Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2014.

U Dnevniku prilog o Gavrilu Principu rađen je bez ikakve sumnje iz velikosrpske kuhinje, razgovarano je isključivo sa Srbima iz Grahova, kao da pripadnici ostalih naroda i narodnosti (ha!) nemaju što reći jer postoji samo jedna istina o herojskom činu ubijanja trudnice i njezina muža nadvojvode. To da je Princip bio eksponent Crne ruke, mlađi gledatelji nisu saznali, a da je prvo pucao u trudnu Sofiju saznalo se tek iz ekspertize (ne na HTV-u) i ima simbolično značenje: ako prijestolonasljednik i preživi, barem ne će imati nasljednika. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. lipnja 2014.

Ruska Federacija je izvršila agresiju na nezavisnu i suverenu Ukrajinu, bez ikakvog stvarnog povoda. Vojnom je silom okupirala njezinu veliku pokrajinu koja se zove Autonomna Republika Krim, a potom ju na svečan način proglasila sastavnim dijelom RF. Takvo nešto nismo imalo od „anšlusa" Republike Austrije. Nakon Krima krenulo se na izazivanje nereda, pobunu ruske manjine i proglašavanje njihovih paradržava kako bi se dobio kakav-takav alibi za daljnju okupaciju Ukrajine. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2014.

Tek u prvom desetljeću 20. stoljeća Beč i Pešta počinju razumijevati što se događa u Bosni i Hercegovini, a tada je već kasno. Kao što kaže Pilar,"militantna bizantinska misao o crkvi i državi već je utisnula svoje obilježje i dala misaonu opremu." Ista ta misao grije Rusiju koja se želi dočepati Carigrada ne samo zbog strateških, dardanelskih ciljeva nego i zato da konačno preuzme bizantsku baštinu čijim se sljednikom smatra. U Srbiji vidi saveznika istoga kova i daje potporu njezinim zamislima o širenju na zapad i jug, s izlaskom na Jadransko more. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 29. lipnja 2014.

Sotoniziranje nacionalnoga Kordića i uzdizanje minornoga Čačića uz pomoć glavnih medija, pa i same HRT, zapravo potvrđuje tezu iz Kordićeve presude o postojanju dvostruke linije zapovijedanja. Hrvatskim medijima ne zapovijedaju profesionalni kriteriji. Njima zapovijeda jedan drugi lanac zapovijedanja. Partijsko-udbaško-komunistički, kao što je to nedavno primijetio i Frankfurter Algemeine Zeitung protegnuvši tu liniju na sva područja javnoga života. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 28. lipnja 2014.

Posve je razumljiva šutnja vladajućih hrvatskih političara i medija koje kontroliraju u vezi Karamerkove izjave: “Tito je bio zločinac, odgovoran je za velike zločine i njima je ukaljao antifašizam”. Jer, kad bi nastupili oštro, mogli bi izazvati stanje u kojem bi se i jasno istakla stvarna podjela Hrvata, ona na one koji su sanjali Hrvatsku i koji ju vole, i na one koji Hrvatsku i danas smatraju tek „republikom“. A ovi posljednji znaju da bi to mogao biti njihov kraj.(djl)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2014.

Ispražnjen od bilo kakve ideologije u zadnjem desetljeću, HDZ se sada puni prepoznatljivim sadržajem i ako ne bude kardinalnih pogrješaka – pobjeda na parlamentarnim izborima bit će stvar tehnike. Na izvještajnom saboru HDZ-a nije bilo gostujućih predstavnika SDP-a i HNS-a, što me je iznenadilo, budući da su te dvije stranke odlučno pridonijele usponu HDZ-a svojim srdačnim jugoslavenstvom (velikosrpstvom), prijezirom prema hrvatskom narodu i njegovim etičkim vrijednostima, svađama sa svim slojevima hrvatskoga društva. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2014.

Uz izvještaj o jučerašnjom obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pokraj Siska vrijedii se malo temeljitije osvrnuti na dio o bisti Josipa Broza Tita u Uredu predsjednika. Naime, s njom u svezi Ivo Josipović kao jedan od nositelja detuđmanizacije ipak je osjetio potrebu pozvati se na autoritet Prvoga hrvatskog predsjednika i reći kako će bista jugoslavenskoga diktatora koju je Tuđman ostavio u Uredu predsjednika „biti i u Uredu budućeg predsjednika, tko god da to bude".(mm)

Detalji

Objavljeno: 19. lipnja 2014.

Dr. Damir Pešorda - kao majstor povezivanja erudicije, argumentacije, zdrave doze ironije i stilske elegancije - u knjizi "Nametnička kultura" dao je izvrsan opis i dijagnozu stanja u kojemu se nalazimo, te se još jednom potvrdio kao jedan od ponajboljih hrvatskih esejista i kolumnista. Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti kako je knjiga obojana pretjerano tamnim tonovima, u njoj se ipak mogu pronaći dijelovi koji daju nadu u bolju budućnost. A ta je budućnost u obrani kršćanske vizije svijeta i u povratku starim i prokušanim vrijednostima. (D. Dijanović)