Detalji

Objavljeno: 19. veljače 2010.

Prisega novoga predsjednika RH mora se ponoviti prvenstveno zato jer nije izgovorena u cijelosti kako je trebala biti, te zato što I. Josipović nije nosio predsjedničku lentu. Objašnjenja predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec u najmanju su ruku upitna, a dijelom i suprotna činjenicama i logici. Po njezinu tumačenju nije važno što je Josipović umjesto «Republika Hrvatska» rekao samo Republika jer – kaže uvažena sutkinja – to je Republika s velikim «r» .Ta izjava gospođe Omejec vjerojatno će ostati u antologiji mudrih misli, u svakom slučaju kao znanstveni prilog fonetici, fonologiji i sličnim disciplinama. Ja sam nazvao SUVAG i pitao stručnjake može li se izgovoriti veliko «R», pa su rekli da može. Onda sam ih pitao a kako se izgovara malo «r». Nakon toga pitanja postali su nervozni i počeli rabiti neke folklorne izraze.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2010.

Dosta se ovih dana pisalo o jednom od posljednjih intervjua odlazećeg građanina-predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, kojeg je dao televiziji RTL. Da podsjetimo, intervju je ostao nedovršen, budući da ga je građanin-predsjednik, a vrlo uskoro samo građanin, naprasno prekinuo vulgarnim rječnikom, kako mu je dosta takvih … (kako je tek nama!). To samo po sebi i ne bi zasluživalo poseban osvrt, budući da smo u proteklih deset godina često mogli biti svjedoci sirovosti i vulgarnosti u javnim obraćanjima Stjepana Mesića, posebice stoga što konačno završava drugi, posljednji mandat predsjednika kojeg su rijetki osim njega samog hvalili. Ono što, nažalost, zaslužuje spominjanje, jest njegovo naslijeđe. Ovdje ćemo se samo zadržati na jednoj sastavnici tog nasljeđa koja je, izgleda, zaživjela kod njegovog nasljednika dr. sc. Ive Josipovića, već i prije nego što je službeno preuzeo dužnost koja bi trebala biti najčasnijom u Hrvatskoj.

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2010.

Intervju srbijanskoga princa Aleksandra Karađorđevića, sina posljednjega jugoslavenskoga kralja i stvarnog šefa četničkoga pokreta, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 1. veljače izvrstan je pokazatelj stanja stvari na Zapadnom Balkanu, kojemu se Hrvatska čl. 141 Ustava, koji priječi formalni ulazak, nažalost približava. Karađorđević je poslao poruku kako želi što prije vidjeti Ivu Josipovića. Bit će da mu gode Josipovićeve note o povlačenju hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid. Dao je i svoje viđenje novije povijesti, svojevrsnu "platformu" za stvaranje jugosfere. Karađorđević smatra kako su se "ratovi mogli izbjeći", a da su "zbog ludila izgubljene godine u posljednjem desetljeću 20. vijeka", te da "građani i dalje teško žive… a toliko toga moglo se izbjeći". "Građani Srbije, kao i bivše Jugoslavije, mnogo su propatili. Zbog upotrebe negativne religije i negativnog nacionalizma, plaćena je visoka cijena širom bivše Jugoslavije. Ljudi su gubili živote i patili zbog zloupotrebe vlasti i nepoštovanja ljudskih prava". Hrvatska i Srbija su "potrebni jedni drugima na putu u EU. Naše dvije zemlje moraju surađivati radi stvaranja novih radnih mjesta, investicija i ekonomskog prosperiteta u regiji… Obje strane su radile pogreške u prošlosti, ali vjerujem da se sada svi želimo okrenuti budućnosti i unaprijediti odnose". I tako dalje. Nigdje krivca, nigdje agresora, pa se može zaključiti da je i Karađorđević usklađen s haaškom pravdom, umjesto s objektivnom istinom.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2010.

Hannes Swoboda je krajem siječnja u politički rječnik napretka Hrvatske u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji unio novi pojam. Nakon što je odbačen zeleni amandman koji je dijalektički proistekao iz crvene jugoslavenske unitarističke jezične politike, Swoboda se upustio u nove eurojugokrivine vezane uz hrvatski jezik. Izjavio je kako bi "Europska komisija trebala uspostaviti radnu skupinu jezičnih stručnjaka koji bi našli ne preskupo rješenje koje će poštivati jezične raznolikosti, ali s druge strane ne treba pretjerivati i dati svakoj zemlji posebnu prevoditeljsku kabinu". O "kabini" je dakle riječ, "maloj prostoriji specijalno uređenoj za određene svrhe", a iz nje proizlazi i "kabiner" – "namještenik koji se brine oko kabine", te pojam "kabinetski rad" – "rad učenjaka u sobi, bez veze s terenom".(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2010.

