Detalji

Objavljeno: 26. studenoga 2010.

Zločin genocida koji i do danas traje počinjen je prema oko 330 mještana Hrvata iz Dubljana, Popovo polje, BiH, koji su dvaput i trajno protjerani (1941. i 1948.) iz svog rodnog sela, domovi im dvaput opljačkani, zapaljeni i porušeni do temelja (temelji mnogih hrvatskih domova iskopani), pa oduzeti i darovani njihovim susjedima Srbima ili uneseni u zemljišni fond Poljoprivrednog kombinata "Popovo polje". Dokumenti o tome da su oni bili vlasnici nekretnina u Dubljanima i da su im te nekretnine otete i razdijeljene drugima sakriveni ili uništeni...(I.Ban)

Detalji

Objavljeno: 25. studenoga 2010.

Ponedjeljak je, s obzirom da se radi o poslovično nam mrskom početku radnoga tjedna, začudo protjecao poprilično ugodno, bez pretjerane strke i nervoze. Barem dok ga nisu pokvarile vijesti s radija s kojeg se oglasio „milozvučni" glasić predsjednika Ive Josipovića, koji je započeo s provođenjem zadatka za koji teren priprema od kad je nažalost zasjeo na Pantovčak – isposlovati povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije. Kazao je kako tema sastanka sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem koji u srijedu dolazi u službeni posjet Hrvatskoj „neće biti eventualno povlačenje hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije", ali i napomenuo kako se tužbom ionako „neće ostvariti ciljevi poput utvrđivanja agresora ili ratne štete" pa se onda valjda ista treba i povući?!(mmb)

Detalji

Objavljeno: 24. studenoga 2010.

Predsjednik Srbije ponovno je u Hrvatskoj, i ponovno su dvojici predsjednika, Josipoviću i Tadiću, puna usta pomirenja, normalizacije odnosa i suradnje. Kao da rata nije bilo, kao da je to nešto što se može i mora prebrisati u ime njihovih velikih riječi i mutnih ciljeva. I to se zbiva u dane kad se sjećamo kalvarije Vukovara, Škabrnje i ostalih stratišta diljem Domovine, i kad nam još teže bude kad se suočimo s činjenicom da za mnoge rat još nije završen. Kako za neku majku, oca, brata, sestru, djecu, unučad, prijatelje (a i za većinu nas ostalih Hrvata) rat može biti završen kad ne znaju gdje su pokopani njihovi (i naši) dragi? Za njihove bližnje to je svakodnevna, već 19 godina duga mora, kojoj se, nažalost, ne nazire završetak. Na bilo način pokušati pomoći otkrivanju istine o tome gdje su srpski agresori pokopali 1024 Hrvata koje su ubili budući da je njihovo, i ne samo njihovo, smaknuće bilo dio plana, dakle velikosrpske strategije, dobronamjerna je inicijativa. No, kao i kod mnogih drugih primjera, i ovdje su stvari u temelju pogrješno postavljene, tako da sve dobronamjerne akcije, protesti, apeli i sl. nemaju realne šanse uspjeti.(djl)

Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2010.

Nema dana da u našim medijima, i tiskanim i elektronskim nema vijesti iz Srbije. Nismo radili detaljnu analizu, ali ne ćemo pogriješiti ako kažemo da, uz teme vezane uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Srbija dominira vanjskopolitičkom politikom Hrvatske. Tu vanjsku politiku, prema Ustavu, zajednički kreiraju predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske. I dok se Vlada pretežno bavi pitanjem pristupa Hrvatske EU, to je tek usputna tema za predsjednika Josipovića, njegovo je područje djelovanja Srbija, odnosno «srpsko pitanje». Ne mislimo pri tome samo na učestale ponižavajuće susrete sa srpskim predsjednikom Tadićem. Ne zaboravimo nedavnu posjetu Josipovića Banja Luci i vođi bosanskih Srba Miloradu Dodiku – Republiku Srpsku do sada nije posjetio vođa niti jedne svjetske države osim Josipovića – razlog je jasan, nitko ne želi davati legitimitet paradržavi nastaloj na postignućima genocida i etničkog čišćenja. Osim Josipovića, koji se, naravno, pravda brigom za povratak Hrvata u dijelove BiH koje kontroliraju Srbi. I, naravno, potrebom «izmirenja na ovim prostorima».(djl)

Detalji

Objavljeno: 22. studenoga 2010.

