Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2011.

Nije riječ o Karađorđevu, već o Brijunima. Nije riječ ni o nepostojećem „dogovoru Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH", a niti o „dogovorenom ratu". Nije riječ o početcima devedesetih. Nije riječ ni o „brijunskom sastanku 1995." i „transkriptima" planiranja „zajedničkog zločinačkog pothvata" oslobađanja okupiranih hrvatskih teritorija. Riječ je o konsolidiranju jugobolja u kontekstu europskih integracija. Riječ je o predsjednicima „europske orijentacije" na zajedničkom ljetnom derneku u ljetnoj rezidenciji cirkusa Rade Šerbedžije.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 20. srpnja 2011.

Nakon što smo saznali da je haaško Tužiteljstvo odustalo od gonjenja Ratka Mladića za zločine koje je kao zapovjednik postrojbi JNA počinio u Republici Hrvatskoj, današnjim uhićenjem Gorana Hadžića haaška loptica se ponovo vratila u Hrvatsku. No, i pored silnoga truda koji su već pojedini hrvatski mediji uložili u promidžbu temeljitosti optužnice protiv Hadžića, tekstopiscima novinskih članaka je "promaklo" ključno mjesto, a to je da se i u ovoj zadnjoj optužnici rat u Hrvatskoj tretira kao oružani, odnosno građanski sukob - a ne međunarodni.(mm)

Detalji

Objavljeno: 18. srpnja 2011.

Nevjerojatno, ali istinito, u samo tjedan dana morao sam se složiti s dvije ocjene hrvatskoga jadnoga stanja, koje su izrekli visokopozicionirani hadezeovci. O Matušićevoj točnoj ocjeni da je u Hrvatskoj šef oporbe predsjednik države već sam napisao dvije-tri rečenice. A trebalo bi napisati nešto i o pisanoj ocjeni Andrije Hebranga o tome da nam država ide u „krivome smjeru", koju je u Hrvatskom saboru dao u povodu smrti simbola obrane Siska i Banovine od velikosrpske agresije, generala Đure Brodarca. S tom se izjavom pored zdravih očiju i čiste pameti, nemoguće ne složiti.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2011.

Tako je Đuro Brodarac završio u pritvoru osječkoga suda, jednoga od četiri prijekih sudova predviđenih za egzekuciju one preostale šačice hrvatskih visokih časnika izraslih u Hrvatskom domovinskom ratu. Hrvatska (vlast) se nije čak ni usudila reći svojim gospodarima: "Znate, to je lijepo, ali mi se moramo pripremiti na tu novu situaciju, znate, naši su zatvori i pritvori na razini onih u staroj, karađorđevićevskoj i mlađoj komunističkoj Jugoslaviji, itd", ali se čak ni to nije usudila jer joj je visilo nad glavom Poglavlje 23.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 13. srpnja 2011.

Nakon dugo, dugo, dugo vremena, skoro od Francekova doba, moram se složiti s jednom izjavom visokopozicioniranog hadezeovca. Rekao je u Dubrovniku dan poslije svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara da je stvarni šef oporbe Predsjednik Republike Ivo Josipović, a ne Zoran Milanović šef Saveza komunista Hrvatske, SKH - Stranke demokratskih promjena, danas samo SDP-a. Josipovića je za predsjednika kandidirala SDP. HDZ je svojim kandidatom za predsjednika države izdašno poduprla esdepeova kandidata.(N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 11. srpnja 2011.

U nedjeljnom Dnevniku HRT-a objavljen je opširniji prilog o ubijenoj obitelji Zec. No, mi ovdje ne ćemo nadugo elaborirati da isto tako prostoje brojne obitelji hrvatske nacionalnosti stradale tijekom Domovinskoga rata o kojima HRT nikada nije potrošio ni sekundu za razliku od vrlo često spominjane obitelji Zec, već ćemo se zapitati kako to da je HRT-ovo istraživačko novinarstvo govoreći o sudskim aspektima cijelog slučaja nije riječju spomenulo, primjerice, ime odvjetnika Ante Nobila i još nekih.(mm)

Detalji

Objavljeno: 11. srpnja 2011.

Mostarska je politička situacija samo cirkusni šator na vrhu ledene sante zuluma nad Hrvatima u Federaciji BiH i na "saveznoj" razini jer legalno izabrani hrvatski predstavnici ne mogu sjesti na mjesta za njih predviđena – suprotno svim sporazumima i zdravoj pameti, kao što je uostalom poznato. I dok se iz Zagreba beskonačno ponavljaju fraze o jednakopravnosti triju naroda, dva su naroda očito odlučila podijeliti Herceg Bosnu na srpsku i muslimansku u čemu imaju pomoć i izvana.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2011.

Ne treba, dakako, a priori odbijati gospodarsku suradnju sa Srbijom, niti s bilo kojom drugom zemljom iz bivše Jugoslavije. No, valja se suprostaviti tendencijama koje takvu suradnju nastoje instrumentalizirati u političke, jugosferske svrhe. Hrvatskoj je u interesu da jednako dobru suradnju ostvari i s drugim, bogatijim zemljama, kao što su recimo Mađarska ili Austrija. No, zašto se suradnja s tim zemljama u medijima nikada posebno ne naglašava, nije teško pogoditi – gospodarska suradnja nastoji se upregnuti u politička kola.  (D. Dijanović).