Detalji

Objavljeno: 08. siječnja 2014.

Ono što nas čudi, rastužuje, je što o svemu šuti i najjača hrvatska oporbena stranka, zapravo, najjača hrvatska stranka, HDZ. Ona stranka kojoj će, lako moguće, na idućim parlamentarnim izborima vlast ionako dopasti u ruke zbog apsolutne nesposobnosti danas vladajućih, a ne zbog njihove snage ili jasne koncepcije i vizije Hrvatske kakvu je imao Tuđmanov HDZ. (djl)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2014.

Naciju se može vandalizirati na raznolike načine, od postavljana pitanja o njezinu nastanku i pakosnim interpretacijama, od zluradoga poigravanja njezinim temeljnim dokumentima, od krivotvorenja povijesti do minoriziranja ili odbacivanja baštine i tradicionalnih vrijednosti, stalnoga ataka na nacionalne i vjerske osjećaje, izigravanjem demokracije i proglašavanjem nositelja nacije, u ovom slučaju hrvatskoga naroda, neodgovornom većinom koja (zato što je većina) treba odustati od sebe same i biti kuš. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 05. siječnja 2014.

U subotu, 21. prosinca 2013. Hrvatska kulturna zaklada i tjednik za kulturu „Hrvatsko slovo" 2014. godinu posvetili su velikanima hrvatske književnosti i povijesti, Ivanu Mažuraniću i Bogdanu Radici. Obojici je zajedničko to što su pripadali, svaki u svoje vrijeme, hrvatskoj državotvornoj ljevici. Pisac ovih redaka bio je zamoljen napisati kraći prilog o „banu pučaninu". Kako je Ivanu Mažuraniću „kad je pao" doista trebao „golem grob", širu verziju svoga izlaganja autor stavlja na raspolaganje Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. (hkv)

Detalji

Objavljeno: 05. siječnja 2014.

U ovome trenutku nema većega općega dobra od rada na tome da se Hrvatska riješi ove nesposobne i zlobne vlasti i vrati sama sebi. Stanoviti je problem u tom pogledu činjenica da se ne možemo osloniti na hadezeovu politiku, jer se više ne može razabrati je li HDZ pričuvna varijanta SDP-a, koja na vlasti provodi lijevu politiku a kad je u oporbi ne radi ništa osim što se prermanentno konsolidira. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 03. siječnja 2014.

Perković & Nobilo ne boje se dubioza već vjerojatnije njemačke temeljitosti i svih prikupljenih podataka. Koketiranje sa zastarom je promašaj već u startu jer i opet uređena Njemačka ne priznaje hrvatske bedastoće. A to jesu obične polu-pravne bedastoće kad se pogleda fotografija mjesta ubojstva. Ono je jezivo. Kako može zastarjeti okrutno ubojstvo naručeno iz strane zemlje, a počinjeno, ovdje konkretno, na njemačkom suverenome teritoriju? (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 02. siječnja 2014.

Knjiga „Katolicizam, kultura i politika" prikazuje Petra Grkca kao svestrano naobraženoga katoličkog intelektualca, književnika, erudita i angažiranog laika koji je nadahnuće za svoj književni rad i političko djelovanje uvijek pronalazio u katoličanstvu i socijalnom nauku KC. Mnoge ideje i kritike iznesene u ovoj knjizi ni danas nisu izgubile svoju aktualnost. Zato Petra Grkca treba čitati i danas, u vremenu kad je katolička vjera više nego ikada na udaru ideologija koje žele iskorijeniti i sam spomen Boga u javnome životu. U borbi protiv tih i takvih ideologija Grkčeva promišljanja mogu nam biti itekako korisna. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 30. prosinca 2013.

Više nego ikada Hrvatskoj treba Vlada nacionalnog spasa koju će iznjedriti izabrani kandidati domoljubnih stranaka na izvanrednim izborim, a nju čeka golem posao ne samo izvlačenja zemlje iz gospodarske krize nego i iz političke i ustavne krize, iz socijalne, moralne i nacionalne kize, čeka ju vraćanje Hrvatske prema njoj samoj, prema hrvatskome narodu koji je u ove dvije godine srozan na status promatrača ludila što se oko njega događa. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2013.

Posadašnjenje (podanašnjenje) evanđeoske poruke u hrvatsku zbilju – osnovna je karakteristika ove poučne knjige koja nam u svojoj cjelini daje uvid u hrvatsku „prvu crtu". Posadašnjenje (aggiornamento) je jedna od velikih tema Drugoga vatikanskoga koncila, danas pomalo zaboravljena, ali ona uvijek provrije ma koliko bila pastoralno zapuštena. Poslije pročitane knjige nameće se pitanje – smije li ozbiljan vjernik, katolik, napustiti prvu crtu obrane trajnih vrjednota i zauzeti poziciju vjere kao „privatne stvari", onako kako bi to htjele odnarođene elite? (N. Piskač)