Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2010.

Gospodin Marinko Šišak, tajnik Hrvatskih studija, poslao nam je prvi broj novorođenoga časopisa "Kroatologija". Glavna urednica je Branka Tafra, šest je urednika, a u uredničkom vijeću poznata imena s europskih sveučilišta. Uz znanstvenike iz Oxforda, Cornella, Zagreba, Beča, Praga, Budimpešte, Bristola, Kiela i Poznana, u vijeću je i Jadranka Gvozdanović sa Sveučilišta u Heidelbergu. U prvom broju "Kroatologije" objavljen je i njezin prilog pod naslovom "Jezik i kulturni identitet Hrvata", dijametralno suprotan preživjelim razmišljanjima Snježane Kordić i šačice njezinih retardiranih pristaša u Hrvatskoj. Jadranka Gvozdanović ne polemizira. Predočuje statističke podatke iz popisa stanovništva provedenog 2001. u Hrvatskoj, te s popisa u Srbiji također početkom 21. stoljeća.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 06. prosinca 2010.

Povodom 70. obljetnice života književnici Eneriki Bijač Podravsko-bilogorski ogranak Društva hrvatskih književnika objavio je zbirku stihova pod naslovom «Riječ do riječi». Autorica je hrabro javno «priznala» navedenu obljetnicu, uz koju se predstavila svojim najnovijim pjesničkim uradcima. Učinila je to snažnim, odmjerenim, mudrim i poput dragulja izbrušenim stihovima. Zbirka je koherentna na predmetno-tematskoj razini. Autorica je obznanila svoju poetsku summu, svojevrsnu literarnu oporuku, «otkrivši» duboku uronjenost u istine i vrijednosti Knjige, tog vječito nadahnjujućega, suvremenoga, svježega i modernoga vrela u kojem se nalazi bistra voda apsolutne Istine.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 06. prosinca 2010.

Kao oprezni pristaša stanovite škole u Chicagu koja je prije mnogih desetljeća zahtijevala da se u bavljenju teorijom književnosti prije svega raščiste termini a tek zatim raspravlja, definiram eto još jednom riječ klatež kao sinonim za sve ono što danas gmiže, puže i glavinja hrvatskom političkom scenom. Ta i takva sjedinjena klatež koja je davno izgubila boju, okus, ideološku prepoznatljivost i autentičnost, neki se dan na sajmištu dogovorila oko pomoći nesretnim i ugroženim komercijalnim televizijama a na štetu Hrvatske radiotelevizije, dakle nacionalne televizije (i radija). Nije, naime, HRT nacionalna televizija samo po pokrivenost teritorija (pokrivaju ga i komercijalne) nego po tomu što prati ili bi trebala pratiti cjelinu hrvatskoga života, kao upućena i svim područjima otvorena i utjecajna kulturna ustanova.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 05. prosinca 2010.

Na stranicama ovog Portala prilično se rijetko mogu pročitati članci o športu. Ovaj je članak iznimka, u njemu se govori o športu, nogometu, makar problem o kojem se piše nije problem samo nogometa, niti športa općenito, on je paradigma mnogih stvari koje se događaju u današnjoj Hrvatskoj. Radi se o «vječnim» ljudima, ljudima na određenim položajima, koji smatraju da su time što su došli na čelo neke organizacije dobili mandat da njome upravljaju kako žele i do kada žele. Naravno da tako nešto nitko ne može ostvariti sam, potrebna je sprega, odnosno mreža ljudi. Među njima uvijek bude, naravno, ljudi iz politike i medija. A pri ruci se nađe i skupina podupirača, naravno, kupljenih. A sve to je dio nasljeđa komunističkog jednoumlja, kojeg ćemo se morati što brže rješavati ako želimo napredovati.(djl)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2010.

Svetom misom zadušnicom, koju će ove nedjelje, 5. prosinca u župnoj crkvi Sv. Jurja m. u Kaštel Sućurcu predvoditi sućurački župnik dr. don Emanuel Petrov, te paljenjem svijeća, Sućurani će obilježiti 67. godišnjicu od tragične pogibije stotinjak mještana koji su živote izgubili prilikom savezničkog bombardiranja stare župne crkve u Drugom svjetskom ratu. U spomen na nevine žrtve upalit će se svijeće na mjestu gdje se do tog kobnog dana 1943. godine nalazila stara crkva, a od koje je danas ostao samo zvonik.(R.Dobrić)

Detalji

Objavljeno: 02. prosinca 2010.

U svakome narodu, društvu i državi postoje izdajice: ološ koji bi za šaku judinih – ili, alternativno, Sorosevih - škuda prodao svoju obitelj, domovinu, vjeru, prijatelje... bilo što što se dade dobro unovčiti. Takvima nije sveto ništa osim njihova vlastita džepa i trbuha. Riječ je o ljudima «koji neimaju ljubav ni za narod, ni za domovinu, ni za svoje obitelji, ni za svoju detcu: za ništa izvan svojih terbuhah» (A. Starčević). Hrvatima su izdajice vrlo dobro poznata sorta ljudi. Osim rijetko viđenim prirodnim ljepotama Hrvatska se može podičiti s rijetko viđenim brojem izdajica na toliko malo stanovnika. Hrvatska je pravi rezervar izdajica, odnosno – kako reče Matoš – «mi imamo više izdajica od cijele ostale Europe».(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2010.

Kada sam ne tako davno pribilježio, s uskličnikom kao znakom ugodnoga iznenađenja, da je Matica hrvatska održala znanstveni skup "More – hrvatsko blago" uz sudjelovanje 120 stručnjaka, zabilježio sam i ime osobe koja je pripremila skup u ime Matice, naime ime prof. dr. Zvonimira Radića, pročelnika Odjela za nacionalnu tehnologiju. Nedavno saznajem da je g. Zvonimir Radić suspendiran i da je u sporu s Maticom. Pripisao sam to isprva zanimljivom novom stilu Matice, čija se uprava olako rješava ljudi zaslužnih za njezin rad i opstojnost, u čemu je slučaj akademika Dubravka Jelčića simptomatičan i zabrinjavajući. Premda nikada nisam bio matičar u djelatnom smislu - a jedino djelatno što sam učinio bilo je sudjelovanje u pritisku (u redovima Društva hrv. književnika) svršetkom osamdesetih da se reanimira Matica nakon skoro dva desetljeća zabrane – zbivanja u Matici hrvatskoj nisu me ostavljala ravnodušnim.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. studenoga 2010.

Suzbijanje organiziranog kriminala, mita, korupcije, nepotizma i svih s njima povezanih društvenih devijacija, nužna je pretpostavka za izgradnju zdravoga društva i osnovni uvjet za organizaciju koliko-toliko uređene pravne i demokratske države. Zato valja pozdraviti aktualne promjene na političko-pravosudnoj sceni Republike Hrvatske, koje su zaoštrile borbu protiv tih štetnih društvenih pojava. Istodobno, međutim, ne treba smetnuti s uma da i tako poželjne promjene određeni političko-interesni krugovi nastoje iskoristiti u protuhrvatske i protukatoličke svrhe. Klasičan primjer takvog postupanja reakcija je medija na nedavnu Izjavu komisije «Iustitia et pax» - Mito, korupcija i klima u društvu.(D.Dijanović)