mito Najnovija Vladina kampanja pod nazivom «Korupcija to nisam ja» prvenstveno ostavlja dojam zamazivanja očiju javnosti i stvaranja privida djelovanja umjesto njegova realiziranja. Prvi podatak s kojim se susrećemo je brojka od 2,4 milijuna kuna poreznih obveznika namijenjenih snimanju i prikazivanju antikorupcijskih spotova, reklamiranju u medijima i organiziranju antikorupcijskih sajmova. Baš kao da je riječ o nekakvom velikom čudu neviđenom, s kojim hrvatski građani poučeni najčešće i vlastitim iskustvom nisu već odavno itekako upoznati.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
sunceDa kucnem u drvo: čini mi se da dobro vidim – Hrvatska se vraća Hrvatskoj. Osam godina je trajao teror diletantske i duboko protuhrvatske politike «struktura» iz raznih opcija, osam godina vlada nasilje jednoumnih medija, osam godina su na snazi popisi nepodobnih, osam godina se progone hrvatski zapovjednici u Domovinskom ratu, osam godina se sve što je hrvatsko proglašava nacionalističkim, osam godina se bezočno pljuje po našim vrijednostima. Sada postoje znakovi da se bližimo svršetku toga razdoblja, koje će za buduću povjesničare biti teško shvatljivo i možda će utjehu naći u tome što je kratko trajalo – ali za nas suvremenike bilo je i predugo i preteško. U nekoliko dana i tjedana na granici fašnika i korizme ogoljena je sva bijeda hrvatske politike na početku 21. stoljeća. Umjesto da snaži od ratnih strahota tek donekle oporavljeno tijelo hrvatske države, ta je politika slabila sve njezine udove, umjesto da tvrdo čuva ono što ima, razdavala je srž hrvatske imovine, umjesto da strancima pristojno pokaže gdje im je mjesto, otvorila je širom vrata i onima koji su u novijoj povijesti pokušali ući s oružjem i bili odbijeni, umjesto da se vodi hrvatskim interesima, ona je pred njih postavila sve druge, umjesto da čuva insignije i vitalan duh mlade nacionalne države, ona se – po gluposti ili izdaji – bacila u potragu za nadnacionalim integracijama toliko se pritom grbeći da su Hrvatsku počeli smatrati zemljom političkih idiota, kojima se sve može zapovjediti, od kojih se sve može dobiti i koji ništa ne traže zauzvrat jer ionako ne znaju što čine.(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ekonomsko vijeće VladeJedan od razloga, i to ne najmanji, zašto političke odluke u Hrvatskoj često vode vrlo žalosnim rezultatima je u tome što im ne prethodi stručna rasprava na savjetodavnim tijelima. Mnogobrojna vijeća stvorena u tu svrhu nisu naime ni ekspertna ni savjetodavna nego su samo služila opravdavanju prethodno donesenih političkih odluka. Međutim u zadnje vrijeme takva tijela često prelaze svoje savjetodavne okvire i nameću svoja politička rješenja bez da snose odgovarajuću političku odgovornost, kao što to ilustrira primjer Ekonomskog vijeća. Mala je vjerojatnost da ćemo na taj način izaći iz krize, a još manje da ćemo je upotrijebiti za strukturne promjene koje se već dugo nameću.(S.Barišić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ban JelačićOd kada znam za sebe, znam i za «Pregled povijesti hrvatskoga naroda» Ferde Šišića. Naime, knjiga tiskana l9l6. bila je u obiteljskoj knjižnici, a i sada je, skoro stotinu godina poslije, u mojem posjedu – za razliku od mnogih koje su nestale na zagonetne načine. Objavila ju je bila Matica hrvatska odnosno kako se tada pisalo Matica Hrvatska, s hrvatskim grbom na koricama. Iz «Pregleda..» od najstarijih dana do godine l873. učio sam o hrvatskoj povijesti, premda me je suhoparnost Šišićeva ponešto odbijala, kao što me zanimljivo Klaićevo pripovijedanje privlačilo. No, nije riječ o meni nego o pojavi Šišićeve povijesti na kioscima godine 2009. «Marjan tisak d.o.o.» prodaje na kiosicima «Tiska» «Povijest