim djelom, zaslužili da ih spomenem imenom i prezimenom, priča iz prve ruke. Vjerojatno je već poznato da smo prilikom borbenih djelovanja na području općine Odžak, zarobili priličan broj naoružanih boraca suprotne strane (600 – 700 ljudi). Ti ljudi su se nalazili u zatvorima, trpjeli su svakakve torture (ne organizirane – ali pojedinaca je bilo koji ne zaslužuju uniformu koju su nosili).(uhd91.com)
Add a comment Add a comment Opširnije...Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 13. svibnja 1904. umro Eugen Kumičić
- 13. svibnja 1965. umrla Sida Košutić
- 13. svibnja 1990. sukob navijača na utakmici Dinamo-Crvena Zvezda
- 14. svibnja 1922. rođen Franjo Tuđman
- 14. svibnja 1974. umro Ljubo Babić
- 14. svibnja 1990. naređeno da se oružje TO-a u Hrvatskoj preda jugovojsci
- 14. svibnja 1991. utemeljena 2. A brigada ZNG-e „Grom“
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

