Detalji

Objavljeno: 09. kolovoza 2015.

Jedan od razloga zbog kojega sam ovog toplog lipnja 2015. posjetio „Donje Pečeri" Kijevo-pečerskelaure, je želja vidjeti moći, odnosno zemne ostatke beatificiranog monaha poznatog u historiografiji pod imenom Ljetopisac Nestor. Ovaj samozatajni redovnik napisao je djela koja ulaze u temelje povijesne samobitnosti ukrajinskog, a zatim današnjeg ruskog i bjeloruskog naroda. S njima i hrvatskog. Naime, u čuvenom djelu „Povijest minulih ljeta" ovaj ljetopisac govori o Hrvatima, dakle o onom dijelu našega etnosa koji se nije odselio na jug, već je ostao u ovom dijelu Europe i ušao u sastav Kijevske Rus'i. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 06. kolovoza 2015.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je u svom govoru u Kninu jasno i nedvosmisleno uputila poruku svima onima koji uporno lažiraju i podmeću svoju verziju povijesti o Domovinskom obrambenom ratu, kako nikada nećemo dopustiti izjednačavanje žrtve i agresora. 15 godina smo čekali da nam to izjavi netko tko nam vodi državu, 15 ispiranja mozga putem medija i nenarodne vlasti, 15 godina nasilnog nametanja krivnje nestalo je u današnjem govoru Predsjednice. Dosta je bilo.(O. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2015.

Rat protiv Oluje traje od trenutka kad je vojno-redarstvena operacija 4. kolovoza 1995. nezaustavljivo krenula čistiti podivljale posljedice velikosrpske okupacije trećine Hrvatske. Prvi napad na Oluju istoga jutra izveo je Carl Bildt, neproglašena persona non grata. Od tada do danas štafetna palica rata protiv Oluje prelazila je iz ruke dežurnih euromutikaša za „područje bivše Jugoslavije" u ruke domaće „sitne boranije". Tako su ove godine štafetu rata protiv Oluje preuzeli su od službenoga Beograda Pupovac, Teršelička, i Frljić...(N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 03. kolovoza 2015.

Kolinda je i kukurikavcima postala glavna meta - nakon kratkoga zatišja kada su se bili posvetili Karamarku i Brkiću - a slijede ih u stopu analitičari poput Puhovskog koji je ustanovio da je predsjednica premlada. Tako mlada i žustra lijepi pločice, što je sarkastično prokomentirao sitni Arsen Bauk koji nije učinio ništa kao ni cijela bijedna Vlada kojoj pripada, pa je sada sveden na ono što jest, starmalo dijete koje se služi infantilnim doskočicama. Kolindu je Leko proglasio štoviše malodobnom pa predsjednica ne može u Hrvatski sabor gdje On samoupravlja procedurom.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. kolovoza 2015.

Detalji

Objavljeno: 02. kolovoza 2015.

U Kijevu djeluje nekoliko TV stanica. S nelagodom moram priznati kako im je program raznovrsniji, objektivniji i zanimljiviji od programa HTV-a. Premda su stanju rata, ruski i ukrajinski su ravnomjerno raspoređeni. Voditelji nemaju zadaću kao u Hrvatskoj, unaprijed zauzeti jednu političku stranu, pa oda brojem govornika, temama i pitanjima diskreditirati drugu stranu. Ovdje se osjeća neutralnost voditelja u smislu stranačke pragmatike. Svima je zajednička crta ispod koje se ne spuštaju: nacionalni interesi. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 30. srpnja 2015.

Zašto je Hrvatska jedina postkomunistička zemlja koja konstantno ekonomski propada? Kako to da sve ostale postkomunističke zemlje, koje su provele lustraciju, postaje primjer napretka i prosperiteta? Do današnjeg dana Hrvatskoj lustracija nije ni predložena u ozbiljnom smislu. Za lustraciju se često zalažu politički marginalci koji idu u ekstremne varijante lustracije na način da predlažu političku i javnu ''egzekuciju'' iz svih funkcija, kao i svih onih koji su bili članovi partije. Moguće je razmišljati da takvi namjerno plaše javnost kako bi se izazvao strah od lustracije.(O. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2015.

Vrući lipanjski dan. Neobično vruć za Kijev. Osjećam „pripeku", tj. da će ubrzo doći do pada temperature i promjene vremena. Ovoga puta s Natalijom Petrovnom, sveuučilišnom profesoricom starije ruske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, posjećujem Kijevo-pečersku lavru, njezin dio koji se naziva „donje pečeri" (donje špilje, tj. katakombe). Ovdje je važan vjerski dogašaj: izažu se moći kanoniziranog liječnika sv. Agapita, poznatog pod imenom Prepodobni Agapit Pečerski. Bio je liječnik i učenik svetog Antonija Pečerskog, utemeljitelja Kijevo-pečerskelaure. (Đ. Vidmarović)