- Detalji
Vjerojatno poradi neuobičajeno snažne ciklone, božićni su blagdani bili nemirniji nego obično. Jedina dobra (blago)vijest bila je da tri dana nisu izlazile novine, pa lošim vremenom iritirane ljude nisu dodatno srdile. No zato su se televizije razbacale sjajnim programima i nizom filmova darovanih uzbuđenom gledateljstvu, koje te iste filmove gleda za svake božićne blagdane, a može ih i kupiti u robnoj kući za deset kuna. Odnos prema Božiću je više-manje korektan, ali da sve ne bude lijepo pobrinula se, primjerice, Nova TV, koja u najavi svoga u pravilu amaterskoga Dnevnika (ili kako se već zove) donosi izjavnu rečenicu katolici slave Božić. Neupućeni, a dobronamjerni gledatelj nije ni svjestan podmetanja. Takva najava moguća je u Sjevernoj Irskoj, ali nije moguća u Irskoj. Niti je moguća u Hrvatskoj koja je nacionalna država hrvatskoga naroda, a taj je narod katolički, uz zanemariv broj ateista i agnostika, koji ipak pristojno poštuju barem običaj slavljenja Božića. Osim toga, i druge neke kršćanske crkve, s iznimkom pravoslavne, slave Božić 25. prosinca. Prema tome, televizija koja emitira program u Hrvatskoj i (uglavnom) za Hrvatsku, treba u najavi imati izjavnu rečenicu danas slavimo Božić.(H.Hitrec)
- Detalji
Glavna pouka koju treba izvući iz prvog kruga ovih predsjedničkih izbora je da kontrolirani masovni mediji suvereno kontroliraju politički život Hrvatske. Zaista, na samom početku predizborne kampanje, čak i prije nego su se svi službeno kandidirali, masovni mediji su kandidate podijelili na prvu i drugu ligu po famoznom, protuzakonitom ključu 6+6. Vidovitost naših medija je fascinantna, jer im je izborna noć u cijelosti dala za pravo. Naime, prva se šestorka doista plasirala prva. Takvom je ponašanju neizravno dao za pravo i glavni garant demokratske nepristranosti izbornog postupka, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dipl. iur. Branko Hrvatin, kada je pročitao rezultate izbora samo za nekoliko prvih kandidata. Zatim je, inovacija bez presedana u svjetskoj demokratskoj praksi, TV gledatelje uputio da si za ostale, bezimene, pročitaju rezultate na TV-ekranu, koji je međutim pokazivao samo njega.(akademik S.Barišić)
- Detalji
U trenutku pisanja ovoga teksta traje glasovanje u Republici Hrvatskoj, ali za ono što treba jasno i glasno reći vezano uz ove predsjedničke izbore postotci koje će pojedini kandidati danas osvojiti su potpuno nevažni. Naime, neovisno koliko ćemo biti zadovoljni s ishodom glasovanja, ovi izbori bili su slobodni tek u smislu da je svatko mogao na glasačkom mjestu zaokružiti koga hoće. U svim drugim aspektima koji nam padaju na pamet, nedjeljni izbori bili su manipulirani i upravljani još od početka pretkampanje.(mm)
Add a comment Add a comment Opširnije...
- Detalji
U utorak, 22. prosinca, bili smo svjedoci nove manipulacije HTV-a, u trakavici pod naslovom «Sučeljavanje predsjedničkih kandidata». To drugo i završno sučeljavanje odvijalo se po obrascu manipulacije iz prvoga sučeljavanja, s tim da su ovaj put bili nazočni svi kandidati. Emisija je započela oko deset navečer, valjda zbog nevažnosti događaja ili sračunato kako bi tijekom dvosatnoga natezanja gledatelji odustali, iscrpljeni banalnostima u prvih sat vremena. Scenarij televizijskog dvojca u sastavu: nezainteresirana Hloverka Novak i robotizirani Branimir Bilić, bio je prozirno razvidan - nikako ne dopustiti da se razvije ozbiljan razgovor o krupnim nacionalnim temama, na što je u jednom trenutku reagirao dr. Miroslav Tuđman, bezuspješno. Krupnije stvari dotaknute su tek u dijelu emisije «svi po tri», gdje su odgovori mjereni štopericom, kao da se za predsjednika treba birati onaj tko najbrže govori. Namjerno je plasirana i zamka s replikama, koje opet zbog munjevitosti nisu davale gotovo nikakve odgovore zainteresiranim gledateljima, ali to i nije bila svrha replika, nego da kandidate uznemire i naprave od njih školsku djecu koja viču «Ja sam se prvi javio», itd.(H.Hitrec)
- Detalji
