Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Nakon intenzivne šetnje spuštanje autobusom 156, u kojemu mi pozornost privuče dijalog što se razvio između postarije žene koja je sjela iza mene i mlađega muškarca koji je stajao iza mene. I, govori mladićev glas, je li se u Erdelju napokon poboljšala opskrba? Mrvicu stran naglasak, uzlazni lukovi u završecima riječi i rečenica upućuju na govor koji se priviknuo na zvuk nekog zapadnjačkog jezika pa već i ta uzlazna putanja daje njegovu govoru prizvuk prilične arogancije.(...) Naposljetku sam se pribrao i okrenuo na sjedalu kako bih neskriveno i temeljito promotrio sugovornike. Naglo su zašutjeli i više nisu ni pisnuli-a ja odonda razbijam glavu zašto? Zar mi je pogled tako strog? Gornji citat iz knjige Imre Kertesza Dnevnik s galije , Fraktura 2008. str.219.-220. potaknuo me na pomnije osluškivanje i bilježenje događaje iz autobusa koji me od mog doma dovodi do, ili odovodi od, srca Zagreba i hrvatske države. Autobusno stajalište na Kaptolu. Veći broj ljudi očekuje dolazak autobusa broj 106 koji vozi do Mirogoja i Krematorija. Rano je prijepodne.(M.Međimorec)

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2010.

Ove subote u Norveškoj će se održati 55. po redu Eurosong. Nije nam namjera ulaziti u rasprave o umjetničkoj kvaliteti i razini same priredbe koja s godinama neosporno postaje sve upitnija, uostalom o ukusima se ne raspravlja. Činjenica je da sve to šarenilo i kič milijune gledatelja svake godine ipak drže pred malim ekranima, a čak i oni najnezainteresiraniji komentiraju kvalitetu pjesama, ponajviše naravno hrvatsku predstavnicu na tom glazbenom natjecanju. Ove godine predstavljaju nas tri mlade djevojke s pjesmom koju će, a što je svakako pohvalno izvesti na hrvatskom jeziku. Ono što svemu daje pomalo negativnu konotaciju jest nezaobilazni politički predznak koji se od strane hrvatskih medija sustavno pokušava implementirati u priču koja bi trebala biti ponajprije glazbene naravi. Naime, trebala bi, ali nije. Čitajući hrvatske tiskovine i portale i gledajući vijesti stječe se dojam kako Hrvatska ove godine nema samo jednog predstavnika, nego najmanje još njih šest – Srbiju, BiH, Sloveniju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2010.

Dobra je vijest da su kiše prestale. Po dogovoru HDZ-a i SDP-a do svršetka svibnja kiša će padati samo subotom i nedjeljom. O kazališnom komadu "Buđenje proljeća" bit će još riječi na našim internetskim stranicama. Za sada: stavljanje križa pokraj (nacističke) svastike, štoviše njihovo izjednačavanje, bezočna je drskost. Autorima "Buđenja" vjerojatno nije nepoznato da su nacisti progonili križ i kršćanstvo u cjelini, baš kao i komunisti – ali kada se krivotvori na sve strane i u svim područjima, zašto bi kazalište zaostajalo. Otvorena je izložba radova Radovana Domagoja Devlića, u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH. Neprežaljeni, prerano umrli moj prijatelj postaje sve većim što vrijeme odmiče, te sada već svi potvrđuju ono što sam svojedobno rekao – da se radi ne samo o najboljem hrvatskom crtaču stripova, nego i o jednom od najboljih crtača u hrvatskoj likovnoj umjetnosti uopće.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2010.

Zbirka pjesama „Pismo mome Marangunu" literarni je prvijenac autora do sada malo poznatog široj javnosti, Dražena Radmana. U popratnoj „Bilješci o autoru" otkriva se zanimljivi životopis ovog pjesnika s lijepog otoka Šolte. Naime, Dražen Radman je rođen 1967. u Splitu, a djetinjstvo je proveo u Maslinici na otoku Šolti, odakle su mu roditelji. Završio je Višu pedagošku školu u Splitu. Od 1991. do 1999. radio je kao učitelj i amaterski se bavio književnim radom. „Usporedo s navedenim, trajala je i njegova osobna potraga za pronalaskom unutarnjeg mira i trajnog smisla. U tom pogledu prijelomna je bila 1994. godina, kada pronalazi duhovno ispunjenje u kršćanstvu... Danas radi kao pastor Baptističke crkve – Split, služeći različitim ljudima u njihovim duhovnim potrebama i traganjima".(Đ.Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2010.

