Slučaj koji kao i mnogi drugi nije dobio svoj pravosudni epilog

Srpski pobunjenici, pod lokalnim vodstvom Veljka Džakule, su oteli dr. Ivana Šretera (1951–1991.). Hrvatski mirotvorac iz Pakraca je mučen i ubijen, zadnji put je viđen živ 29. kolovoza 1991. godine i od tada mu se gubi svaki trag. Dogovorena je njegova razmjena s Miloradom Pupovcem za dva srpska doktora koji su bili uhićeni jer su krali lijekove i nosili ih pobunjenicima. Hrvatska strana je oslobodila dva srpska doktora a srpska strana i Milorad Pupovac nisu ispunili dogovor.

Dokumentarni film „Časnik mirotvorac“ o dr. Ivanu Šreteru napravio je Dražen Bušić, nastao je u produkciji Zaklade “Dr. Ivan Šreter”. Svečana premijera bila je 9. lipnja 2009. godine. To je film o hrvatskom mučeniku dr. Ivanu Šreteru, kojega nazivaju i „hrvatski Gandi“ zbog njegova mirotvorstva. On je pozivao na mir i suživot svih na teritoriju Republike Hrvatske bez obzira na nacionalnu pripadnost, bez obzira na političko i vjersko uvjerenje. Izvadak iz govora dr. Ivana Šretera:

”Prijatelji, braćo i sestre sugrađani, danas dokazujemo da je to naša Pakračka općina u granicama Hrvatske... mi, Hrvati, Česi, Talijani, Mađari i braća Srbi i svi ljudi dobre volje koji žele mir, ravnopravnost i sreću u Pakračkoj općini...”

Otmice Hrvata

Na području Pakraca oteti Hrvati i pripadnici drugih naroda su odvedeni u logor Bučje. Kroz taj logor je prošlo 200 do 250 stanovnika (muškaraca i žena). Većina logoraša je razmijenjena u siječnju 1992. godine. Nije poznata sudbina 22 osobe koje su bile u logoru. Za zločine u logoru Bučje nitko nije odgovarao!

18./19. kolovoza 1991. u Zagrebu pred židovsku općinu i na židovsko groblje su pripadnici KOS-a (Pripadnici jugoslavenske kontraobavještajne službe) podmetnuli eksploziv. Cilj tog terorističkoga čina bio je kompromitiranje Hrvatske pred svijetom. To je bio uobičajen način rada jugoslavenskih tajnih i javnih službi.

18. kolovoza 1991.

- JNA i srpski teroristi zauzeli Okučane.

- na policijsku postaju u Belom Manastiru ispaljeno 30 minobacačkih granata, sa srpskih terorističkih položaja

- Iz vojarni JNA u Petrinji se puca po Komarevu, Viduševcu te selima Banije i Korduna.

18. kolovoza 1992. Na Slavonski Brod palo 250 najrazornijih granata, a kao posljedica toga sedam poginulih i 14 ranjenih Brođana.

18. kolovoza 1994. Trebinjski Srbi topništvom gađali šire područje Čilipa.

Marko Jukić/hu-benedikt.hr