U skladu s predviđanjima koja smo posljednjih dana iznijeli na Portalu, 13. Opći sabor HDZ-a održan u subotu u zagrebačkoj Areni pokazao je kako je dr. Ivo Sanader doduše po svojim riječima napustio politiku, davši ostavku na svoje funkcije premijera i voditelja stranke, ali, kako je to isto tako i sam ustvrdio, politika nikako nije izašla iz njega. Pa iako se nije već sada kandidirao za predsjednika na predstojećim predsjedničkim izborima, iz njegova se nastupa i držanja na Saboru jasno moglo iščitati da je dojučerašnji hrvatski premijer, usprkos svojim javnim odlukama koje ukazuju na suprotno, zapravo itekako željan politike i kako je se ne namjerava samo tako odreći.(mmb,mm)

 

 

 

Netko će se zapitati: Što ima djevojka od 23 godine pisati o ratu, o ratnim sjećanjima? Ta sjećanja, ti doživljaji uz koje sam odrastala, formirali su me osobom kakva sam sada, domoljubom, borcem u miru za boljitak svoje domovine. Bila sam bezbrižno petogodišnje dijete. Moj svijet se sastojao od zelenila obližnje šume, susjedova dvorišta, prolijećem procvalih trešanja, roditeljske ljubavi i pažnje. Rasla sam bezbrižno, sigurno.., tvrdila kako tatu volim više od mame, radovala se svakoj novoj barbiki, išla na izlete s uvijek nasmijanim roditeljima. Nekako, postepeno, a da toga nisam bila niti svjesna, stvari su se počele mijenjati... Znam da je mama gotovo opsesivno slušala vijesti na televiziji, pa zatim one na radiju, počela je odlaziti na neke poslovne sastanke (tako je meni tada rečeno). Ne, na tati nisam primjećivala promjene. (www.uhd91.com)

 

 

Od kada je Sanader jučer podnio ostavku reakcije su se redale kao natekućoj traci. Mnoga su nagađanja zašto se čelni čovjek HDZ-a odlučio na ovaj potez, a osim novinara u razne spekulacije upustili su se i brojni političari. Poruka zadnjih zbivanja može se iščitati i ovako: kada me ne želite primiti u Europsku uniju, onda imajte sami posla s desnim krilom HDZ-a. A ja se u svakom trenutku mogu vratiti preko Jadranke Kosor ako me budete htjeli. U svakom slučaju, u cijeloj ovoj gužvi primjetna je velika žurba, čak i onih koji obično ne žure toliko. Tako se već odmah u srijedu oglasio priopćenjem State Department, posebno naglašavajući kako se očekuje dobra suradnja s novom hrvatskom vladom. Drugim riječima, State Department se požurio dati podršku najavljenoj novoj vladi s Jadrankom Kosor na čelu, s očiglednom namjerom da se izbjegnu bilo kakve veće nestabilnosti u Republici Hrvatskoj.(mm)

 

 

Svojedobno je jedan od posebno popularnih komentatora odustajanje Hrvatske od proglašenja ZERP-a pokušao objasniti pretpostavkom da bi uz drugačiju odluku Hrvatska bila osuđena na Zapadni Balkan. Zapravo, mnogi su se sigurno prije ili kasnije vjerojatno uhvatili u stupicu da popuštanjima, sada premijera u ostavci, dadu neku logiku, jer je takvo razmišljanje u prirodi svakog od nas. No, slično kao što je i ZERP propao na vanjskopolitičkom planu, i na unutarnjopolitičkom planu nagledali smo se mnogih sličnih promašaja, pa se danas Hrvatska objektivno nalazi u vrlo teškoj krizi. Općenito, Sanader i njegova obećanja o ulasku u Europsku uniju u mnogočemu poslužila su samo kao paravan iza kojeg je Hrvatska potpuno zanemarila svoje nacionalne interese, razvoj i budućnost. No, sve su to stvari o kojima već dugo uporno pišemo na Portalu. Ono što je i nas kao i vjerojatno mnoge iznenadilo je to što se taj i takav Ivo Sanader odlučio naprasito povući iz politike neposredno prije Sabora svoje stranke. I, iako je nezahvalno bilo što konkretno prognozirati na dan kada je ostavka podnesena, prve najave i reakcije su dosta znakovite.(mm)

