Detalji

Objavljeno: 23. lipnja 2011.

Samostalnost Hrvatske došla je praktično sama od sebe - izjavio je bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu za DPA, pojasnivši da je to u tom trenutku bila "povijesna nužnost jer druge mogućnosti jednostavno nije bilo". U skladu s time, Mesić je u nastavku razgovora s DPA-ovim reporterom Thomasom Breyom rekao da je uloga prvog predsjednika RH Franje Tuđmana "potpuno precijenjena".(S.Županić,VL)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2011.

U trenutku dok iz Mađarske stižu ozbiljni prigovori zbog namjere hrvatske vlade da spriječi neprijateljsko preuzimanje Ine, zbog čega se u Zagrebu neki čak pribojavaju i mađarske blokade hrvatskih pregovora s EU, u Mađarskoj bez reakcija prolazi namjera mađarskih vlasti da 13 nacionalnih manjina koje žive u toj državi, među njima i hrvatsku, izbrišu iz novog mađarskog ustava!? (D.Rimac,NL)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2011.

Po pisanju beogradskog Blica, srpsko Tužilaštvo za ratne zločine odustalo je od krivičnog gonjenja Tihomira Purde, Danka Maslova i Petra Janjića Tromblona zbog nedostatka dokaza. Naime, ni jedan od pedesetak svjedoka, među kojima su bili i oni srpski, uključeni izravno u ratna zbivanja nije vidio trojicu hrvatskih branitelja da su počinili bilo kakav zločin.(mm)

Detalji

Objavljeno: 04. studenoga 2010.

„Nema te politike koja će nas dvojicu spriječiti nastaviti taj proces, to je pitanje budućnosti nas, naše djece i naših zemalja", rekao je Josipović. Tadić je istakao da je, osim isprike kao osobnog čina, za trajno pomirenje dva naroda neophodno da i dvije države povuku određene poteze u tom pravcu, a to podrazumijeva i izvansudsko rješavanje međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara da li je dolaskom u Vukovar posredno priznao da je bilo agresije Srbije na Hrvatsku, Tadić je odgovorio kako pravnicima i povjesničarima ostavlja utvrditi što se dogodilo 90-ih godina prošlog stoljeća, a da je njegova dužnost bila učiniti osobnu gestu u znak sjećanja na nevine žrtve.(Tanjug)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2010.

Ne prestaju komentari i kritike riječi predsjednika Josipovića izrečenih u Sarajevu, po kojima je Hrvatska de facto sama sebe proglasila agresorom na Bosnu i Hercegovinu. Upravo se ta činjenica posebno ističe i u reagiranju stranke Jedino Hrvatska koje nam je tijekom vikenda pristiglo u redakciju. U priopćenju, koje potpisuje predsjednik Milovan Šibl, se naglašava kako je za svojeg posjeta Bosni i Hercegovini trenutni hrvatski predsjednik Hrvatsku optužio za agresiju i podjelu Bosne i Hercegovine.(mm)

Detalji

Objavljeno: 25. lipnja 2008.

Slovenska vlada odlučila je da će prije početka ovogodišnje turističke sezone na svojim autocestama umjesto postojećeg naplaćivanja cestarine na naplatnim kućicama uvesti sistem paušalnog plaćanja preko naljepnica (vinjeta). Takva je odluka i u Hrvatskoj, a posebice među turistima izazvala srdžbu i ogorčenje. Na prvi se pogled čini da je problematično to što će se vinjete, prema dosad objavljenim informacijama, moći kupiti samo za pola ili cijelu godinu, što će milijunima turista koji kroz Sloveniju prolaze ljeti na putu prema Jadranu i/li hrvatskim građanima koji zimi putuju prema skijalištima stvoriti dodatni trošak. No tih bi se 35, odnosno 55 eura moglo opravdati kad bi se naplaćivala usluga koja postoji. No situacija je znatno drugačija. Naime slovenske su «autoceste», ako ih se tako uopće može nazvati isprekidane mnoštvom magistrala, pa o punoj usluzi, koja bi čak i da postoji s obzirom na broj kilometara bila preskupa – ne može biti govora. Što se tiče mogućnosti preuzimanja bilo kakvoga rizika - ne isplati se, jer su predviđene kazne od 300 do 800 eura. Postavlja se pitanje što li su Slovenci time zapravo htjeli postići? Ako je i ovaj potez nekakv inat Hrvatskoj uoči turističke sezone, kojim nam se želi pokazati kako se eto s rogatim (a to bi u ovom slučaju trebali biti oni) ne valja bosti. No pitanje je tko će na kraju priče ostati izboden.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 05. veljače 2008.

Iz Vjesnika donosimo pismo čitatelja Dinka Pense koji se osvrnuo na krajnje ozbiljan problem s projektom o kojem smo već pisali na portalu - "Gornji horizonti". Radi se o projektu koji bi mogao od bogate doline ušća Neretve, koja se ističe kako ljepotom tako i plodnošću zemlje, napraviti slanu pustinju. "Ušće Neretve polako se povlači, more ga osvaja sve više. Tamo gdje su se lovile jegulje, sve češće se hvataju lignje. Uzrok tome je početak ostvarenja projekta »Gornji horizonti« srpskog dijela BiH, kojim se vode iz sliva Neretve kanalom skreću prema sustavu od sedam hidroelektrana i završavaju u slivu Trebišnjice. Hrvatska je prošlog ljeta najavila proglašenje doline Neretve parkom prirode kako bi se spriječilo skretanje vode i velika katastrofa, ali se danas o tome sve manje govori."

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2007.

U Zagrebu je 15. studenoga u Novinarskom domu održana Međunarodna konferencija pod nazivom: "Demokratizacija EU vs. europeizacija jugoistočne Europe - transformativni procesi u demokraciji u EU i njihov utjecaj na politički razvoj u Hrvatskoj i regiji". Po Hininom izvještaju, šef Delegacije Europske komisije u RH, Vincent Degert, tom je prigodom istaknuo sljedeće: «Zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu europsku perspektivu i Europska unija želi ih u svojim redovima, no da bi se to ostvarilo, potrebno je usvojiti pravila koja vrijede za sve članice Europske unije. Politička poruka Europske unije je jasna. Unija želi da joj se zemlje iz regije (zapadnog Balkana) priključe, ako one to odluče. Da bi se to ostvarilo, zemlje zapadnog Balkana moraju ipak usvojiti sva pravila koja vrijede i za sve ostale zemlje članice Europske unije». S obzirom na činjenicu da se ovdje radi o šefu Delegacije Europske komisije u RH, zaista je bilo normalno za očekivati da će o spomenutoj regiji govoriti više iz perspektive same Hrvatske i njenih mogućih interesa, no umjesto toga spominjao se jedino i uporno «zapadni Balkan», kao nekakva jedinstvena cjelina i organizacija u kojoj su sve zemlje izjednačene i kreću s istih pozicija. Tako nešto podsjeća na odnos kakav su vodeće zapadne zemlje imale prema bivšoj Jugoslaviji u doba njezina raspada, što znači ponovno i opetovano trpanje Hrvatske u isti koš s istočnim nam susjedima. A to je apsolutno kontraproduktivno, i reklo bi se tupavo, budući da to samo može rezultirati ponovo pogubnim posljedicama. U Hininoj smo vijesti također imali priliku pročitati kako su na spomenutoj konferenciji govorili "istaknuti hrvatski filozofi, sociolozi i politolozi te predstavnici civilnog društva". Tko su oni mnogi čitatelji će unaprijed pogoditi, ali za svaki slučaj prilažemo i program spomenute konferencije.(mmb)