Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2010.

Zadnjih dana listopada vijest iz Rima: Papa dolazi u Hrvatsku. Sva je prilika da će donijeti sa sobom svetačku aureolu za Stepinca. Nego, vrli naši mediji govore da će to biti četvrti posjet jednoga pape Hrvatskoj, a to nije točno. Bit će to šesti posjet, ili možda peti ako se računaju samo koraci pape po tlu (Hrvatske). Da je papa Aleksandar III. došao u Zadar 1177. opće je poznato, a na svu sreću imao je i suvremenog izvjestitelja , naime kardinala Bosona. Taj je u pravom novinarskim stilu detaljno opisao kako je Aleksandar dojahao do Sv. Stošije na mazgi, i to bijeloj, kako ga je narod pozdravljao na hrvatskome jeziku (piše Boson, doduše, na " slavenskom" ali je jasno da u Zadru nisu živjeli, uz Romane, ni Srbi ni Bugari ni Rusi), štoviše narod je pjevao hvalospjeve na svome, dakle hrvatskom jeziku. Papa je ostao u Zadru četiri dana, znači dva dana dulje nego što će Benedikt XVI. ostati u Zagrebu. Vrlo je zanimljiva priča o spomen-ploči na taj posjet, a ispričao ju je Ivica Mlivončić u knjizi "Pape i Hrvati".(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2010.

Podzemni, prizemni, znanstveno neargumentirani, pritajeni i javni napadi na hrvatski jezik počeli su prije deset godina, a u zadnjih nekoliko godina poprimili su zastrašujuće oblike. Oni dolaze iznutra i izvana. U samoj Hrvatskoj na djelu su prepoznatljive tendencije u crvenožutom tisku, ali i u komercijalnim elektronskim medijima (u rukama stranaca) da se hrvatski jezik što više "prilagodi" ostalim južnoslavenskim jezicima, a smisao te težnje je u kolonijalnom razmišljanju, političkoj (doista opasnoj) namjeri, ali ima i financijsku pozadinu. Za sada nitko od tih poslenika ne osporava ustavnu odredbu o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, ali ju u praksi omalovažava, što nije čudno jer se radi o apologetima jugoslavenstva pa time i nepostojećega srpskohrvatskog jezika.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2010.

Dolazak Tadića u Vukovar i isprika za počinjene zločine u ime Republike Srbije već bi sama po sebi bila vrlo osjetljiva tema o kojoj bi se dalo dugo razgovarati. Moglo bi se razgovarati trebali se taj posjet uopće odigrati dok nije riješena granica na Dunavu i dok srpski policajci nadgledaju hrvatski teritorij. Moglo bi se razgovarati treba li se taj posjet organizirati u mjesecu kada hrvatski narod obilježava obljetnicu pada grada čiji su branitelji vječno zadužili Republiku Hrvatsku. Moglo bi se i pitati kako Republika Srbija može govoriti o pomirenju dok istovremeno već deset godina skriva Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Međutim, mi o tome ne ćemo ovdje govoriti jer se Tadić ne dolazi u Hrvatsku ispričati, već na asistenciju hrvatskoga predsjednika dolazi sudjelovati u još jednoj prijevari hrvatskih građana.(mm)

Detalji

Objavljeno: 03. studenoga 2010.

Za dobru zabavu danas pobrinuo se Gordan Malić u Jutarnjem listu. Malić se, naime, razljutio na prilog s Domagojem Margetićem u zadnjoj Latinici, pa se raspisao o "virtualnom špijunu koji je uspoređen s ozbiljnim novinarima". Nije da smo gledali Latinicu ili da inače puno pratimo Malićevo i Margetićevo pisanje, ali kako je Malićeva kolumna danas najčitaniji tekst na portalu Jutarnjeg lista imali smo sreće pa smo kliknuli na nju.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2010.

Titov bliski suradnik Milovan Đilas smatra da za masovna ubojstva u svibnju «pismena naredba nije postojala». Pritom ne spominje je li postojala usmena naredba (koja u vojsci ima jednako obvezujuću snagu kao i pismena!). No, dalje nadodaje da prema «strukturi i hijerarhiji – tako nešto nije mogao izvršiti niko bez odobrenja vrha». Đilas, dakle, jasno ukazuje na Titovu krivnju. O masovnim ubojstvima Đilas dalje kaže: «Nikada to nismo spominjali ni u CK, ni među sobom. Jednom sam ja u nevezanom razgovoru (...) spomenuo da smo tada preterali, jer da je tu bilo i onih koji su bežali jedino iz ideoloških razloga. Tito je odvratio, odmah, kao na nešto o čemu je odavno stvorio konačni, ako ne i utešni zaključak: Svršiš jednom zauvek!»(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2010.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić sve se uspješnije dokazuje kao sposoban političar, dostojan svojih slavnih prethodnika, kao što su Ilija Garašanin, Nikola Pašić, Aleksandar Karađorđević, Milan Stojadinović i Dobrica Čosić. Podsjećamo da je riječ o ljudina koji su svojevremeno bili vrlo uvažavani političari i državnici, kako na europskoj, tako i na svjetskoj razini. I neprijatelj zavređuje potvrdu svoje povijesne uloge. Hvala Bogu, živimo u vrijeme koje nam (da li još dugo?) dozvoljava slobodu o tim povijesnim ličnostima govoriti s aspekta onoga što su činili hrvatskome narodu, jer, na žalost, svojim su djelovanjem duboko uronjeni u hrvatsku povijest i sudbinu hrvatskoga puka. Isto tako, slobodni smo priznati im sve što su učinili za afirmaciju i imperijalnu veličinu Srbije i svoga srbijanskoga naroda.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 29. listopada 2010.

Opazili ste, vjerojatno, priopćenje HKV-a u svezi prijave odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu poradi sufinanciranja knjige "Jezik i nacionalizam". Vjerojatno ste isto tako pratili naša izvješća o prepisci s Hrvatskim saborom i Vladom RH, kao i Ministarstvom kulture, na istu temu. Vlada RH ipak je djelatno reagirala, te proslijedila pismo (prosvjed) HKV-a na očitovanje Ministarstvu kulture. Zanimljivo je da se nisu očitovale odgovorne osobe, to jest ravnatelj Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture, Čedomir Višnjić, ili ministar Božo Biškupić, nego su nezahvalan posao oko očitovanja prepustile akademiku Tonku Maroeviću, predsjedniku Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo. Njegovo nam je očitovanje promptno dostavljeno, s potpisom državne tajnice Nine Obuljen.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 27. listopada 2010.

Po svemu sudeći, srpski predsjednik Boris Tadić će u sklopu posjeta Hrvatskoj u prvoj polovici studenog posjetiti i Vukovar. Tako naime «očekuje predsjednik Hrvatske Ivo Josipović», budući da je vukovarski gradonačelnik Željko Sabo nedavno u razgovoru za radio Slobodna Europa pozvao Tadića u posjet Vukovaru ističući kako bi to bilo bitno za taj grad. Josipović je naglasio kako je važno da je taj poziv uputio i gradonačelnik Vukovara jer su taj grad i njegovi građani najviše stradali u ratu. Osim toga je Josipović rekao kako je «dolazak Tadića važan za budućnost Hrvatske, regije i Europe te da se nada da će to Hrvatska razumjeti». Da se ne radi o predsjedniku Hrvatske, već o nekom nadobudnom desetogodišnjaku, rekli bismo da se radi o političkom sljepilu i naivnosti. Ovako, jasno je da se radi o još jednom koordiniranom i sračunatom Josipovićevom vanjskopolitičkom potezu s jasnim otiskom nekih stranih čimbenika.(djl)