Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2014.

Habsburški je Dvor onemogućio multikonfesionalno formiranje hrvatske nacije. Pravoslavno vlaško pučanstvo stavljeno je pod jurisdikciju Srpske Pravoslavne Crkve, koja ih je relativno brzo posrbila i oni napuštaju svoj milenijski etnonim Vlasi. Time je onemogućeno postojanje Hrvata pravoslavne vjere – osim manje skupine. U BiH je Bečki Dvor agresivnim nastupom zabranio inkorporiranje tamošnjeg muslimanskog življa u njihove naravne etnose: Hrvata i Srbe, i odlučio se na stvaranje nove bošnjačke etnije. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 13. lipnja 2014.

U Tuđmanovom programu našli su brojni kulturni stvaratelji onu poetiku koju su tražili u politici, a ta je epigramski jednostavna i kaže da je kulturi jednoga naroda potrebna država kao ogrtač koji ju štiti od svakovrsnih ugroza i nestanka. Otud toliko ljudi iz svijeta kulture u HDZ-u i oko Tuđmana, otud toliko njih u temeljima moderne hrvatske države, u vladama i u Hrvatskom saboru, u diplomaciji, ali u vrijeme oružane srpske agresije i u Hrvatskoj vojsci, potom u saniranju posljedica kulturocida, očuvanju baštine i poticanju žive umjetnosti oslobođene olovnih utega iz vremena hrvatske neslobode. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 12. lipnja 2014.

U Domovinskom ratu pored hrvatskih novinara poginula su, nažalost, i dva ruska novinara: Viktor Nogin i Gennadij Kurinnoj. Njihova se smrt dugo vremena pripisivala Hrvatima i srpski su je propagandisti obilno zloupotrebljavali. Istina je bila drugačija: navedene novinare ubili su pobunjeni Srbi. O tome je knjigu napisao Vladimir Mukusev, istaknuti ruski novinar koji je 20 godina vodio vlastitu istragu o ovoj tragediji. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2014.

Pernjakovo djelo „Sve Mirkove procesije" s jedne je strane vrijedan prilog Viriusovom životopisu i povijesti HSS-a u Podravini, ali s druge strane, to je roman o hrvatstvu koje razdire povijest, o srušenim nadama u ostvarenje sna o pravednoj i poštenoj hrvatskoj državi. Treća dimenzija romana je bogatstvo jezika kojim autor piše svoje djelo, a četvrta njegovo umješno korištenje psihoanalize kao gradiva za tkivo djela. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 10. lipnja 2014.

I u Zaprešiću se investiralo. Četiri veletrgovačka središta okružila su poput srednjovjekovnih kula ovaj burg kreiran kao zagrebačko satelitsko naselje namijenjeno socijalističkom hrkanju. U nedavnoj povijesti Zaprešić je prije zagrebačkoga bio predgrađem Brdovca, ondašnjega kulturnoga središta i filijala tamošnje drevne župe sv. Vida. U daljoj povijesti upamćen je šturom informacijom - „tranzitna konjušnica na putu iz Zagreba u Peštu". Nadbiskup Stepinac prvi je europeizirao Zaprešić ustanovivši u njemu župu sv. Petra Apostola. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2014.

Skandalozno je da Hrvatska šalje Mesića na inauguraciju ukrajinskog predsjednika. Bez obzira što ne vjerujem previše Porošenku (ali vjerujem u budućnost Ukrajine), ipak je on legalno izabrani predsjednik i bio je red da hrvatski predsjednik bude na inauguraciji. Ukrajina je bila jedna od prvih država koje su priznale hrvatsku državu i to se ne smije zaboraviti. Ovako je ispalo krajnje jadno, potcjenjivački, vrlo neugodno i nepotrebno. A radi se o zemlji koja ima beskrajne mogućnosti i 45 milijuna stanovnika... (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2014.

Pišući o Joji Ricovu čovjek ne može izbjeći gorčinu, pa i duboko razočaranje zbog odnosa naše tzv. političke i kulturne elite prema njegovome književnom djelu. Riječ je o intelektualcu koji je još kao mladić imao sreću da ga veliki Tin Ujević primi u svoje posvećeno literarno društvo. Od te grupe probranih još su živi i hvala Bogu, radini, Joja Ricov i Anka Petričević. Međutim, rijetko je koji od hrvatskih književnika prolazio životnu kalvariju sličnu onoj koju je prošao Joja Ricov. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2014.

Na pragu je sezona godišnjih odmora. Predlažem svojim prijateljima da na odmor ponesu zanimljivu i korisnu knjigu „Afroditin grijeh" sarajevskog povjesničara Envera Imamovića. Knjigu je objavila zagrebačka „Naklada Pavičić" 2009. godine. Autor je kroz romanesknu ljubavnu priču uspješno rekonstruirao doseljavanje Grka s otoka Parosa na Hvar gdje su utemeljili grad Stari Grad 384. godine. (Đ. Vidmarović)