Tito i HitlerTotalitarne sustave dvadesetog stoljeća - komunizam i nacional-socijalizam - karakterizirao je, među ostalim obilježjima, i monopolistički nadzor nad sredstvima javnoga priopćavanja i komunikacije. Taj je nadzor vladajućem establišmentu omogućavao djelotvornu ideološku indoktrinaciju i političku propagandu u svim sfera društvenog života. No budući da su ti sustavi posjedovali i monopol nad sredstvima prisile i bili obilježeni policijskim terorom i nasiljem, monopol nad medijima bio je samo jedan od kotačića koji su jamčili njihovu egzistenciju. Vladajućima pritom nije bilo toliko bitno ono što ljudi misle, koliko ono što rade. Ljudi se, dakle, nisu morali nužno slagati s vladajućom politikom, ali sve dok su izvršavali ono što se od njih tražilo, bili su uglavnom sigurni.(D.Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 
NjavroPovodom godišnjice smrti dr. Juraja Njavre (15. rujna 2008.) iz Hrvatskog slova donosimo prigodan članak Mladena Pavkovića objavljen u tom listu prije godinu dana. Riječ je o zanimljivom osvrtu, odnosno kratkom životopisu velikoga čovjeka i Hrvata. Ime dr. Njavre danas je, a tako će uvijek i ostati, jedna od glavnih asocijacija na borbu za slobodu i žrtvu koju je u Domovinskom ratu na svojim leđima ponio grad Vukovar. "Krajem kolovoza 1991. podrumski prozori pojedinih zgrada zaštićivani su vrećama punim pijeska ili drvima, daskama, gumama, krpama, svime što bi moglo zaustaviti gelere ili metke. Prilikom takvog postavljanja vreća na prozore u Borovo Commercu, na dojavu pete kolone od minobacačke granate poginulo je više ljudi, a među njima i jedno dijete. Sve ukupno je u Vukovaru od granata stradalo gotovo 80 djece. Najmlađe dijete koje je ubijeno imalo je šest mjeseci. Živjelo je s roditeljima na Mitnici" - pričao je ovaj legendarni doktor, koji je zajedno s dr. Vesnom Bosanac predložen i za Nobelovu nagradu za mir. "(M.Pavković)
Add a comment Add a comment        
 

 

Drobac ĐuricaSredišnji Dnevnik Hrvatske televizije, čiji voditelji manje-više pripadaju istom svjetonazoru kao i Mesićevi savjetnici, nije imao sreće s izvještavanjem o svečanosti u Udbini. Ondje je pred gotovo dovršenom Crkvom hrvatskih mučenika misu predvodio monsignor Štambuk, biskup hvarski, brački i viški, te je u propovijedi (shodno imenu) bio slobodan reći i ovo: «Ne bi li bilo normalno da predsjednik Hrvatske bude katolik.» Refleksom stečenim u informativno-političkim tečajevima, voditelj Đurica je suptilno prikazao tu misao kao blasfemičnu, očekujući da će dobiti veliku potporu njemu sličnih stranaka i osoba, što se međutim do svršetka nedjeljnog Dnevnika nije dogodilo, pa mu je dobro došlo i priopćenje do sada nepoznate omladinske organizacije. Budući da je na nesreću melodiozni Đurica i u ponedjeljak vodio Dnevnik, nakon cijeloga dana već očajnoga iščekivanja da njemu slične osobe i stranke ipak pošalju priopćenje protiv Štambuka i Crkve uopće – bio je prisiljen priznati da su on i omladinska organizacija jedini tako kruto shvatili biskupove riječi, no ipak je doveo pred ekran mladića ošišanog na mudžahedinski način, koji je u kameru ponovio da se radi o protuustavnom činu. (H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

PrisavljeOvih dana posebice je zanimljivo pratiti zbivanja oko prosvjeda u organizaciji Hrvatske udruge sindikata (HUS), održanih u više hrvatskih gradova. Iako su medijski pokrovitelji ove sindikalne akcije ulagali puno nade u njezine rezultate, najavljujući mjesecima unaprijed vruću političku jesen, ispalo je na kraju po onoj - tresla se brda, rodio se miš.(mm)

 

Add a comment Add a comment        
 

 

