Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2010.

U europskoj emisiji HTV-a, odnosno emisiji posvećenoj Europskoj uniji i koliko smo blizu tomu rajskom vrtu gdje teku med i mlijeko (osobito kada nezadovoljni proizvođači mlijeka demonstrativno prolijevaju svoj i kravlji trud), uz priče o privlačnoj budućnosti i zašto ju tako dugo čekamo – isplivale su stare neistine i poneka istina o Hrvatskoj u devedesetim godinama. Mlađahni sugovornik spominje "režim" koji je tada vladao i odgovoran je za "izolaciju" i bojkot što su ga dogovorili među sobom eurounionisti te odbili pomagati nam u pripremama za početak pregovora. Taj se dečko doduše u polurečenici ponešto ogradio od vlastite izjave, ali ne i od termina "režim". Ne bih reagirao da se ne radi o mlađem čovjeku koji je očito indoktriniran krivotvorinama. Pribrani Neven Mimica neizravno mu je replicirao da je Phare program bio zamrznut zato što se Hrvatska upustila u osloboditeljski pothvat (oslobađanja vlastitog teritorija), te time i opet neizravno dao do znanja da "Europljani" ne bi prekidali predsuradnju da je Hrvatska poštovala njihove želje, a te su želje bile da trećina Hrvatske ostane pod okupacijom.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment         Opširnije...

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2010.

Upravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća prihvatio je moj prijedlog da podignemo sudsku tužbu protiv Ministarstva kulture i odgovornih osoba poradi provokativnog sufinanciranja isto tako provokativne knjige stanovite Snježane Kordić pod naslovom "Jezik i nacionalizam". O knjizi sam više-manje opširno pisao na Portalu HKV-a. Sada samo dodajem da je žalosno i bijedno što su u spomenutoj odluci o sufinanciranju sudjelovali i neki hrvatski književnici i povjesničari književnosti, vjerojatno i predsjednik Društva hrvatskih književnika. No, svi će biti nabrojani i svima će se suditi, a ako ih ne osudi sud, osudit će ih povijest.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2010.

O našem Domovinskom, obrambenom i oslobodilačkom ratu napisano je premalo knjiga. One koje su do sada napisane, uglavnom imaju historiografski i memoarski karakter. A gdje su književnici? Iz sve četiri književničke udruge? Većina ih šuti. Od onih pera koja su velikoj temi obrane Domovine pristupila kao literarnoj građi, mnoga se borbi za slobodu i ljudima koji su branili Domovinu, rugaju, ili ih prikazuju kroz iskrivljene, pa i neprijateljske naočale. Pjesnička sloboda, dakako! Ukoliko među umjetnike ubrojimo i filmaše, tada moramo priznati kako je ova činjenica postala pravilo. Ta neugodna stvarnost biva jače osvijetljena ukoliko usporedimo odnos umjetničkog nam domaćeg svijeta poslije Drugog svjetskog rata prema partizanima i partizaniji, sa situacijom nakon završetka nacionalno-oslobodilačkog rata Hrvata 1991.-1998. Mnoga hrvatska književna imena stavila su od 1945. na dalje, svoj talent na raspolaganje komunističkim vlastima, stvarajući mit od njihove borbe i ondje gdje to nisu zasluživali, bez obzira na ideološku marksističku isključivost i političko jednoumlje koje su uveli. Nije ih smetala niti politika zatiranja nacionalnog identifikacijskog koda i vjerskih sloboda. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 07. rujna 2010.

Predsjednik Republike Hrvatske ovih dana nije uspio pregristi jezik nakon kraja glavne rasprave u slučaju Gotovina, Markač, Čermak. Čak dva puta. O prvoj izjavi već smo pisali, kada je hrvatskoj javnosti poručio da se u Oluji dogodilo zlo za kojeg će netko sigurno odgovarati. U njoj razlike između haaškog Tužiteljstva i hrvatskoga predsjednika nema. Obje instance potpuno s istim tezama pušu u rog perverzne britanske politike koja svoju dominaciju na prostoru bivše Jugoslavije održava tako da pri svakom svjetskom potresu izginu stotine tisuća ljudi. Hrvata, Srba, svejedno, što se to njih zapravo tiče, oni misle samo na sebe.(mm)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2010.

