Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2016.

Viktor Orban održao je Mađarima sjajan govor o kojemu u nas glavna struja šuti unatoč opravdanim smjenama na HRT-u. Pravom lekcijom puzećim političkim elitama Europe može se smatrati njegov prešućeni govor. On je jedan od rijetkih u Europskoj uniji, koji pojave naziva pravim imenom i sagledava stvari iz ptičje perspektive. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2016.

Imao sam čast biti dijelom privilegiranog društva koje se srijedom sastajalo u slastičarnici „Milenium“. Šteta što nitko nije kamerom zabilježio naš razgovor. Svaki je susret imao težinu malog okruglog stola. Zadnje sam susrete morao preskočiti zbog bolesti i to si ne mogu oprostiti. Tvrtka više nema i nikada više ovo društvo neće biti isto kao dok je on živio. Hrvatski narod je izgubio velikog sina. Tvrtko Andrija Mursalo pripada velikanima hrvatskog političkog, poglavito emigrantskog života i predvodnicima hrvatske diplomacije. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. ožujka 2016.

Rijeka je dobila status prijestolnice kulture u 2020. godini, po mišljenju žirija zato što se okreće prema budućnosti. Jedan od riječkih projekata je i skandalozno skupa obnova Titove jahte, što je doista futuristička zamisao. Valjda će i frljićevske slaboumnosti koje nemaju veze s kulturom ni kazalištem posebice, isto tako biti dio projekta. Hrvatska kulturna Rijeka postoji ali je ušutkana i ne sudjeluje u projektu, ali se nadam da će do 2020. isplivati na površinu.(H.Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2016.

Hrvatska je prva europska država koja je vlastitim snagama riješila pitanje terorizma. No, već petnaest godina jedina je europska država koja pobijeđeni terorizam ponovo hrani, da ojača, dok istodobno svoje najjače protuterorističko sredstvo, HV, vraća u stanje razoružanoga naroda viđenoga godine 1990. Stanje je, dakle, redovno – ništa ne štima. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2016.

Krist je u ljudskom tijelu trajno svjedočio onu istu ljubav koja je u Presvetom Trojstvu, u Ocu. Ona se u jednom čovjeku-Kristu dogodila. Ne bi ona mogla u njemu narasti do te razine da nije stavljena na najjaču kušnju, najveću patnju. Na najveću nepravdu i bol, Krist je odgovorio savršenom ljubavlju, onakvom kakva je u Presvetom Trojstvu. Taj čas nije bio izdvojeni trenutak nego rezultat rasta, uspona na vrh. (M. Bogović)

Detalji

Objavljeno: 22. ožujka 2016.

Uza sve svoje zasluge za ukrajinsko slikarstvo i obilje nadahnutih ilustracija i pejzaža koji su nastali za vrijeme boravka na obalama Aralskog mora, Taras Grigorovič Ševčenko prvenstveno je ukrajinski nacionalni pjesnik i preporoditelj ukrajinske književnosti. U njegovom je pjesničkom djelu oblikovana ukrajinska prošlost i težak život ukrajinskog seljaštva, osuđivano izrabljivanje kmetova i osvajačka politika ruskog cara Nikole I. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. ožujka 2016.

Ako tko iz Hrvatske kaže nešto protiv zločinca Šešelja koji pali zastave kako mu dođe, kao i frljići, ako veli da bi se zločinački fufljavac trebao vratiti u Haag i ondje čuti presudu, eto iz Srbije drvlje i kamenje po Hrvatskoj, eto spomena crnokošuljaša i fašizacije Hrvatske. Pa što i ne bi. Oni u Beogradu samo prepisuju napise Slavenke Drakulić, Slavka Godsteina i sličnih. A to što je Brkić rekao Pupovcu da ode gdje će biti siguran, misleći (možda, samo možda) na Beograd, isto je tako nepotrebno jer je Pupovac vjerojatno više u Beogradu nego u Zagrebu pa mu treba dati naknadu za odvojeni život. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 20. ožujka 2016.

U Vukićevu radu, koji bi – kao i cijelu knjigu – trebao pročitati svatko komu je stalo do istine o jasenovačkome logoru, navode se i brojni drugi, za baštinike jasenovačkog mita „šokantni“ podatci, no već iz navedenog sasvim je jasno kako je riječ o knjizi koja na znanstveni način neprijeporno ruši jasenovački mit, pa i onaj u verziji od 83 145 žrtava. Rušenje tog mita važno je kako bi se delegitimirali mitovi i crne legende o hrvatskom narodu, ali za popravljanje odnosa između hrvatskog i srpskog naroda. Pred istraživačima je još puno posla i  ovu knjigu treba shvatiti kao poziv i poticaj na daljnja istraživanja. (D. Dijanović)