Josipović i TadićPrema hrvatskom Ustavu, vanjsku politiku Hrvatske zajednički osmišljavaju i stvaraju Vlada republike Hrvatske, kroz Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, te predsjednik Republike Hrvatske. To «sukreiranje» hrvatske vanjske politike, prvenstveno u odnosu sa susjednim državama, sastoji se od toga da za predsjednika države postoji samo Srbija, koja mu je sve i sva, a hrvatska Vlada šutke prihvaća takvu politiku. Da li zbog toga što nema snage suprotstaviti joj se, ili stoga što se s njom slaže, nije uopće važno, budući da je rezultat isti, katastrofalan za Hrvate i Hrvatsku, a to je potonuće u zapadni ili kakav god Balkan, iz čijih smo se ralja zahvaljujući hrvatskim braniteljima i jasnoj vanjskoj politici u devedesetima uz teške žrtve bili izvukli, ili smo barem tako mislili.(djl)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićReklo bi da je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u subotnjem razgovoru za Dnevnik HRT-a uspio nadmašiti samoga sebe. Povod za razgovor bila je tzv. diplomatska inicijativa prema SAD, o kojoj osim nekoliko ispraznih fraza predsjednik nije imao baš ništa za reći. No, na žalost, predsjednik je bio puno manje isprazan u pokušaju relativizacije težine slučaja Purda, te je pred milijunskim hrvatskim auditorijem doveo u pitanje Purdinu nevinost kao da bi tu za hrvatsku stranu, nakon nalaza DORH-a i odustajanja Republike Hrvatske od zahtjeva za izručenjem, trebalo biti uopće više sumnje!(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Vice Vukojević27. prosinca 2010. godine objavio sam na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća polemički članak «Ne progoniti obitelj», upozoravajući javnost na uznemiravanje obitelji bivšega Premijera, od strane policije i novinara. Nakon tog upozorenja jedini je HHO prihvatio ovakav moralni stav i pokušao zaštiti gospođu i kćerku odbjeglog i optuženog političara. Sada želim zbog istih razloga upozoriti na stradanje obitelji brata bivšega političara i suca Vrhovnoga suda, Vice Vukojevića.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Boka kotorskaTijekom XVII. i XVIII. vijeka Boka kotorska (misli se na njezin dio koji se nalazio u sastavu Venecije) je doživjela kulturno-ekonomski prosperitet, zahvaljujući snažnoj trgovačkoj mornarici, trgovini sa zaleđem i svim morskim i oceanskim centrima Sredozemlja i Evrope. Nosioci tog prosperiteta su isključivo ovdašnji Hrvati. Hrvatski bokeljski pomorci se u početku sa svojim malenim potencijalima uključuju u antipiratske borbe na moru, sa centrima u sjeverno-afričkoj Barbariji (Tunisu), Ulcinju i Herceg Novom. Nudeći Veneciji baš ono što joj je nedostajalo - ratnike, pomorske trgovce i brodove, oni za uzvrat stječu status pomorskih naselja, općine, trgovačke privilegije i odlikovanja za zasluge u ratovima. Najveću ulogu u pomorskoj trgovini imala je srednjovjekovna hrvatska katolička staleška bratovština Kotorska mornarica, čiji statut datira iz 1463. godine. Pomorska trgovina je, uglavnom, bila tranzitna, ali je bila i izvozne orijentacije, jer su na kotorski trg dolazili proizvodi iz crnogorsko-hercegovačkog zaleđa. Naročito se trgovalo albanskim žitom, grčkim i crnogorskim sirom, vunom, duhanom, kožom, suhim mesom, ribom, smolom, uljem, voskom i dr. Bilo je slučajeva trgovine robljem. U tom snažnom privrednom poletu posebno je prosperirao Perast koji je krajem XVII. i početkom XVIII. vijeka imao preko 200 brodova.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ante GotovinaKako se bliži dan kada će hrvatska, ali i svjetska javnost doznati za prvostupanjsku presudu hrvatskim generalima u procesu protiv Gotovine, Čermaka i Markača, a udari na Hrvatsku i njezine branitelje svakim danom bivaju sve bahatiji i otvoreniji, tako raste i zabrinutost onih koji su pratili dosadašnju praksu rada Haaškog suda. U međunarodnoj instituciji kao što je Haaški sud, u kojoj politika ima toliko eklatantan utjecaj, optužnice, procesi i sudske presude prvenstveno su politički čin donesen s političkim motivima na umu. Zato držimo da ideja što ju je prije desetak dana iznio prof. dr. Zdravko Tomac u Hrvatskom listu o liderskoj ulozi generala Gotovine u novom pokretu koji bi smijenio današnje upravljačke strukture može u prvom redu ozbiljno naštetiti samom generalu.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Božo BišlupićKao što je čitateljima internetskih stranica HKV-a i svekolikoj hrvatskoj javnosti poznato, Hrvatsko kulturno vijeće je u listopadu 2010. podnijelo kaznenu prijavu protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH te tadašnjega ministra Bože Biškupića. Svršetkom prosinca 2010. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prijavu i donijelo rješenje koje je HKV-u dostavljeno u siječnju 2011. Rješenje objavljujemo u cijelosti, uz komentar Hrvoja Hitreca.

Add a comment Add a comment        
 

 

siječanjIz više izvora od kojih su neki više-manje službeni, postaje razvidno da patološka privatizacija dolazi do voda i šuma, te energetike (HEP). Na taj je način dotaknuta granica koja ne smije biti prijeđena. One stranke koje se sada, odmah i bez ostatka ne izjasne da su protiv privatizacije hrvatskih šuma i hrvatskih voda, kao i protiv privatizacije HEP-a, uopće i ne trebaju izaći na izbore za Hrvatski sabor jer će, ako se odvaže, ondje proći kao bose po trnju.(H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zbornik Franjo TuđmanU Zlatnoj dvorani Hrvatskog povijesnog instituta u Zagrebu je 28. siječnja predstavljen treći Zbornik radova s prošlogodišnjih Dana dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća. Zbornik su predstavili: Zdravko Vutmej - predsjednik Općine Veliko Trgovišće, dr. Milan Vuković - predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. Miroslav Tuđman, Mate Kovačević - novinar i publicist i Nenad Piskač - urednik Zbornika. U nastavku donosimo riječ urednika Nenada Piskača.

Add a comment Add a comment        
 

 

Josipović i KosorNeobaviješteni čitatelj poruka koje posljednjih dva mjeseca hrvatski branitelji šalju Vladi RH i predsjedniku Josipoviću, morao bi steći dojam o iskrenosti jedne strane, a neiskrenosti druge. Branitelji ponovno brane svoju Domovinu od agresije susjedne države. Iako poražena u ratu, današnja Srbija s legitimitetom tobože demokratski ustrojene zemlje, koja je raskrstila s fašističkim režimom Slobodana Miloševića, pokazuje svoje staro lice. Prateći odnose Srbije prema Hrvatskoj posljednjih 12 mjeseci, izjave njihovih najviših političara, te čitajući srbijanski tisak, dolazimo do ozbiljnih zaključaka: Današnja («Tadićeva») Srbija poraz u ratu (1991.-1998.) želi kompenzirati diplomatskim pobjedama u miru. Na prvome mjestu, njezina diplomacija i Vrhovništvo, svijetu nameću vlastitu verziju bliske povijesti.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Pet, 12-06-2026, 15:08:07

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.