- Detalji
Kandidat za gradonačelnika Splita, nezavisni kandidat Željko Kerum u nedjelju je osvojio 40,4 posto glasova, a njegov glavni protukandidat SDP-ov Ranko Ostojić 34,6 posto, te će tako Splićani u drugom krugu odlučiti o svom gradonačelniku. Uspjeh ovog bogatog hrvatskog poduzetnika mnoge vjerojatno nije iznenadio. Kerum je svakako pomalo kontroverzna osoba - manjak obrazovanja uspješno nadomješta velikom količinom zarađenog novca kojeg za razliku od većine ostalih hrvatskih «tajkuna» potrebnima dijeli ponešto češće i ponešto obilnije. Je li u njegovom slučaju riječ o istinskoj empatiji prema potrebnima ili odličnoj samopromociji ne može se sa sigurnošću ustvrditi. U svakom slučaju, onima kojima su njegovu pomoć u obliku novca ili zaposlenja dobili, njegovi motivi i nisu osobito bitni.
Iako mnogi sumnjaju u podrijetlo njegova bogatstva, Kerum je svojom metodom «što na umu to na drumu» očito pridobio velik dio birača koji nisu skloni pojedinim stranačkim opcijama, u koje su povjerenje zbog loše i nepromućurne politike izgubili već odavno. A Kerum je tu činjenicu iskoristio i uspješno okrenuo sebi u korist, prozivajući svakog od svojih protukandidata za sve grijehe koje su počinili i to na sebi svojstven «zdravo seljački» način.(mmb)- Detalji
Rezultati lokalnih izbora održanih u nedjelju 17. svibnja 2009. najavljuju da se unutar hrvatskog biračkog tijela događaju ozbiljni pomaci. Ako bi se u dvije ili tri rečenice htio dati kratak i sažet presjek rezultata na nacionalnoj razini, zaključak bi bio da je HDZ nekako izbjegao katastrofu, pri čemu iz toga SDP nije izvukao nikakvu korist, dok su znatan iskorak učinile pojedine nezavisne liste i kandidati. Drugim riječima, iz rezultata lokalnih izbora mogu se iščitati naznake ozbiljnijih promjena sada već duže vremena ustaljenog sustava podjele izbornog «kolača» između dvije najveće političke stranke u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a. No, uzroci i posljedice, a možda i opipljiva predviđanja mogućih trendova na izborima koji će tek uslijediti postaju još jasnije ako se pažljivo razmotre uzroci i posljedice većeg ili manjeg uspjeha ili neuspjeha pojedinih političkih opcija na netom održanim lokalnim izborima. Za početak, ono što se malo spominje po medijima dan iza održanih izbora je to što je odaziv na izborima bio je tek oko 50 posto, iako su izbori bili personalizirani i zbog toga barem na papiru privlačniji glasačima. No, krenimo redom.(mmb,mm)- Detalji
Ove subote, saborski zastupnik i član predsjedništva HDZ-a, prof. dr. Andrija Hebrang u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora održao je na Bleiburškom polju vrlo oštar govor na temu skrivanja i prikrivanja komunističkih zločina. Činjenica da su upravo njemu predsjednik stranke Ivo Sanader i najuže HDZ-ovo vodstvo tijekom ovogodišnjeg obilježavanja obljetnice Bleiburške tragedije dali priliku reći ono što mnogi već odavno žele čuti navodi na misao kako bi prof. dr. Andrija Hebrang zapravo mogao biti HDZ-ov kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima. A sudeći po onome što su hrvatski mediji izvijestili, Hebrang je svoju priliku u potpunosti iskoristio i izrekao ono što se već godinama očekivalo od nekog visoko pozicioniranog političara u Republici Hrvatskoj, odnosno visokog HDZ-ovog dužnosnika.(mm)- Detalji
Građanska udruga Grozd (Glas
roditelja za djecu) pokrenula je građansku inicijativu “Roditelji biraju” (www.udruga-grozd.hr/roditeljibiraju) kojom građani
šalju elektronska pisma ministru znanosti, obrazovanja i športa dr. Draganu
Primorcu i predsjedniku Vlade RH dr. Ivi Sanaderu u svezi programa zdravstvenog
odgoja u hrvatskim školama. Inicijativi možete pomoći putem navedene web adrese
Inicijative. Kao što se može pročitati iz popratnog pisma udruge Grozd,
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa izbacilo je zdravstveni odgoj iz
škola nakon izrazito uspješno provedene eksperimentalne nastave u hrvatskim
školama. Razlog izbacivanja je jasan, posljedica je pritiska na Ministarstvo i
ministra od strane Foruma za slobodu odgoja. Naime, učenici su, odnosno njihovi
roditelji, mogli birati između programa udruge Grozd i programa Foruma za
slobodu odgoja. Program udruge Grozd izabralo je 88,72% polaznika, a
onaj Foruma 11,28%. A u
Hrvatskoj je, naravno, 11,28% više i jače nego 88,72%. (djl)
- Detalji
„Zahvaljujući“ današnjim medijima, svakog dana na TV-u, onako uz ručak ili kavu, uživo gledamo neke ratove. Ili Rusi nekoga napadaju ili Amerikanci … ili Izraelci. I tako, uz ručak ili kavu, gledamo kako ginu djeca, žene, starci, stotine njih…tisuće. U ime demokracije. I nikome ništa, sve je to za opću korist i mir u svijetu. I onda se tamo negdje na Blakanu u nekoj Hrvatskoj, dogodi slijedeće ... Jedan heroj na jednom mostu brani svoj grad od hordi koje se spuštaju s brda, iz šume… Brani svoj grad, narod, obitelj, svoju Domovinu. U toj borbi ubije 13 neprijatelja. Kakav heroj! (www.uhd91.com)
