U donjem dijelu Andijivskog uzviza nalazi se rodna kuća Mihajla Bulgakova, velikog ruskog pisca koji je rođen u Kijevu. Njegov roman „Majstor i Margarita" nalazi se stalno na mome noćnom ormariću. To je izuzetno književno djelo i do danas je predmet zanimanja književnih istraživača i povjesničara. Stoga ispred njegove rodne kuće koja je pretvorena u Muzej, nalazi se ulični štand s knjigama o životu i djelu ovog velikog umjetnika. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ukrajinski je narod 1932/33 doživio veliku tragediju. Staljin i sovjetsko komunističko vodstvo glađu su umorili oko šest, a možda i više, milijuna ukrajinskih seljaka koji su živjeli u žitorodnim pokrajinama. O tom strašnom zločinu još se uvijek vode rasprave. Ukrajina traži da se okvalificira kao genocid, a Moskva to odbija. Napisao sam studiju o tome u kojoj sam pokušao dokazati kako je riječ o genocidu, sukladno definiciji ovog zločina. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Cijela nacija živi u neizvjesnosti i ne zna što se dogodilo našem voljenom vođi. Špekulira se da je riječ o nekoj vrsti viroze. Ono što me najviše zabrinjava jest nejasnoća oko dijagnoze....te misteriozne bolesti. Svi znamo što su simptomi jedne ljetne viroze, onamože biti vrlo neugodna, a to znači današ voljeni vođa vjerojatno pati od mučnine te je ugrožen njegov probavni trak ili je riječ o gastroentrološkim problemima. (O. Bašić)

Add a comment Add a comment        
 

 

Nezgodno je kad se najlošiji premijer u političkoj povijesti Hrvata razboli u osvit Alke! Još je nezgodnije ako je rodom iz sinjskoga kraja. Jako nezgodno po Partiju, jer gubi prigodu da ju čelnik uoči izbora svojim dolaskom na Alku ojača u narodu. No, stvar možda treba gledati s druge strane. Svaki put kad se suočio s narodom Milanović je sebi, Partiji i Vladi zabio autogolčinu. Stoga je njegov izostanak s Alke dobitak za Partiju. Čestitke slavodobitniku Frani Ivkoviću na impresivnoj pobjedi s osam punata. Vjerujem da je Milanoviću već u ponedjeljak bilo bolje. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Rijeku, poštovane čitateljice i čitatelji, treba vratiti u ustavno-pravni poredak RH po mogućnosti mirnom reintegracijom, izbornom pobjedom ili na druge načine, ma na sve moguće načine jer je „proslava Oluje" u Rijeci pokazala da crveni jugoslavenski vlastodršci smatraju Rijeku srbijanskom pokrajinom u kojoj se mirno organiziraju provokacije. U Rijeci se neprijatelji Hrvatske osjećaju isto tako dobro kao i u Srbiji, gdje su bivši savjetnik bivšega predsjednika Dejan Jović, Teršelička i slični tipovi tih dana također mirno pljuvali po Hrvatskoj. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Muzejski kompleks Svete Sofije središnje je mjesto ukrajinske crkvenosti, uz, dakako Kijevo-pečerskulauru i Vidubecki manastir. Budući prošle godine nije bilo vrijeme za obilazak muzeja, to sam ove godine nadoknadio propušteno. Sabor, odnosno Stolnica Svete Sofije čudesno je skladna crkva, s očuvanim velikim mozaikom BD Marije kao „Marije orante". (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tadić i JosipovićU Jutarnjem listu "gost komentator" Luka Mišetić, branitelj generala Ante Gotovine u Haagu, iznio je neki dan prijedlog po kojem bi hrvatski državni vrh trebao službeno obilježavati godišnjicu zločina u Varivodama, čime bi se „priznala bol koju Srbi osjećaju zbog zločina počinjenih nakon operacije Oluja". Ovaj prijedlog dobio je danas i nastavak u spomenutim dnevnim novinama, pa je Luka Mišetić mogao pročitati kako njegovu inicijativu podržavaju praktički jedino zastupnici SDSS-a i potrošeni kadrovi poput Predraga Matića ili Jadranke Kosor.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Jedan od razloga zbog kojega sam ovog toplog lipnja 2015. posjetio „Donje Pečeri" Kijevo-pečerskelaure, je želja vidjeti moći, odnosno zemne ostatke beatificiranog monaha poznatog u historiografiji pod imenom Ljetopisac Nestor. Ovaj samozatajni redovnik napisao je djela koja ulaze u temelje povijesne samobitnosti ukrajinskog, a zatim današnjeg ruskog i bjeloruskog naroda. S njima i hrvatskog. Naime, u čuvenom djelu „Povijest minulih ljeta" ovaj ljetopisac govori o Hrvatima, dakle o onom dijelu našega etnosa koji se nije odselio na jug, već je ostao u ovom dijelu Europe i ušao u sastav Kijevske Rus'i. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kolinda Grabar KitarovićPredsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u svom govoru u Kninu jasno i nedvosmisleno uputila poruku svima onima koji uporno lažiraju i podmeću svoju verziju povijesti o Domovinskom obrambenom ratu, kako nikada nećemo dopustiti izjednačavanje žrtve i agresora. 15 godina smo čekali da nam to izjavi netko tko nam vodi državu, 15 ispiranja mozga putem medija i nenarodne vlasti, 15 godina nasilnog nametanja krivnje nestalo je u današnjem govoru Predsjednice. Dosta je bilo.(O. Bašić)

Add a comment Add a comment        
Uto, 5-05-2026, 01:05:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.