Detalji

Objavljeno: 31. siječnja 2019.

Neki smatraju kako je posrijedi Bandićevo dubinsko zahvaćanje u biračko tijelo raspadajućega SDP-a s ciljem preuzimanja vodeće uloge na tzv. ljevici, dok drugi drže kako je riječ o stvaranju hadezeu poželjnoga koalicijskoga partnera. Obje mogućnosti, a jedna od njih je sigurno točna, vjerojatno i obje, ciljaju na zadržavanje statusa quo i produženje roka trajanja truloga režima uspostavljenoga u posljednjih 18 godina. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 29. siječnja 2019.

Kao na tekućoj traci Jutarnji, Večernji i HRT u tri uzastopna dana ispratili su prošli tjedan istaknuvši se tipičnim režimskim uradcima. Zadatak im je otupiti oštricu kritike obnove velikosrpskih pozicija, nametnuti tezu da aktualni režim nema alternativu i disciplinirati Hrvate zdrave pameti i nezaboravljene prošlosti. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2019.

Što su ultralijevi, ateistički kolumnisti htjeli postići svojim radosnim pohvalama Bozaniću? Htjeli su reći da je Crkva do pred neki dan bila drukčija, a sada ju je papa Franjo disciplinirao pa eto i o progonu, zatiranju Židova govori kako on želi, a ne kako bi ona htjela, što doista spada u lažne vijesti jer je pošteno i pravedno priznati da je Crkva u Hrvata u pitanju holokausta uvijek bila potpuno razgovijetna i u realnom vremenu činila što je mogla, ponekad i više od toga, posebno Stepinac. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2019.

Svake godine obilježava se u Zagrebu Dan holokausta. Ove godine to se zbilo 25. siječnja 2019. na komemorativnome skupu ispred zagrebačke Prvostolnice. Posebno značenje skupu dao je metropolit Zagrebačke biskupije, kardinal Josip Bozanić. U tom kontekstu želio bih upozoriti na knjigu „Lovčevi zapisi“ Hinka Blmscheina, uglednog pripadnika židovske konfesionalno-etničke manjine u Ivancu kojega je, zajedno s obitelji, od deportiranja u Jasenovac spasio kardinal Stepinac. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2019.

Perpetuiranje hrvatožderstva, mržnje spram svega nacionalnog i pokvarena uporaba Jasenovca nekad i danas, nekad za Jugoslavije - danas za briseloslavije – pojava je koja je vodena korijena. Te podzemnice eto traju do duboko u 21-vo stoljeće. Možda su anaerobne i specifično pljesnive? Ne znam, ali tu i tamo prigodno (čitaj neukusno), a vrlo rigidno izviruju. Uvijek je tako s parama i kod njih. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2019.

Legendarni književnik i strastveni polemičar Antun Gustav Matoš nije bio 'politički korektan' i nije imao nikakvoga problema s time da glupana nazove glupanom, a izdajicu izdajicom. Hrvatska je mala zemlja s ograničenim financijskim mogućnostima pa tako - čudo je to neviđeno - čak i svi izdajice i herostrati ne mogu u njoj pronaći posao skopčan s izdajom i protuhrvatskim radom. Konkurencija je, naime, velika!(D.Dijanović,HT)

Detalji

Objavljeno: 27. siječnja 2019.

I dalje neriješeno i, prema mnogima, najkontroverznije pitanje suvremene hrvatske povijesti je logor Jasenovac. Unatoč postojanju mnogobrojne historiografske i druge literatura o jasenovačkom logoru, on je ostao jedna od najzamršenijih historiografskih tema koje treba propitivati i dopunjavati. Stoga je i svaki novi znanstveni napor i pristup dobrodošao.(V.Geiger,HZ)

Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2019.

Baš je depresivan ovaj siječanj na izdisaju. Evo, čujem kak i moj pesek Hos vani cvili. Već me tri-četiri dana doziva. A ja ležim, pijem čajeke, tabletice, malo se znojim, malo se od zime tresem. No, ima u toj agoniji i sretnijih trenutaka, kad boleština popusti, pa živahno skočim do računala i počnem čitati vijesti od kojih ubrzo dobijem hipertenziju, a potom i fibru. Skupih tako nekoliko pabiraka... (N. Piskač)