- Detalji
U zadnjoj emisiji Nedjeljom u dva
Hrvatske televizije, urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, gostovao je
Josip Boljkovac, bivši ministar unutarnjih poslova Hrvatske, bivši
gradonačelnik Karlovca i nositelj partizanske spomenice. Ne bismo se osvrtali
na tu emisiju, budući da smo već navikli da u njoj gostuju osvjedočeni “prijatelji”
Hrvatske i Hrvata, poput nedavno Lepe Brene ili Aleksandra Tijanića, ali je u
toj emisiji ostvarena još jedna bezočna manipulacija o našoj povijesti, i
nedavnoj i onoj malo daljoj, ovaj put u režiji Josipa Boljkovca i Aleksandra
Stankovića.(djl)
- Detalji
Od kako je ovih dana Hrvatska biskupska konferencija (HBK) objavila
poruku biskupa u kojoj vjernicima poručuju kako neposredno predstojećim
lokalnim izborima u Hrvatskoj treba pristupiti savjesno i odgovorno od
strane većine medija i dežurnih društvenih dušobrižnika podigla se
velika prašina. Najglasnija u svojoj «zgroženosti» ponašanjem Crkve i
ovoga je puta bila «Bogata udruga građana» u javnosti poznatija kao
Gong. Gong u informativnim emisijama Javne televizije koje su o
navedenoj temi u ponedjeljak izvijestile dobio jednaku ili veću
minutažu nego sami biskupi i ono što su oni građanima poručili, kao da
je autoritet Gonga i Crkve uopće primjereno stavljati u istu ravan. O
dosljednosti spomenute Udruge dovoljno pak govori podatak da unatoč
velikoj galami koju su digli na račun biskupa ni najmanju zabrinutost
ni oni, a ni Izborna komisija na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda
Brankom Hrvatinom nisu pokazali zbog još prije više tjedna najavljenog
sindikalnog prosvjeda koji bi se trebao održati baš na
sam dan predizborne šutnje. Nije li to upravo najbolji primjer
zlouporabe autoriteta i političke manipulacije, odnosno negacije i
nepoštivanja samog smisla demokracije - jer dok jedni mogu vikati i za
vrijeme izborne šutnje, drugi moraju šutjeti - uvijek.(mmb)- Detalji
U svom prvom komentaru na nepravomoćnu presudu Branimiru Glavašu i
ostalima optuženima premijer Ivo Sanader nije imao ništa drugo za reći
nego upasti u potpunu kontradikciju unutar samo dvije rečenice. Prvo je
kategorički odbio tvrdnje po kojima se izvršna vlast uplitala u sudski
postupak, jer u Hrvatskoj postoji "trodioba vlasti", da bi onda u
sljedećoj rečenici optužio sudsku vlast da se visinom kazne i vremenom
kada je izrečena izravno miješa u lokalne izbore. A budući da se
Sanader nije uhvatio tamo gdje ga ne peče, i budući smo i mi već odavno
dojma kako se u slučaju Glavaš sudska vlast bavila prvenstveno
politikom umjesto pravdom, možemo samo zaključiti kako je Sanader
izgubio još jednu bitku u nizu. Zapravo, sve nam više postaje jasno da
Sanader gotovo više i ne vlada Hrvatskom, već predstavlja samo zgodan
paravan za politiku koja je započela 2000. godine. Sanader je još tu
kako bi možda ponekom svome poslušniku osigurao ponegdje poneki upravni
odbor, a jedinu vlast koju trenutno u stvarnosti ima je ona unutar
HDZ-a. U to smo se uvjerili i sami, u inače srdačnim kontaktima s više
HDZ-ovih dužnosnika na lokalnoj razini, koji se iskreno boje surađivati
čak i s našim Portalom na nepolitičkim temama kako se ne bi zamjerili
središnjici.(mm)
- Detalji
Dolaskom trećejanuarske družine na vlast 2000 g. vanjskopolitička strategija RH bitno se mijenja. Hrvatska navodno postaje moderna zemlja spremna «suočiti se s prošlošću» i pohrliti u dvore svete Europske unije. Kao nužan preduvjet prema rajskim EU dvorima poglavito se počinje naglašavati potreba «suradnje» i «dobrosusjedskih odnosa» sa Srbijom. Pa kome je to u interesu da dvije susjedne zemlje budu zavađene i neprijateljski nastrojene, pitali su se tada vladajući političari. Dosta je bilo primitivnog nacionalizma, čobanskog desničarenja i izolacionizma!, vrištale su tadašnje medijske naslovnice. Ulazak hrvatske u EU, taj najveći vanjskopolitički cilj RH (kojemu se mora podrediti i čitava unutarnja politika, bez obzira na činjenicu da bi vanjska politika trebala biti u službi unutarnje politike), iziskuje i velike napore i odricanja. I stoga je RH, da bi ušla u EU, bila i jest «spremna podnijeti svaku žrtvu». «Suočavanje s prošlošću» prva je od njih.(D.Dijanović)Potkategorije
H. Hitrec 1376
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 792
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 2. svibnja 1567. umro Marin Držić
- 2. svibnja 1843. Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru na hrvatskom jeziku
- 2. svibnja 1925. umro Antun Branko Šimić
- 2. svibnja 1991. – ratna zbivanja
- 2. svibnja 1995. velikosrbi raketirali Zagreb
- 3. svibnja 1961. rođen Miro Gavran
- 3. svibnja 1992. – ratna zbivanja
- 3. svibnja 1998. umro Gojko Šušak
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

