Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2010.

Donosimo tri priče o tri događaja koji su se zbili u samo dva dana. Naoko se čini kao da se radi o posve različitim stvarima, ali u srži stvari radi o istome. Radi se o neučinkovitosti pravne države. U prvom slučaju radi se o događaju od prije 19 godina, u drugom o tek nešto «mlađem» događaju. Treći se slučaj zbio prije dva dana, ali je i on posljedica neriješenog problema starog gotovo deset godina. Da ne ostanemo samo na već uvriježenoj formulaciji o neučinkovitosti pravne države, napominjemo da je u ovim slučajevima često prozivana policija učinkovito obavila svoj dio posla. Zakazalo je sudstvo, i što se zakonodavstva, i što se provedbe zakona tiče. Na takav se način već godinama obezvrjeđuju mnogi napori i rezultati rada hrvatske policije.(djl)

Detalji

Objavljeno: 04. svibnja 2010.

Koja je stvarna uloga Hrvatske u regiji, kad je u pitanju stabilizacija regije, koja je već stoljećima nestabilna i neprestano se stabilizira na destabilizirajući način? Objektivno Hrvatska danas na Zapadnom Balkanu ne može ništa, a i da može, ne smije stabilizirati nikoga i ništa. Ona ga je objektivno mogla stabilizirati u većoj mjeri negoli ga jest samo u jednoj prigodi godine 1995. Tad je, nažalost, Hrvatska vojska zapriječena pred ulazom i oslobođenjem Banje Luke od velikosrpske okupacije. I amen. Hrvatski prilog trajnoj stabilizaciji regije za Josipovića je „pogrešna politika"! Zašto je Hrvatska pristala protuustavno postati dijelom umjetne tvorevine pod imenom Zapadni Balkan kad u njemu objektivno ne može ništa, a kamoli ga stabilizirati? Ma, zbog „pridruživanja"! A ono je prilagođeno velikosrpskom imperativu o tome da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2010.

Donosimo tri priče o tri događaja koji su se zbili u samo dva dana. Naoko se čini kao da se radi o posve različitim stvarima, ali u srži stvari radi o istome. Radi se o neučinkovitosti pravne države. U prvom slučaju radi se o događaju od prije 19 godina, u drugom o tek nešto «mlađem» događaju. Treći se slučaj zbio prije dva dana, ali je i on posljedica neriješenog problema staroga gotovo deset godina. Da ne ostanemo samo na već uvriježenoj formulaciji o neučinkovitosti pravne države, napominjemo da je u ovim slučajevima često prozivana policija učinkovito obavila svoj dio posla. Zakazalo je sudstvo, i što se zakonodavstva, i što se provedbe zakona tiče. Na takav se način već godinama izravno obezvrjeđuju mnogi napori i rezultati rada hrvatske policije, ali i vjera u hrvatsku Državu kao takvu, što je možda i najgore.(djl)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2010.

U novom broju časopisa "Jezik" citira dr. Stjepan Babić misao Milana Šipke koji o jezičnom stanju u Srbiji nakon rasapa Jugoslavije kaže: "...izbile su rasprave o smislu istrajavanja na serbokroatističkim projektima nakon disolucije srpskohrvatskoga standardnog jezika i uopšte naučne orijentacije u toj oblasti." Drugi citat iz Šipke : "Pre svega, srpski politički faktori, ligvisti, naučni radnici i srpska kulturna i društvena javnost u cjelini, ni dvadeset godina nakon razvrgavanja jugolovenskoga državnog zajedništva i disolucije zajedničkog srpskohrvatskoga standardnog jezika, još se nisu zvanično odredili prema novonastaloj situaciji u oblasti jezika i jezične kulture, niti su formulisali osnove srpske jezične politike." Ta su dva citata bila povod dr. Babiću za napis u "Jeziku" koji se ne bavi toliko srbijanskim ovovremenim dvojbama, koliko govori o povijesti jezičnoga unitarizma u dvije Jugoslavije, sažeto, točno i poučno. Nikakve disolucije nije bilo, naravno, nego čak i u vrijeme posvemašnje zbunjenosti u sadašnjosti, srpskim lingvistima ne preostaje drugo nego da krivotvore prošlost.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2010.