 

 

Ako se stara poslovica «po jutru se dan poznaje» može primijeniti na način na koji će se voditi još jedna predizborna kampanja u Hrvatskoj - ovoga puta za predsjedničke izbore, za očekivati je nastavak kroz minulo desetljeće ustaljenog «medijskog principa». A taj «princip» svodi se prvenstveno na odsutnost objektivnosti, ravnopravnosti i nepristranosti, od odabira sugovornika i gostiju u informativnim i drugim emisijama pa do tendencioznog i navijački nastrojenog pisanja u tiskanim i elektronskim medijima. Primjera je mnogo, no jedan od najsvježijih svakako je emisija Otvoreno urednice i voditeljice Dijane Čuljak Šelebaj, održana neki dan na nacionalnoj televiziji na temu - Tko su predsjednički kandidati?(mmb)

 

 

Za neke dobra vijest, za neke loša – Sanader odlazi iz politike, o čemu je obavijestio javnost na konferenciji za tisak u srijedu 1. srpnja. Nabrojao je sve dužnosti s kojih odlazi, i sve dužnosti na koje ne će otići, od europskih do hrvatskih. Među potonjima naveo je i funkciju predsjednika države za koju se, kaže, ne će kandidirati na izborima u prosincu. Potpisniku ovih redaka čini se da je riječ o mogućem opsjenarskom triku. Naime, u subotu 4. srpnja održava se masovni sabor HDZ-a u zagrebačkoj Areni, gdje bi stvari mogle poprimiti drukčiji tijek: Sanader će (prema unaprijed napisanom scenariju) nakon mnogih vapaja i nagovaranja popustiti želji stranačkoga naroda i ipak se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske. Njegov odgovor na jedno od novinarskih pitanja, naime je li njegov odlazak iz politike definitivan, bio je negativan, što znači da je povratak moguć, pa i u skorije vrijeme.(H.Hitrec)

 

 

Pisac ovih redova uvijek je imao osjećaj kako je Hrvatska bogata zemlja, samo... Samo se novac nerazumno troši, a država koristi kao pokriće za basnoslovne zarade i privatne interese. Možda najbolji primjer bezgraničnog rasipanja je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koje je od besplatnih udžbenika napravilo posao stoljeća za neke nakladnike, a u unapređivanje hrvatskog obrazovnog sustava informatičkim tehnologijama unazad četiri godine uspjelo je potrošiti nevjerojatnih milijardu kuna. Baš ova zadnja milijarda omogućila je glavnom i odgovornom za sve spomenuto objavljivanje teksta s valjda jednim od najvećih budžeta u nekom znanstvenom časopisu ikad. Tako je ministar Dragan Primorac, nogometaš, nekadašnji ljubitelj Thompsonovih koncerata u Čavoglavama, vrsni forenzičar i lučonoša DNA analize u Hrvatskoj, dobio stranicu prostora za promociju svojih uspjeha u prestižnom časopisu Science. (mm)

 

 

Da ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije uvjetovan ispunjavanjem kriterija - taman da Hrvatska izruči još stotinu Gotovina ili topničkih dnevnika - već geostrateškim odlukama Europske unije, poznata je stvar. Za potkrijepu te teze dovoljno je navesti primjer Bugarske i Rumunjske, od kojih je Hrvatska po realnim pokazateljima u gotovo svim segmentima daleko razvijenija. Izručenje generala Ante Gotovine, odustajanje od primjene ZERP-a i svi ostali zahtjevi koje je Hrvatska do sada poslušno ispunjavala – vodeći se mudrim aksiomom da će za ulazak u EU «podnijeti svaku žrtvu» - uvijek su imali za posljedicu još veće i još teže zahtjeve. No, budući je Hrvatska politička elita poručila da je Hrvatska spremna podnijeti svaku žrtvu ne bi li ušla u EU, ona se danas nema pravo žaliti na slovenske zahtjeve i ucjene.(D.Dijanović)