O novom (starom) smjeru «Vijenca» već sam pisao, o najavama da se ne će baviti politikom (što je bio znak da će pacifikacija biti poslušno provedena), o izjavama koje su mirisale na frazu s početka sedamdesetih o «prodoru nacionalizma» u Maticu, a koji je sada eto uspješno spriječen, itd. Danas ću pisati iz posve osobnoga kuta jer sam u «Vijencu» od 17. prosinca spomenut kao scenarist filma «Čovjek ispod stola», ali na način koji dokazuje kako sam na žalost bio u pravu glede orijentacije Matičina lista. U uvodu kritike rečenoga filma, meni nepoznati kritičar «Vijenca» vraća se u prošlost, do l999. i filma «Bogorodica», snimljenog po mojem romanu «Hrvatska Bogorodica». Priznajući redatelju da je već tada pokazao pismenost i vještinu u izlaganju priče, kritičar dodaje da se redatelj nije uspio izvući iz ideološke kabanice oca Hrvoja, popularnog dječjeg pisca i autora kultnih Smogovaca koji se, opijen sirenskim zovom politike, tijekom devedesetih prometnuo u gorljiva, te nerijetko isključiva i netolerantna nacionalista. Dramaturški neuredna i zbrkana «Bogorodica», Zlatnom arenom nagrađena (sic!) priča o početku Domovinskoga rata u jednom slavonskom selu, bila je zagušena šovinističkim stereotipima o uvijek podlim, prijetvornim i agresivnim Srbima te bezuvjetno dobrim i plemenitim Hrvatima, a redatelj je demonstrirao sklonost za promišljeno komponiranje kadrova uz uporabu drugog plana, dubinskih kompozicija, iskošenih rakursa te počesto poetičnih pokreta kamere.»(H.Hitrec)
- Detalji
O medijskoj objektivnosti i profesionalizmu glede praćenja predsjedničkih izbora ne treba previše trošiti riječi, situacija je poprilično jasna – nema ih. Činjenica koju ipak možda vrijedi prokomentirati jest okolnost kako se najveći hrvatski mediji više čak niti ne trude ostaviti fiktivan dojam kako su svim predsjedničkim kandidatima objektivnim praćenjem u ravnopravnim omjerima pružili koliko toliko podjednaku šansu. A da je tome tako lako se može zaključiti ako se baci i samo letimičan pogled na učestalost pojavljivanja i količinu informacija koju su primjerice Internet portali Večernjeg i Jutarnjeg lista omogućili dvojici predsjedničkih kandidata takozvane desne i lijeve političke opcije, odnosno prof. dr. Miroslavu Tuđmanu i dr. Ivi Josipoviću. Što se tiče Večernjeg lista, iz strukture njihove rubrike predsjednički izbori jasno se vidi kako je prof. dr. Miroslavu Tuđmanu posvećeno dvanaest članaka, dok je s druge strane o dr. Ivi Josipoviću napisano preko 60 članaka. Dakle, pet puta više. Ako se u obzir uzme i okolnost da su tekstovi o dr. Josipoviću znatno duži, o bilo kakvoj novinarskoj objektivnosti nadalje je suvišno raspravljati.(mmb)
- Detalji
Na ovom Portalu jučer je objavljena vijest o opomeni koju je Vijeće za elektroničke medije 15. prosinca 2009. godine izreklo nakladniku Nova TV zbog toga što 10. i 12. prosinca 2009. godine ova kuća nije ravnopravno prikazala predsjedničke kandidate u izbornoj utrci. Drugi su tzv. javni, otvoreni i nezavisni mediji do danas posve zanemarili tu opomenu, koja je u spomenutom članku na našem Portalu prenesena u cijelosti. Danas se na internetskoj stranici Nacionala, «vodećeg hrvatskog news magazina», kako se vole predstavljati, osvanula vijest o tome kako Hrvatsko novinarsko društvo drži da se tom opomenom “Agencija za elektroničke medije zapravo umiješala u uređivačku slobodu kreiranja programa Nove TV”.(djl)
- Detalji
Uz famoznu svinjsku gripu, jedino su mito i korupcija posljednjih mjeseci spominjaniji u hrvatskim medijima. Da je tomu tako jasno svjedoči i predsjednička kampanja. Iako kod nekih predsjedničkih kandidata zalaganje za borbu protiv korupcije zvuči u najmanju ruku komično, dok je kod većine riječ o jeftinoj i prozirnoj predizbornoj demagogiji, nema kandidata koji borbu protiv korupcije ne stavlja u srž svoga predizbornog programa.(D.Dijanović)
- Detalji
U prvom dijelu prikaza zbornika «Hrvati kroz stoljeća» dao sam skraćeni, ali s podosta citata potkrijepljen pregled većine izlaganja, a sada nastavljam s onim autorima koje sam tada izostavio. Andrija Nikić piše u zborniku o patnjama hercegovačkih franjevaca u vrijeme jugokomunističke vladavine. Iznosi podatke o tragediji i pojedinačne sudbine. Podatci su više-manje poznati,ali ih treba stalno ponavljati: komunisti su godine 1945. u Hercegovini poubijali 17.500 civila i 66 franjevaca. Nakon rata je 91 franjevac osuđen na 348 godina. Nije ostala ni trećina predratnih franjevaca. Hercegovačka franjevačka provincija Marijina Uznesenja na Nebo bila je gotovo potpuno uništena. Zatvorena je i zabranjena Gimnazija na Širokom Brijegu, novicijat na Humcu, Franjevačka bogoslovija u Mostaru itd. Od potpunog uništenja spasio je provinciju fra Mile Leko, koji se zaputio do Tita. Ovaj ga osorno pitao zašto je došao k njemu, a fra Leko odgovorio: «Za vrijeme Turske fratri su išli sultanu,jer nisu imali kome drugom poći. Ni ja nemam, pa sam došao k Vama.»(H.Hitrec)
Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 1. svibnja 1935. uhićen kapelan Janko Medved
- 1. svibnja 1945. umro Fran Binički
- 1. svibnja 1995. počela operacija „Bljesak“
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