Hrvatski biatlonac Jakov Fak osvojio je brončanu medalju na Olimpijskim igrama u Vancouveru! Senzacionalan je to uspjeh mladića iz Mrkoplja, koji je pokazao da treće mjesto koje je prije godinu dana osvojio na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji nije slučajnost. Jakov je na oba natjecanja taj uspjeh ostvario u disciplini sprinta na 10 kilometara. Prva je to hrvatska olimpijska medalja u biatlonu, prva 'zimska' koja nije iz skijanja, iz 'kovačnice' obitelji Kostelić! Sjajno! Da podsjetimo naše čitatelje, biatlon je šport duge tradicije. Još davne 1861. osnovan je prvi klub na svijetu, u domovini biatlona, Norveškoj. Sam šport nastao je kao vježba norveških vojnika, prvenstveno graničara, i u njemu je povezano skijaško trčanje sa streljaštvom.(djl)

Detalji

Objavljeno: 14. veljače 2010.

Vijest da je Nizozemska odblokirala poglavlje 23 koje se odnosi na Pravosuđe i temeljna prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom, očekivano je obradovala predsjednicu Vlade Jadranku Kosor kao i ostale hrvatske europejce. No, jedna je stvar u toj priči ostala poprilično nejasna. Naime, Nizozemska je kao povod za blokadu poglavlja navela spor između Hrvatske i tužitelja Haaškog suda Sergia Brammertza oko famoznih topničkih dnevnika. Međutim, topnički dnevnici u međuvremenu nisu dostavljeni haaškome tužitelju stoga se logičnim nameće pitanje što je ponukalo Nizozemsku da odblokira poglavlje unatoč neizručenju dnevnika? Jer, malo je vjerojatno da bi poglavlje bilo odblokirano a da Hrvatska za uzvrat nije nešto obećala. Drugim riječima, postavlja se pitanje ne skriva li Vlada ponovno nešto od hrvatske javnosti? Kažem ponovno jer se svi dobro sjećamo da je otvaranju pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU, 3. listopada 2005 g., prethodilo tajno Sanaderovo obećanje Carli del Ponte da će general Ante Gotovina biti izručen Haaškome sudu.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 12. veljače 2010.

HTV-ova emisija «Otvoreno» proslavila je Stepinčevo, postavljajući figure 2:2, uz Ivu Banca koji se držao za glavu u dubrovačkom studiju. U zagrebačkom su bili Ivo Goldstein i Petar Strčić na jednoj, te Adalbert Rebić i Ivan Miklenić na drugoj strani. Titule izostavljam zbog sažetosti. Zašto govorim o stranama? Jer su stvari tako postavljene. Naime, nevidljive ideološke komisije zaključile su da je Stepinac u zadnje vrijeme previše hvaljen i slavljen, te da njegov status postaje neupitnim, znači da je povijesna istina o Stepincu jedna i jedina. I da barem u tomu više nema podjela. Eto zato je bilo potrebno dovući Ivu Goldsteina i Petra Strčića, kako bi se publici reklo: nije još sve gotovo, ima tu još dubokih dubioza. Ako treba, ta će dvojica i ponovno krivotvoriti povijest, a ako ih tko uhvati u falsificiranju – ništa zato. «Možete vi», htjelo se reći misleći na Crkvu ali i hrvatski narod u cjelini, «pričati što hoćete, proglasiti Stepinca svecem, ali mi znamo da nije tako.»(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 11. veljače 2010.

Senat Zagrebačkog sveučilišta na svojoj sjednici održanoj 9. veljače potvrdio je odluku rektora Sveučilišta prof. dr. Alekse Bjeliša o suspenziji prof. dr. Darka Tipurića s mjesta dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Za takvu odluku glasovala su 54 člana Senata, četvoro članova bilo je protiv, a osmero se suzdržalo od glasovanja. Pozdravljamo odluku rektora Bjeliša i Senata, ne samo kao korak u borbi protiv korupcije i kriminala, već kao važan korak u borbi za očuvanje (i podizanje) ugleda ključne hrvatske visokoškolske ustanove. Zbog čega je smijenjen dr. Tipurić, što je presedan, barem u novijoj povijesti Zagrebačkog sveučilišta? Zbog Međunarodne ljetne škole koju Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na web stranici Ekonomskog fakulteta može se pročitati poziv dekana Tipurić poziva studentima: “Zadovoljstvo nam je pozvati Vas da se uključite u ‘Međunarodnu ljetnu školu’ Ekonomskog fakulteta - Zagreb. Naš su cilj visoki standardi studiranja, mogućnost primjene načela Bolonjske deklaracije, transferibilnost, a prije svega Vaše znanje i dobar uspjeh na studiju. Pri tome je zadovoljstvo studenata u središtu svih naših nastojanja.”(djl)