Hrvata» iliti pregled povijesti hrvatskoga naroda 600. do l9l8. autora Ferde Šišića, odnosno pretisak izdanja iz l962. što ga je tada bio priredio Jaroslav Šidak. Potonji je vrlo slobodno pristupio Šišiću, te u starostavni «Pregled» ubacio i neke Šišićeve ocjene drugdje objavljene, a i – po vlastitim riječima – dopunio Šišića samostalnim dijelovima. Lijepo. Budući da dugo pamtim, ostala mi je u sjećanju i Šišićeva atribucija bana Jelačića. U verziji koja se upravo prodaje na kioscima (valjda i u onoj l962.) čitam : «Ban Jelačić je bio iskren i odan jugoslavenski patriot.» Te rečenice nema u izdanju 19l6. ali pomnijim čitanjem fussnota saznaje se da je takva ocjena svijetloga bana istrgnuta iz Šišićeve knjige « Jugoslavenska misao «i unesena u tekst «Povijesti Hrvata».(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
domovinaSjeća li se još netko fotografije iz Domovinskog rata (DR) koja je obišla svijet - golobradi dječarac u maskirnoj uniformi sjedi na protuavionskom mitraljezu a u pozadini na zidu kuće piše: "guns 'n' roses"? O maloljetnim dragovoljcima se jako malo govori i piše, gotovo nigdje ih se ne spominje. Zašto je to tako? Jesu li oni možda još jedan dodatni teret ovoj državi? Državi za koju su se borili, državi za koju su ginuli, državi za koju su ostavili svoje zdravlje, svoju mladost, svoje djetinjstvo, svoje prve ljubavi... Ako su teret ovoj državi, onda je bolje da i nema ove države! Postoje razne podkategorije branitelja iz Domovinskog rata ; ratni invalidi, dragovoljci, oboljeli.... ali što je sa onima koji su u rat išli sa 14, 15, 16, 17 godina !? Ženevska konvencija zabranjuje maloljetnim osobama sudjelovanje u ratu. Hrvatska je potpisnik te konvencije i po tome ispada da je Hrvatska kršila Ženevsku konvenciju dopuštajući maloljetnim osobama da sudjeluju u ratu. Krajem 1991. ili početkom 1992. godine u sve postrojbe HV-a stigla je uredba po kojoj su se svi maloljetni pripadnici i oni koji nisu imali "odsluženi vojni rok", morali otpustiti iz postrojbi HV-a i uputiti na odsluženje vojnog roka.(uhd91.com)
Add a comment Add a comment        
 

 
Lijepa NašaNakupilo se toga dosta u zadnje vrijeme, iznutra i izvana. Glede vanjskih poslova, odnosno potrebe da se sazove nacionalna konferencija o međunarodnom položaju Republike Hrvatske – HKV je objavilo priopćenje za javnost. Na toj bi konferenciji uz obnašatelje državne vlasti i predstavnike oporbe, sudjelovali i nezavisni intelektualci bez kojih oni prvi ne mogu naći put jer su zabasali u neprohodnu pustopoljinu svojim priglupim bezalternativnim pravcem koji završava u slijepoj ulici. Slovenci puštaju probne balone preko manjih parlamentarnih ili posve neparlamentarnih stranaka, koje su glasnogovornici parlamenta, odnosno slovenske državne vlasti. Ova potonja je pak glasnogovornik onih poznatih velikih sila, koje huckaju Sloveniju da ne bi bile u prvom planu. Cilj je poigravanje s Hrvatskom sve dok ne uđe do koljena u zapadnobalkansko blato. Smisao poigravanja je nepristajanje na hrvatsku samostalnost. Da bi lakše ostvarila minimalističke (po njoj) zahtjeve za Savudrijskom valom i još ponešto teritorija na kopnu, Slovenija ide s maksimalističkim zahtjevima – ne još službena, ali znamo proceduru. Stranka Zmage J. upravo otvoreno izgovara ono na što su me poznanici Slovenci i prije upozoravali – da je krajnji cilj Istra, ali ne samo Istra nego i kvarnerski otoci, minus Krk. Sjetih se kolonijalnog apetita polovicom osamdesetih, kada sam na putu iz Osora prema Malom Lošinju, vidio vikendaško naselje s putokazima na slovenskom jeziku. Kako bismo posve znanstveno utvrdili o čemu se radi, Hrvatsko kulturno vijeće namjerava uskoro prirediti okrugli stol ili tribinu pod naslovom « Osovina London : Ljubljana – Beograd».(H.Hitrec)
