Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2011.

Prošla su desetljeća od kraja Drugog svjetskog rata, pali su komunistički totalitarni režimi, raspale se umjetne državne tvorevine, prohujao i odnio živote još jedan rat, donesena je Rezolucija o europskoj savjesti i totalitarizmu (2. travnja 2009.) kojom su osuđeni zločini protiv čovječanstva, ali kod Hrvata (ali i nekih drugih) još uvijek je nedovršena kobna dionica nedavne povijesti. Premda zamagljena, ona je prisutna, ona ne zacjeljuje rane i ne podučava mlađe, nego kao ružna mora muči (još poneke živuće) progonjene i progonitelje, pa i njihove potomke. Kosti ubijenih leže u masovnim grobištima, a za mnoge ne znamo jesu li uopće i pokopani. Grobišta za koja znamo još su (uglavnom) neistražena.(A.Čuvalo)

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2011.

Donosimo potresno svjedočanstvo hrvatskog branitelja, koji je u razdoblju od srpnja 1991. do travnja 1992. bio zatočen u zloglasnom srpskom logoru Manjača, gdje su ga svakodnevno mučili na najnečovječnije moguće načine. U takvim uvjetima često su iznuđivana priznanja o izmišljenim zločinima za koje se sada pokreću suđenja hrvatskim braniteljima. Logoraši koji su prošli ovu torturu nažalost nisu dobili pravnu ni materijalnu zaštitu države Hrvatske, kao da su sudjelovali u nekom svom privatnom okršaju, a ne u obrani svoje zemlje. Politika nikada ne smije biti iznad čovjeka. Pokušaj stvaranja dobrih odnosa između zemlje agresora i zemlje žrtve, na račun stradalnika i heroja Domovinskog rata nije pokazatelj političke zrelosti. Memorija naroda stvara istinske odnose s drugim narodima.(M.Slišković)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2011.

Tijekom XVII. i XVIII. vijeka Boka kotorska (misli se na njezin dio koji se nalazio u sastavu Venecije) je doživjela kulturno-ekonomski prosperitet, zahvaljujući snažnoj trgovačkoj mornarici, trgovini sa zaleđem i svim morskim i oceanskim centrima Sredozemlja i Evrope. Nosioci tog prosperiteta su isključivo ovdašnji Hrvati. Hrvatski bokeljski pomorci se u početku sa svojim malenim potencijalima uključuju u antipiratske borbe na moru, sa centrima u sjeverno-afričkoj Barbariji (Tunisu), Ulcinju i Herceg Novom. Nudeći Veneciji baš ono što joj je nedostajalo - ratnike, pomorske trgovce i brodove, oni za uzvrat stječu status pomorskih naselja, općine, trgovačke privilegije i odlikovanja za zasluge u ratovima. Najveću ulogu u pomorskoj trgovini imala je srednjovjekovna hrvatska katolička staleška bratovština Kotorska mornarica, čiji statut datira iz 1463. godine. Pomorska trgovina je, uglavnom, bila tranzitna, ali je bila i izvozne orijentacije, jer su na kotorski trg dolazili proizvodi iz crnogorsko-hercegovačkog zaleđa. Naročito se trgovalo albanskim žitom, grčkim i crnogorskim sirom, vunom, duhanom, kožom, suhim mesom, ribom, smolom, uljem, voskom i dr. Bilo je slučajeva trgovine robljem. U tom snažnom privrednom poletu posebno je prosperirao Perast koji je krajem XVII. i početkom XVIII. vijeka imao preko 200 brodova.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2011.

Kako se bliži dan kada će hrvatska, ali i svjetska javnost doznati za prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u procesu protiv Gotovine, Čermaka i Markača, a udari na Hrvatsku i njezine branitelje svakim danom bivaju sve bahatiji i otvoreniji, tako raste i zabrinutost onih koji su pratili dosadašnju praksu rada Haaškog suda. U međunarodnoj instituciji kao što je Haaški sud, u kojoj politika ima toliko eklatantan utjecaj, optužnice, procesi i sudske presude prvenstveno su politički čin donesen s političkim motivima na umu. Zato držimo da ideja što ju je prije desetak dana iznio prof. dr. Zdravko Tomac u Hrvatskom listu o liderskoj ulozi generala Gotovine u novom pokretu koji bi smijenio današnje upravljačke strukture može u prvom redu ozbiljno naštetiti samom generalu.(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. veljače 2011.

Kao što je čitateljima internetskih stranica HKV-a i svekolikoj hrvatskoj javnosti poznato, Hrvatsko kulturno vijeće je u listopadu 2010. podnijelo kaznenu prijavu protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH te tadašnjega ministra Bože Biškupića. Svršetkom prosinca 2010. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prijavu i donijelo rješenje koje je HKV-u dostavljeno u siječnju 2011. Rješenje objavljujemo u cijelosti, uz komentar Hrvoja Hitreca.

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2011.

Iz više izvora od kojih su neki više-manje službeni, postaje razvidno da patološka privatizacija dolazi do voda i šuma, te energetike (HEP). Na taj je način dotaknuta granica koja ne smije biti prijeđena. One stranke koje se sada, odmah i bez ostatka ne izjasne da su protiv privatizacije hrvatskih šuma i hrvatskih voda, kao i protiv privatizacije HEP-a, uopće i ne trebaju izaći na izbore za Hrvatski sabor jer će, ako se odvaže, ondje proći kao bose po trnju.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 01. veljače 2011.

U Zlatnoj dvorani Hrvatskog povijesnog instituta u Zagrebu je 28. siječnja predstavljen treći Zbornik radova s prošlogodišnjih Dana dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća. Zbornik su predstavili: Zdravko Vutmej - predsjednik Općine Veliko Trgovišće, dr. Milan Vuković - predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. Miroslav Tuđman, Mate Kovačević - novinar i publicist i Nenad Piskač - urednik Zbornika. U nastavku donosimo riječ urednika Nenada Piskača.

Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2011.

Neobaviješteni čitatelj poruka koje posljednjih dva mjeseca hrvatski branitelji šalju Vladi RH i predsjedniku Josipoviću, morao bi steći dojam o iskrenosti jedne strane, a neiskrenosti druge. Branitelji ponovno brane svoju Domovinu od agresije susjedne države. Iako poražena u ratu, današnja Srbija s legitimitetom tobože demokratski ustrojene zemlje, koja je raskrstila s fašističkim režimom Slobodana Miloševića, pokazuje svoje staro lice. Prateći odnose Srbije prema Hrvatskoj posljednjih 12 mjeseci, izjave njihovih najviših političara, te čitajući srbijanski tisak, dolazimo do ozbiljnih zaključaka: Današnja («Tadićeva») Srbija poraz u ratu (1991.-1998.) želi kompenzirati diplomatskim pobjedama u miru. Na prvome mjestu, njezina diplomacija i Vrhovništvo, svijetu nameću vlastitu verziju bliske povijesti.(Đ.Vidmarović)