Ovih se dana u hrvatskim medijima pojavilo poprilično članaka o državnoj maturi koja se počela provoditi u hrvatskim srednjim školama. Rezultati mature su «uglavnom loši». Najveći hrvatski tiskani mediji o njima izvještavaju kao i o svemu drugome, pretežno senzacionalistički, ali se piše i «analitički», odnosno «istraživački», pa se pokušavaju i raščlaniti uzroci i nude se poboljšanja. Tako se može čitati o (opravdanom) zgražanju nad neznanjem dobrog dijela maturanata, mogu se pročitati izjave pojedinih osoba poznatih u javnosti koje kao da se natječu istaći da ni oni ne znaju odgovore na mnoga pitanja. A mogu se (rijetko) naći i prijedlozi pojedinih stručnjaka o tome kako «poboljšati» državnu maturu. Tako je u Jutarnjem listu velik prostor dan donedavnom dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nevenu Budaku, od kojeg bi se, zbog dužnosti koje je obnašao i obnaša, trebala očekivati nezavisna, staložena i smislena raščlamba svega što se može dovesti u vezu s državnom maturom. Prof. Budak problem koji je u Hrvatskoj stvaran i vrlo slojevit svodi tek na postavljena pitanja na državnoj maturi i na svoj stav o tome kako «poboljšati» sama pitanja. Pri tome, međutim, polazi od posve pogrješnih pretpostavki i nudi nelogična, i po cijeli sustav školovanja, pogubna rješenja. (djl)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

Naslov je u stvari doslovna izjava perjanice hrvatske političke scene, Vladimira Šeksa-Kraljotvorca, u svezi s glasovanjem Hrvata u BiH. "Svi će doći na red", baca u javnost ciničan spin nakon što su i on i Vlada RH , dotično stranka koja bi se trebala nazvati HDZ 2004. pristali na ucjenu SDP-a i HNS-a. Vrlo uplašen da Hrvatska ne će na vrijeme stići u Europsku uniju, bezalternativni HDZ 2004. popustio je lijevim strankama koje njeguju tradiciju jugoslavenskog integralizma i usađene mržnje prema Hrvatima u BiH koji možda nisu "ustaše" (kako su očevi učili svoju orjunašku djecu) ali su svakako sumnjivi na mnogo načina, u svakom slučaju kao osobe s moralnom grješkom koje varaju na izborima i slično. Kao što je bilo za očekivati, spin-doktori su se razmahali, jedni pokušavajući očajno prikazati svoj politički (i moralni) debakl kao uspjeh, a drugi jedva susprežući trijumfalizam.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 24. svibnja 2010.

Agilni slavonski nakladnik „Riječi" čiji je Spiritus movens Marten Grgurovac odlučio se na pothvat od nacionalnog značaja – ostvariti projekt  „Hrvatsko pjesništvo XX. stoljeća u 100 knjiga", pod naslovom „Carmen croaticum". Dvadeset i peta u ovome nizu objavljena je zbirka izabranih stihova eminentne hrvatske pjesnikinje Ljerke Car Matutinovićć: „Jabuka puno krilo". Izbor iz poetesinog opusa učinio je najveći suvremeni slavonski pjesnik Miroslav S. Mađer. On je autor i nadahnutog predgovora ovoj knjizi, pod naslovom: „Pjesničke plovidbe Ljerke Car Matutinović". Znalačkim trudom gospodin Mađer je iz bogatog stvaralačkog opusa kolegice Car Matutinović izabrao najkvalitetnije radove. Pri tome se poslužio kronološkim slijedom. Prva autoričina zbirka iz čijih je redova koristio stihove nastala je 1971., pod naslovom: „Vrijeme rastanaka". Slijede: „Trudno kao dažd" (1976.), „Odiljat se" (1983.), „Kanat slaj od meda" (1987.), „Bajkoviti soneti" (1988.), „Glasovi glazba" (1988.), „Čakavske versade" (1993.), „Bezumlje" (1994.), „Disanje" (1997.), „Jerbo samo tebe gledim" (1998.), „Jabuka na glavi" (2001.), „Versi o nepotrošivoj ljubavi" (2005.), „Meštrija" (2007.) i „Uzmi me na oblaku" (2005.-2007.).(Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2010.

Već je prošlo dvadesetak godina od uvođenja demokracije u Hrvatsku. S demokratizacijom otvorio se prostor i slobodi medija. Dobili smo u tom razdoblju nove listove, dnevne i tjedne, nove krugovalne postaje i nove televizijske kuće. S njima je došla i nova ideologija globalizma stopivši se sa starom ideologijom komunizma. Već je odavno sazrjelo vrijeme i za izlazak jednog katoličkog dnevnika. Crkvena hijerarhija očekuje od laika da se prime toga neophodnog posla, a laici očekuju od crkvene hijerarhije da poduzmu potrebne korake. Je li razlog kašnjenju novac, lijenost, neodgovornost, nedostatak profesionalnih kadrova, ili nešto treće, manje je važno od stvarne potrebe za katoličkim dnevnim novinama.(N.Piskač)