Add a comment Add a comment        
 

 
Vaclav Klaus Vaclav Klaus, predsjednik Češke ponovno je, baš kao što je to učinio i u prosincu prošle godine, prošloga četvrtka «prodrmao» europske strukture u svojem obraćanju Europskom parlamentu. Razlike u odnosu na izlaganje koje je podiglo prašinu u prosincu jesu još žešća retorika i kritika ustrojstva i djelovanja EU, ali i činjenica da se Klaus ovoga puta Parlamentu obratio s pozicije šefa trenutno predsjedavajuće države. A ono što je rekao, sudeći prema negodovanju europskih čelnika, predvođenih predsjednikom Europskog parlamenta Hansom Gert-Poetteringom, nikome u Bruxellesu nije bilo pretjerano drago čuti. Klaus je između ostalog EU usporedio s bivšim Sovjetskim Savezom. Također smatra da se Europski parlament previše miješa u živote europskih građana, a ustvrdio je i kako će Lisabonski ugovor, kojim se želi modernizirati europske institucije, situaciju samo pogoršati, odbivši pritom kazati hoće li ga Češka uopće potpisati. Češki predsjednik kritizirao je također europski odgovor na gospodarsku krizu, kazavši da EU treba manje regulacije, a ne više. Gospodarski sustav EU-a, po njegovu mišljenju, guši tržište i vodi prema sve više centralno upravljanom gospodarstvu. "Premda je povijest više nego jasno pokazala da je to slijepa ulica, ponovno idemo istim putem", rekao je. Dakle, ovoga puta kritike dolaze iz usta najviših europskih čelnika. Još su alarmantnije i ozbiljnije ako se u obzir uzme položaj u kojem se Hrvatska glede ulaska u EU trenutno nalazi, a u koji ju je svjesno i namjerno dovela susjedna Slovenija. Riječ je nesumnjivo o ucjeni ustupom vlastitog teritorija, a jasno je da tako nešto Slovenija nije i nema političke snage učiniti sama.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
kapitalizamEkonomska kriza započela krajem prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama (iako je de facto započela i znatno ranije!), širi se nesmiljenom brzinom. Svakodnevno nas izvještavaju o recesiji, padu izvoza, otpušanju radnika, sve većem broju nezaposlenih, padu proizvodnje i potrošnje, padu vrijednosti nekretnina kakav nije zabilježen od velike depresije iz predratnoga doba... (D.Dijanović)
Add a comment Add a comment        
 

 
Šokačka rapsodija Hrvatska televizija prikazala je u subotu 21. veljače snimku koncerta “Šokačka rapsodija” održanog u rasprodanoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski još 6. svibnja 2008. Snimka je prikazana u terminu od 23 sata do 1 sat poslije ponoći. Smatramo da ovakvi vrhunski kulturni događaji zahtijevaju daleko primjerenije praćenje, kako na HTV-u, tako i od strane drugih medija. Velik dio ljudi u Hrvatskoj vjerojatno niti ne zna što je to Šokačka rapsodija, a, da se poslužimo modernim nazivljem, radi se o vrhunskom hrvatskom glazbenom proizvodu. Dakle, što je uopće Šokačka rapsodija? Radi se o projektu Društva za promicanje hrvatske kulture i baštine Šokadija iz Zagreba, koje od 2006. godine svake godine organizira koncerte tamburaškog orkestra od 100 tamburaša. Do sada su koncerti održani u Zagrebu S web stranice društva Šokadija (http://www.sokadija.hr/) možemo saznati da "Orkestar '100 tamburaša' s pravom možemo nazvati i hrvatska tamburaška reprezentacija jer u njemu svira većina najboljih hrvatskih tamburaša. Svi oni glazbeno su obrazovani. Tijekom godine sviraju u svojim orkestrima, tamburaškim sastavima ili kulturno-umjetničkim društvima a uz to pripremaju program za koncentriranje s ovim orkestrom koji se sastaje prema dogovoru, a najmanje jedanput godišnje.(djl)
Add a comment Add a comment        
Ned, 3-05-2026, 02:14:44

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.