U novome broju zadarskoga tjednika Hrvatski list (br. 310 od 2. rujna 2010.) objavljen je zanimljiv članak dr. Tomislava Sunića pod naslovom «Hrvatska ljevica i desnica». Članak se pojavio i na internetskim portalima i forumima, te je izazvao pozornost solidnoga broja komentatora. Kako i sam osjećam potrebu reći pokoju riječ o idejama iznesenima u tome članku, učinit ću to u obliku ovoga osvrta. Dr. T. Sunić predstavnik je tzv. Europske nove desnice, što nije naziv za kakvu političku stranku ili pokret, već se pod tim pojmom podrazumijeva jedna filozofska škola koja okuplja velik broj uglednih profesora politologije, filozofije, lingvistike i antropologije. Ta filozofska škola posebno ističe potrebu kulturne borbe, tj. ona naučava da svaka politička stranka ili pokret prije zauzimanja političke vlasti treba ovladati kulturnim i medijskim institucijama. Kada se zadobije kulturna hegemonija i mogućnost utjecaja na javno mnijenje, politička vlast pojavit će kao nužna konzekvenca.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2010.

Raisa Talalaj odrasla je u pokrajini Donbas u ruskojezičnoj sredini. Pohađala je rusku školu, a zatim Ekonomski fakultet u Moskvi. Raisa Talalaj pripada srednjem pokoljenju ukrajinskih književnica. U teškim naporima ukrajinskih državotvornih intelektualaca da ukrajinski kao materinski jezik, nasuprot ruskom kao jeziku bivše gospodstvujuće susjedne sile, nakon proglašenja državne neovisnosti učine državnim jezikom, vrlo je znakovit primjer bračnog i književničkog para Raise i Leonida Talalaja. Oboje su ponikli i odrasli u Donbasu, u ruskojezičnoj sredini, vrlo neraspoloženoj prema ukrajinskom jeziku, da bi još u sovjetsko vrijeme prihvatili jezik svojih roditelja kao svoj književni i svakodnevni i priključili se krugu nacionalno i državotvorno djelatnih pisaca. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2010.

Poštovani, premda već godinama nisam član Hrvatske demokratske zajednice, sudbina jedine stranke kojoj sam pripadao i dalje mi je na srcu. Podsjećam zaboravne i one mlađe koji ne znaju, da sam bio jedan od utemeljitelja HDZ-a, da sam u dva navrata bio član predsjedništva stranke, štoviše u jednom mandatu i dopredsjednik – oba puta u vremenima izrazito teškim, u vrijeme rata i zatim početkom stoljeća u razdoblju kada je nakon izbornoga poraza trebalo podići stranku i osposobiti ju da pobijedi na idućim parlamentarnim izborima.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 05. rujna 2010.

Zadnja je runda obračuna sindikata i hrvatske Vlade pokazala svu nemoć i političku slijepost HDZ-ove vladajuće strukture. Radi se naravno o pitanju referenduma, odnosno o više od 800.000 potpisa što su sindikati prikupili za referendumsko izjašnjavanje u svezi Zakona o radu. Osporiti raspisivanje referenduma značilo je osporiti više od polovice potpisa u gotovo milijunskoj hrpi. Osim što je zadatak skupljanja argumenata protiv valjanosti tako velikoga skupa potpisa tehnički morao biti izuzetno zahtjevan i skup, nije trebalo biti posebno politički nadaren da bi se predvidjela potpuna politička promašenost jednoga takvog poduhvata. A to što se u njega ipak krenulo pokazuje potpuni očaj koji je zahvatio HDZ-ovu vrhušku, koja sudeći i po ovoj zadnjoj epizodi na sljedećim izborima ide ravno u katastrofu.(mm)