Detalji

Objavljeno: 22. srpnja 2010.

Ovih ljetnih dana dio hrvatskih medija izvijestio je da će haaško Tužiteljstvo za generala Antu Gotovinu tražiti 27, Mladena Markača 23, a Ivana Čermaka 17 godina zatvora. Međutim, kolikogod ove tražene kazne bile nebulozne, one jasno pokazuju beskrupuloznost međunarodnih čimbenika što stoje u sjeni, diktirajući rad haaškog Tužiteljstva i imajući također i znatan utjecaj na rad cijeloga Suda. Na žalost, po pitanju Haaškog suda zajednički jezik s britanskim interesima našli su i određeni moćni krugovi unutar Hrvatske, tako da je suđenje za „zajednički zločinački pothvat" eskaliralo do takvih granica da su sami temelji moderne hrvatske državnosti na ozbiljnoj kušnji.(mm)

Detalji

Objavljeno: 21. srpnja 2010.

U biblioteci „Suvremena književna obzorja" aktivan riječki ogranak Društva hrvatskih književnika objavio je dvije zanimljive knjige u hrvatsko-talijanskom, odnosno talijansko-hrvatskom prijevodu: zbirku Giacoma Scottija „Nasukani brod" i Diane Rosandić pod naslovom „Golubica mira". Posljednju su preveli na talijanski Giacomo Scotti i Vanesa Begić. Diana Rosandić je poznata hrvatska pjesnikinja koja živi u Rijeci gdje je rođena 1964. godine. Tajnica je tamošnjeg ogranka Društva hrvatskih književnika. Do sada je objavila više pjesničkih zbirki. Između ostaloga to su: „Kamen pjesnika", 1994.; „Svjedok i raskrižje", 1997.; „Antiratne i jedna ljubavna", 2004., u prijevodu na engleski jezik, te „Sabrane pjesme" 2006. Od proznih djela ističemo romane: „Lanterna", 1995.; „Puži slobodo", 1996.; „Cirkus plave ptice", 2001. i „Moj moza(i)k", 2003. Objavila je i sljedeću zbirku kratkih priča „Zlatni paun" 2002. Za mlade je 2005. godine objavila roman „Što se dogodilo s Dinom Jailon", a za djecu zbirku pripovjedaka „Ćelavi jež i druge bajke". (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2010.

Ljubica Kolarić-Dumić je ugled u suvremenoj hrvatskoj književnosti zaslužila pjesmama za djecu. Međutim, 2005. godine, u izdanju Hrvatskog filološkog društva u Rijeci, objavljena je zbirka njezinih stihova za «odrasle», u kojima se predstavlja kao književnica naglašene senzualnosti i senzibilnosti, sklona lirici uzvišenog doživljaja. Gospođa Kolarić-Dumić je podrijetlom iz Srijema, a život ju je «smjestio» u našu lijepu Rijeku, na obale Jadranskoga mora, daleko od rodnih krajolika. Rođena je 1942. u srijemskom mjestu Kukujevci, nažalost, danas poznatom po stradanju domicilnih Hrvata. Naime, tamošnje je hrvatsko pučanstvo tijekom velikosrpske agresije protjerano iz pradjedovskih domova. Od studenskih dana, odnosno od završetka studija, gospođa Kolarić-Dumić živi u Rijeci, gdje je stekla obitelj, rodila djecu, gdje se afirmirala kao intelektualka i ostvarila profesionalni životni san – biti učiteljica. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 18. srpnja 2010.

Pod izlikom zaštite stabala u zagrebačkoj Varšavskoj ulici na djelu je pokušaj destabilizacije Republike Hrvatske, rušenje ustavnog poretka i promjena demokratski ustrojene vlasti. Iza pripadnika političkih stranaka, grupa i skupina koji sebi nadijevaju ime «zeleni» najčešće se kriju anarhisti i ultraljevičari koji nisu u stanju na parlamentarnim izborima ostvariti svoje ciljeve. Briga za okoliš i ekološki sustav služi im kao plašt u nedemokratskoj političkoj borbi. Europska iskustva to potvrđuju. Stoga, ne bez razloga, u političkome žargonu postoji izreka: zeleni su poput jabuke. Kada sazriju, pocrvene. Kod nas se ponavlja ista priča. Pod izgovorom tobožnje skrbi za stabla u zagrebačkoj Varšavskoj ulici zeleni su krenuli u snažnu političku ofenzivu protiv ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske. Ono što u svemu tome užasava, jest činjenica što neke zagrebačke novine otvoreno koriste sintagmu Slobodana Miloševića o «događanju naroda». Ako je tako, a izgleda da jest, tada o toj činjenici treba razmisliti, no ne čekati dugo kako ne bi bilo prekasno. Ne dramatizirati, ali niti zavlačiti glavu u pijesak.(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2010.