Kosor i PahorJadranka Kosor i Borut Pahor dosad su se, vezano uz neriješena hrvatsko slovenska (granična) bilateralna pitanja, odnosno slovensku blokadu hrvatskih pregovora za ulazak u EU sastali dva puta otkako je hrvatska premijerka stupila na dužnost. Na prvom sastanku u Trakošćanu 31. srpnja dvije su zemlje dogovorile okvirni plan prema kojem bi se do kraja ove godine moglo pronaći rješenje graničnoga spora i blokade hrvatskih pristupnih pregovora. Drugi susret dogodio se 11. rujna u Ljubljani, a nakon kojeg je i jedna i druga strana ustvrdila kako je «okvirni dogovor» i postignut. Kratki sažetak «dogovorenog» glasio bi otprilike ovako: Hrvatska nije odstupila od svojih uvjeta, a Slovenija je zadovoljna hrvatskim prijedlogom i spremna prestati blokirati pristupne pregovore. Je li tome odista tako, djelomično se može iščitati iz pisma koje je Jadranka Kosor, vezano uz dogovor Kosor-Pahor, uputila Predsjedništvu Vijeća EU, kao i onoga kako slovenska strana javno tumači zadnji dogovor.(mmb)

Add a comment Add a comment        
 

 

MesićPredsjednik HR na odlasku i dalje proizvodi izjave, originalne ili po naputku svojih savjetnika, o čijoj je provenijenciji sve poznato. Tako reče neki dan da su ideologije nepomirljive, što je otprilike točno. No o kojim to nepomirljivim ideologijama govori, ne kaže uvijek izrijekom, ali se podrazumijeva. Očito je da Mesić i njegovi savjetnici, izgubljeni u vremenu, i dalje žive u prošlosti, te žele reći: naša, komunistička ideologija nepomirljiva je s vašom, fašističkom i nacističkom ideologijom. Čak i u tom razmišljanju koje uopće nema temelja u hrvatskoj modernoj zbilji, postojao bi jedan bitni nesporazum. Naime, komunistička i fašistička ideologija su i te kako pomirljive jer obje imaju u temeljima nasilje i nečovječnost, obje su totalitarne ideologije, te ako se skinu crvene i crne krpe – ispod njih su iste zablude, ista nesreća i isto zlo. (H.Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Alojzije StepinacPrije desetak dana u Izraealu je umro dr. Amiel Shomrony, rođen u Zagrebu kao Emil Schwarz. U teškim vremenima Drugoga svjetskog rata bio je tajnik zagrebačkog nadrabina dr. Shaloma Freibergera i njegov posrednik i veza s nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Kao izravan svjedok pomoći i skrbi koju je Nadbiskup pružao židovskoj zajednici u Zagrebu i tadašnjoj NDH Shomrony se godinama u Izraelu neumorno zalagao za istinu o blaženom kardinalu. Dva puta je u Yad Vashemu pokretao postupak za priznavanje Alojzija Stepinca pravednikom među narodima i uvijek je isticao njegove zasluge za spašavanje velikog broja hrvatskih Židova.(M.Međimorec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tko želi biti milijunašJedna od tema o kojima smo puno pisali na ovom Portalu jesu cijene školskih udžbenika, po novom više ne "besplatnih". Prvi članak na tu temu objavili smo sada već davne 2006. godine, i već tada smo iznijeli vrtoglave brojeve s kojima se opisuje zarada izdavača. Račun nije bio kompliciran čak i za one kojima matematika nije bila najdraži predmet u školi, tako da smo sigurni da je svako malo upućeniji u problematiku jako dobro znao kako preko državnog proračuna nakladnici ostvaruju bezobrazno velike zarade. Znao je to jako dobro i ministar "društva znanja" Dragan Primorac, njegovi zamjenici, pomoćnici, savjetnici i ostale dangube, znali su brojni novinari koji pišu na temu školstva, znali su to čelnici učiteljskih sindikata, predsjednik Vlade, saborski zastupnici,Ured predsjednika Republike. Svi su znali i svi su šutjeli. Huljski.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

Crkva hrvatskih mučenikaObično se kaže pametniji popušta, no teško da bi se to moglo primijeniti na najnoviji razvoj događaja oko pregovora Hrvatske i Slovenije oko granice. Naime, nakon godinu dana blokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom, slovenska strana napokon je odlučila povući se, odnosno dopustiti nastavak pregovora. Time se ujedno nisu obistinile naše crne slutnje, iznesene neki dan, kako bi zadovoljstvo pregovorima Jadranske Kosor i Boruta Pahora moglo biti znak kako je na pomolu dogovor na štetu Hrvatske. Granica će se izgleda ipak posebno rješavati, a mi se čvrsto nadamo da će to biti na temelju međunarodnog prava, a ne na temelju političkih trgovina.(mm)

Add a comment Add a comment        
Sub, 2-05-2026, 20:31:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.