Istraživanje GONG-a o znanju i stajalištima hrvatskih maturanata objavljeno je bilo u tisku, a onda je u Dnevniku HTV-a o istoj anketi progovorila Tončica Čeljuska, dajući prilog manipulaciji s kojom se vjerojatno slaže, ili jednostavno nije proniknula u srž njezinih ciljeva. Naime, odmah je bilo jasno da naglasak nije na znanju ili neznanju, nego na "pogrešnim" odgovorima maturanata, koji nisu u skladu s očekivanjima Gonga i sličnih anacionalnih udruga. U stvari vrlo zreli maturanti, formirani ponajviše unutar obitelji a manje u školama, imaju snažne rezerve prema Uniji i unionistima, svjesni su da je Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, nisu podlegli gongovskoj istospolnoj histeriji, itd. Zdravi, normalni mladi ljudi koji se žele zabavljati i učiti (u prosjeku) koliko se mora i koje posve razumljivo dnevna politika ne zanima, pa tako ni imena raznih političkih patuljaka o kojima njihova djeca sigurno ne će učiti u budućnosti – jer ih povijest ne će zapamtiti. Što onda ako ne znaju tko je sada predsjednik RH? To pitanje ne spada u opću naobrazbu, a i bolje je da ne znaju.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2010.

Ovih dana rasplamsale su se rasprave o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, dijelom vjerojatno i zato što zadnja ispitivanja javnog mijenja ukazuju na to da je većina građana protiv ulasku u ovu organizaciju. I na ovom portalu objavilo smo više članaka na ovu temu u kojima je iznijet bez sumnje niz jakih razloga zbog čega bi hrvatsko članstvo u Europskoj uniji bilo loše za našu zemlju. No, nekako je u raspravama izostala jedna važna karika u lancu prosuđivanja što je najbolje učiniti. Naime, rijetko kada tko postavlja pitanje što će se dogoditi s Hrvatskom ako Hrvatska odbije članstvo?(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2010.

Vukovar, dvadeset tisuća ljudi u povorci. Radijska novinarka pita mladića koji je došao iz Požege: " Treba li se zaboraviti?" Mladić, koji je u doba vukovarske tragedije bio dijete, odgovara: "A zašto bi onda bio Dan sjećanja?". Vrlo logično. No to pitanje, kao i pitanje "treba li oprostiti", očito su rutina, tek da bi se možda našao netko tko će reći potvrdno, a takvih nema i nema. Oprostiti se može onome tko se kaje, a kajanja nema. Zaboraviti mogu samo dementni. Sljedeće novinarsko pitanje na Dan sjećanja jest kako ide sa suživotom. Ne ide nikako, kažu intervjuirani. Možda, dodaju, u nekoj dalekoj budućnosti. Kako ide s obnovom Vukovara, četvrto je pitanje. "Sporo, još će godinama potrajati ako se nastavi ovim tempom." I dodaju: "Kuće će se obnoviti, ali se duša ne može."(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 17. studenoga 2010.

Zamislimo da je Zemlju posjetio Marsovac i da je došao, nigdje drugdje nego baš u našu dragu Hrvatsku. Mi bismo ga, naravno, željeli istinito i objektivno informirati o našem društvu i državi, pa bi mu dali na raspolaganje udoban stan, kako bi u miru mogao gledati oba programa hrvatske javne televizije, te druge dvije mreže s nacionalnom koncesijom, RTL i Novu TV. Isto tako, dali bi mu čitati sve vodeće hrvatske dnevne listove i tjednike. A, onda bi nakon mjesec dana porazgovarali s Marsovcem, kako bi saznali što je naučio o Hrvatskoj.(djl)