Eminentni hrvatski književnik i intelektualac iz Istre, mr. sci. Boris Domagoj Biletić predstavio se krajem 2007. godine knjigom tekstova nastalih u rasponu od 1988. do 2002. godine. Riječ je publicističkim radovima: člancima, zapisima, književnim prikazima, putopisima i intervjuima. Skupljeni unutar korica pozamašne knjige, ovi su tekstovi bljesnuli novom snagom, progovorili mudro i dalekovidno, a ujedno se nametnuli kao svjedoci vremena najnovije hrvatske povijesti, a unutar nje i drame istarskog hrvatstva. Knjiga je to što se danas, s potrebnom vremenskom distancom čita kao povijesno vrelo, ukoliko se složimo da je povijest učiteljica života. Biletićeva je knjiga svojevrsni pomoćni udžbenik za proučavanje povijesti žustrih i organiziranih akcija pobornika regionalističkih i autonomaških, proiredentističkih i projugoslavenskih (titoističkih) političkih opcija protiv narodnosnog identiteta Hrvata u Istri. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 13. srpnja 2010.

Kad su nacionalne manjine u Hrvatskom saboru 16. lipnja najavile da ne će glasovati za ustavne promjene u saborskoj proceduri odjednom se pet do dvanaest pojavio „Konačni prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, hitni postupak P.Z.br. 569. Predlagatelj: Vlada Republike Hrvatske". Ministar Mlakar u obrazloženju kazao je i ovo: „Zadnja, ne najmanje važna novina je izmjena članka 33. zakona prema kojem dosadašnje koordinacije Vijeća nacionalnih manjina dobijaju pravnu osobnost... s time da nakon usuglašavanja odredbi Srpsko narodno vijeće treba djelovati kao koordinacija vijeća Srpske nacionalne manjine za područje cijele Republike Hrvatske". Vladino obrazloženje prisnažio je saborski zastupnik M. Pupovac – kad je u pitanju srpska zajednica „mi od 97' godine de facto pokušavamo naći najbolji način kako bismo riješili status tih institucija". Od 97'? (N.Piskač)

Detalji

Objavljeno: 12. srpnja 2010.

Korupcija najviše stanuje u HDZ-u i ona je sistemski problem HDZ-a, izjavio je jednom prilikom predsjednik SDP-a Zoran Milanović. To je ujedno i srž pristupa s kojim se unutar najjače oporbene stranke pristupa korupciji u vlastitim redovima. Zapravo, treba se diviti smjelosti raznoraznih SDP-ovih moralnih vertikala koje s jedne strane govore o pravdi i poštenju, a s druge strane su do grla upleteni u mućke, namještanja, pogodovanja i kadroviranja. Najsvježiji primjer je onaj SDP-ovog saborskog zastupnika i gradonačelnika grada u kojem sjedište ima Podravka, Zvonimira Mršića, vezan za aferu što se po medijima povlači još od 2008. godine a da do dana današnjeg ništa nije razriješeno.(mm)

Detalji

Objavljeno: 12. srpnja 2010.

U jednom razgovoru s Eckermannom, već ostarjeli Goethe citirao je nekog mudraca koji je rekao: "Ako svijetu nečim ugodimo, on se već pobrine da to drugi put ne učinimo". Mislio je, pritom, na srdžbu literarnih protivnika nakon pojave Werthera, svoga mladenačkog romana. No, Goethe je očito bio suviše stabilan da bi podlegao i Wertherovom usudu i zavisti kritičara, pa je nastavio "ugađati svijetu" sve boljim djelima. Možda Goethe i nije najbolji vodič u govorenju o fenomenu velečasnoga Sudca, ali je činjenica da i u njegovu slučaju ima mnogo onih koji bi se pobrinuli, i već to rade, da ne nastavi djelovati kako mu narav i Bog nalažu. Goethe je u salonskim razgovorima bio podosta ironičan kada je tema bila besmrtnost, tvrdeći da se tim mislima trebaju baviti otmjeni staleži, a osobito žene koje nemaju posla, te još da misli o besmrtnosti pristaju onima koji na ovome svijetu nisu imali sreće. Autor "Fausta" govorio je isto tako da je kršćanstvo bilo neuspjela politička revolucija, koja je stoga bila prisiljena postati moralnom revolucijom.(H.Hitrec)