Detalji

Objavljeno: 07. siječnja 2010.

Sa svete mise koja je povodom blagdana Tri kralja održana u Slunju donosimo propovijed člana Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogovića, koji se između ostaloga osvrnuo i na aktualna politička zbivanja u Hrvatskoj. "Neki nam danas nude svoje svijetlo i vuku nas da napustimo „nemoćnu istinu“ tako da se dodvorimo moćnima i bogatima, da se njima predamo u ruke i da po mogućnosti dođemo na njihove pozicije, iako vidimo da ne istinu ne poznaju, niti im je do nje stalo. To je valjda ta „nova pravda“. Ona kršćanska kao da ne vrijedi!"(mons. dr. M.Bogović)

Detalji

Objavljeno: 06. siječnja 2010.

Više od stotinu tisuća hrvatskih građana i ove će godine potegnuti izvan granica Hrvatske kako bi uživali u skijaškim zimskim radostima. Podatak je to koji bi trebao čuditi s obzirom na činjenicu da je protekla godina bila jedna od ekonomskih najtežih godina gledano od vremena Domovinskog rata, a i s obzirom na najave za sljedeću godinu koje nisu naročito optimistične. No, kad su hrvatski građani u pitanju, znamo da ništa nije nemoguće. Postoje, naravno, ljudi koje skijanje doista privlači, kojima je zima najljepši dio godine i koji jedva čekaju da padne snijeg ne bi li mogli pohoditi europska skijališta. No, da je čak 100 000 ljudi u Hrvatskoj opčinjeno skijanjem – i to toliko da su spremni izdvajati pozamašne novčane svote za odlazak na skupa europska skijališta -, to ne bih rekao da je istina. Nikako.(D.Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 05. siječnja 2010.

U prosinačkom broju časopisa «Jezik» pojavio se opsežan rad akademika Stjepana Babića pod naslovom «Hrvatski književni jezik, ponajprije njim samim». Držim da taj Babićev prilog ima povijesnu važnost i da će se na njega u budućnosti pozivati svi proučavatelji posebnosti hrvatskoga književnog jezika kojima će biti potreban znanstveni temelj za dokazivanje individualnosti hrvatskoga jezika. U uvodnom dijelu Babić podsjeća da je jezik stožerni dio identiteta i navodi prve pravilne pristupe podjeli jezika, nastale u okrilju strukturalizma koji je u jezikoslovlju postavio točnu tezu da je važno odijeliti suvremeno stanje od prošlih, dijalekte od književnih jezika, odrediti sustav, strukturu, u čemu je pionirsku ulogu odigrao Petar Guberina.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2010.

Nadao sam se da više ne ću trebati pisati o liku i djelu Ive Sanadera, što je bilo iracionalno optimistično, a onaj racionalni i pretežiti dio u meni i u vama, poštovani čitatelji Portala HKV-a, govorio je da će se taj trumbićevski lik opet pojaviti na sceni u bilo kojem obliku jer je zima relativno blaga i štetočinje imaju kratak zimski san. Što se događa i zašto se Sanader vraća i kamo se vraća? Za koga je to zabrinut? Za Hrvatsku koja je bila u žestokoj gospodarskoj krizi koju je Vlada trebala barem koliko-toliko kontrolirati i usporedo nalaziti rješenja za izlazak i oporavak? Pa što je tadašnji predsjednik Vlade Sanader učinio? Nestao je. Takve ljude nazivamo dezerterima. Bio je na mjestu predsjednika Vlade i kada su se već približavali predsjednički izbori, i što je učinio? Nestao je sa čela stranke iako je možda mogao uvjeriti (kupiti, uplašiti) potencijalne kandidate, tada još u redovima HDZ-a, koji su najavljivali tripartitni izlazak na izbore za predsjednika države. Nije to učinio, samo je nestao s prve crte, a nestao je i između ostaloga i zato jer je znao da bi i Vidošević i Primorac učinili što su učinili budući da su lansirani iz centara moći koje nisu bile pod Sanaderovom kontrolom, a kako je i sam Sanader pod nadzorom dijela tih središta, nije mogao učiniti ništa drugo nego da ode i prepusti vruće krumpire Jadranki Kosor.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2010.