U ožujku 2009., predstavljena je u «Društvu hrvatsko-izraelskog prijateljstva» vrijedna knjiga historiografskog sadržaja, «Spas u Albaniji», s podnaslovom «Sto posto Židova u Albaniji spašeno je od holokausta». Pisac ovog djela je Amerikanac Harvey Sarner, a predgovor Van Christo. Prijevod s engleskog izvornika učinili su Đurđica Ramqaj i Tahir Ramqaj, a kao nakladnik javlja se «Forum albanskih intelektualaca u Zagreb». Predsjednik ove udruge, mr. sci. Muhamet Morina, napisao je uvodno slovo. Recenzentske zadaće prihvatio se prof. dr. Ivo Goldstein, hrvatski povjesničar i predsjednik Židovske vjerske općine «Bet Israel». Kako piše Harvey Sarner, autor navedenog djela, Albanija je bila «jedina okupirana zemlja koja je izbjegla nacistički progon Židova i koja ima jedinstvenu stopu preživljavanja od 100 %. Bila je to – nastavlja autor – jedina okupirana zemlja koja je imala više židovskog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata nego prije njega». Albanski Židovi pripadali su malo poznatoj subetničkoj skupini poznatoj pod imenom Romanoiti. Riječ je o potomcima «drevne židovske kulture» (...) koji imaju «neke jedinstvene običaje, ali nema sumnje da su Židovi». Autor ističe da su Židovi Romanoiti došli u Albaniji iz Soluna krajem 14, stoljeća, a pridružila im se manja grupa iz Mađarske. Inače, po legendi Židovi su u Albaniju pristigli prije 2000 godina. Arheolozi su, međutim, otkopali ostatke sinagoge u Dardaniji, drevnoj luci antičke Ilirije. Smatraju da ruševine ive sinagoge potječu iz vremena 1-2 stoljeća nove ere.(Đuro Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2010.

Već duže Miljenko Jergović osim što zarađuje u Jutarnjem listu piše i za „najstariji dnevni list na Balkanu", čiji je „prvi broj izašao 25. januara 1904. godine". Za one koji ne znaju reći ćemo kako se radi se o srbijanskom dnevniku Politika, gdje izlazi Jergovićeva kolumna „Pogled sa strane". Srpskim novinarima sada kada se Republika Srbija umila i navukla moderno nasmijano europsko lice ne bi priličilo objavljivati članke u kojima se prema Hrvatima govori govorom mržnje, pa su se zato dosjetili muci i pogledali koga imaju preko granice u Hrvatskoj. I tko sada može prigovoriti urednicima Politike što se u članku koji su objavili legalna i od naroda na slobodnim izborima izabrana vlast u Republici Hrvatskoj naziva klerofašističkom kada je to napisao Miljenko Jergović, osoba koja se predstavlja i onda općenito doživljava kao „hrvatski književnik"?(mm)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2010.

Pokolj u Borovom Selu je zločin kojega su 2. svibnja 1991 počinili pobunjeni Srbi . Označava ubojstvo i masakriranje 12 hrvatskih policajaca u Borovo Selo blizu Vukovara u istočnoj Hrvatskoj. Dana 1. svibnja 1991. policijska patrola namjeravala je skinuti srpsku zastavu koja je visila na ulazu u Borovo selo. Pri obavljanju dužnosti, dvojica policajaca su ubijena, a dvojica zarobljena od strane srpskih pobunjenika. Sljedeći dan je autobus s hrvatskim policajcima stigao osloboditi dvojicu zarobljenih kolega. Dočekani su u zasjedi. Pri tome je ubijeno 12 i ranjeno više od 20 policajaca. Za pokolj u Borovu Selu do danas još nitko nije odgovarao.(Ž.T./horvatska.com)

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2010.

Noć, ista kao i svaka druga, ali opet različita. I ako različita nije nepoznata, bilo ih je i prije, a znam da će ih biti još i da će bit sve češće. Nekakav nemir u meni, i samo glumim da ne znam što se događa, jer mi je i te kako jasno, pa kolikogod odbijao sebi priznati, svjestan sam da se bude „demoni" u meni. Svjestan sam da se sve teže s tim borim i da sve češće moram smišljati svakojake razloga da izađem van iz kuće. Ne želim obitelj opterećivati s tim, ne trebaju djeca da me vide takvog. Izlazim iz kuće i hvatam hladni zimski zrak koji mi puni ono pluća što mi je ostalo. Gledam pejzaž obasjan mjesečinom na prijelazu iz zime u proljeće. Lijep je, moj , domaći.... Gledam oranice, šume u daljini, sablasne hrastove međaše i još sablasnije stare šljivike. Gledam tako i slušam tišinu.(www.uhd91.com)