Gravura iz knjige Ignjata Ðurđevića iz 1730., koja pokazuje da je sv. Pavao doživio brodolom u Mare Adriaticum (Jadransko more) u blizini otoka Melite (Mljet).

U knjizi Ignjata Đurđevića objavljenoj u Veneciji 1730., napisanoj na latinskom jeziku, autor izlaže vrlo uvjerljive dokaze da je sv. Pavao doživio brodolom na hrvatskom otoku Mljetu, a ne na Malti. Knjiga je 2008. objavljena u hrvatskom prijevodu s latinskog, uz vrlo opširnu uvodnu znanstvenu studiju koju je dr. Miho Demović, na hrvatskom i engleskom jeziku. Sjetimo se da je papa Benedikt XVI. 2008. godinu proglasio Godinom svetog Pavla. Zanimljivo je da suvremeni prijevodi Biblije spominju da se brodolom kojeg je doživio sv. Pavao dogodio na "Malti" u Jadranskom moru (vidjeti Djela apostola, poglavlja 27 i 28). Malta se, međutim, nalazi u Libijskom moru, a ne u Jadranskom, Ime Malta trebalo bi biti Melita, kao što stoji u izvornoj grčkoj inačici Biblije i u latinskoj Vulgati, a što se bez ikakve sumnje odnosi na hrvatski otok Mljet.

Ignjat Đurđević (Ignatio Georgio, 1675.-1737.), dubrovački barokni pisac, pjesnik, povjesničar i benediktinac, izdao je knjigu D. Paulus Apostolus in mari, quod nunc Venetus sinus dicitur, naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes (Sveti Pavao apostol brodolomac) u Veneciji 1730. Čuva se u muzeju Metropolitan Museum u New Yorku, i sadrži zemljovid koji pokazuje da je sv. Pavao doživio brodolom u Jadranskom moru (Mare Adriaticum) na otoku Mljetu(Melita).

Naslovnica monografije Ignjata Đurđevića iz 1730.

Hrvatski otok Mljet je Melita in Adria (Jadransko more) koja se spominje u Bibliji (Djela, poglavlja 27, 28). Sveti Pavao je proveo tri mjeseca na Mljetu nakon brodoloma.  

Mali otok Sv. Marija na Velikom jezeru na otoku Mljetu, s benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća.  

Djevojke s otoka Mljeta u svečanim narodnim nošnjama 

croatianhistory.net
preveo: D.J.L.

{mxc}