Početni slogan Ive Josipovića „Birajte svjetlo a ne tamu“ pobudio je u hrvatskoj kulturnoj javnosti brojne nedoumice. Kako se Ivo Josipović predstavlja kao visoki intelektualac humanističkog usmjerenja za pretpostaviti je da mu je višeznačnost simbolike te rečenice poznata. Naime, još od prevođenja i interpretacija Biblije postoje duboki prijepori o odnosu svjetla i tame. U Novom zavjetu Isus na primjer kaže „Ja sam svijetlo svijeta. Tko mene slijedi, sigurno ne će ići po tami, nego će imati svijetlo koje vodi u život.“(Iv 8,12). No, po svom deklariranom svjetonazoru baš se ne čini da se Ivo Josipović prihvatio toga puta, pa treba tražiti dalje.(S. Barišić)

Detalji

Objavljeno: 31. prosinca 2009.

Sučeljavanje je imalo zanimljiv uvod u Dnevniku HTV-a, gdje se mogla čuti Josipovićeva misao o crvenoj Hrvatskoj i pročitati Bandićeva izjava o crveno-bijelo-plavoj. Tako je Josipović s «nepametnom izjavom» kako blago reče Vidošević u istom Dnevniku, već prije sučeljavanja dao Bandiću veliku prednost. (Još zanimljivije, odmah zatim Vidošević tome kandidatu, dakle nepametnom, daje potporu, što je još jedan mali dokaz da su obojica izašli ispod Mesićeva šinjela, pa podupiru glupost). Sučeljavanje je otkrilo da je Bandić dobro iskoristio tih nekoliko dana od svršetka prvoga kruga i da je očito danonoćno instruiran u područjima o kojima donedavno nije razmišljao. Isto sučeljavanje potvrdilo je da Josipović nije u međuvremenu ništa naučio, ne zato što ne bi mogao svladati materiju, nego što je znade – u onom okoštalom, partijskom obliku koji je tek ponešto moderniziran «ljudskim pravima» i sličnim frazama, ali u biti ostaje tvrdom, komunističkom i anacionalnom retorikom. Evo i dokaza…(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. prosinca 2009.

Ljudi koji sebe nazivaju šišmišima, slušaju noću Treći program Hrvatskoga radija. Dragocjen je to program, koji televizijskim zabavama i krimenima usuprot – njeguje zaboravljenu intelektualnu zabavu, uzvišeniju igru duha, dostojnost i dostojanstvo uma, otkrića drugih svjetova ili iznenađujućih tumačenja ovoga svijeta u kojemu nam je živjeti. Od 1991. godine uređivao je novinar i urednik Ratimir Vince mozaičnu emisiju «Refleski i refleksije» i unutar nje rubriku «Riječ života» u kojoj su katolički teolozi tumačili nedjeljna Evanđelja, te je tako s vremenom nastala cijela antologija blistavih eseja u kojima su slušatelji upoznavali i do tada u nas uglavnom nepoznata djela kršćanskih filozofa 20. stoljeća. Dio tekstova objavljenih na Trećem programu HR-a od 1997. do 2002. tiskan je sada u knjizi «Kršćanska misao XX. stoljeća», kao i izbor iz djela pedesetak najvažnijih kršćanskih mislioca u prošlom stoljeću. Knjigu je uredio Ratimir Vince, a pogovor napisao Zdravko Gavran – piše Hrvoje Hitrec.

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2009.

Rezultate prvoga kruga izbora za predsjednika države vidjeli ste i čuli. Niste ih čuli odmah, jer je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva napravio skandalozan gaf, te je pročitao samo rezultate dvojice kandidata koji ulaze u drugi krug i još dvojice ili trojice iza njih. Novinare (koji predstavljaju javnost) uputio je na ekran u dvorani, gdje su oni mogli pročitati rezultate ostalih, ali ne i televizijski gledatelji, kojima munjevito «švenkanje» nije dopuštalo da pročitaju što piše. Na taj je način Branko H. pokazao krajnji prijezir prema javnosti, prema mnogim kandidatima, prema onim biračima kojima nije bilo svejedno je li njihov favorit osvojio pet ili 0,5 posto glasova. Potonjima bi se Branko H. (pišem kraticu jer je za sada samo osumnjičen za ignorantstvo) trebao javno ispričati. Ne sjećam se da se nešto slično dogodilo u zadnjih dvadeset godina.(H.Hitrec)