Nakon što smo se prošloga tjedna u komentaru (Da ne bi bilo zabune!) osvrnuli na najave Vladimira Šeksa o predstojećim izmjenama Ustava, i to prvenstveno u smislu izmjena odredbi o propisanom broju glasova za referendum glede pridruživanja RH međunarodnim organizacijama, ovoga tjedna donosimo i drugi komentar na ovu temu. Naime, čini se da taština, nakon parlamentarnih izbora degradiranoga Šeksa ne dopušta da se za njega svjetla političke pozornice još ugase, pa je iz svoje nove funkcije šefa Odbora za izmjene Ustava odlučio za sebe izvući maksimum, ne mareći pritom kakve bi reperkusije za Hrvatsku njegova djelovanja mogla imati u bliskoj ili daljoj budućnosti.(mmb)

 

 

Kako piše Večernji list, saborski je Odbor za izbor i imenovanja u utorak poslijepodne bez rasprave i jednoglasno podržao kandidaturu Branimira Glavaša za člana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nakon što je ovaj prijedlog podigao veliku prašinu, uslijedila su objašnjenja premijera Sanadera kako niti jedan zastupnik HDZ-a zasigurno nije glasovao za Glavaša. Sličnu je izjavu dao i zastupnik srpske manjine Ratko Gajica, navodeći kako je tijekom glasovanja bio suzdržan. Bez obzira na ove (i druge) izjave, podatci i činjenice govore drugačije - sve kandidature za popunu brojnih radnih tijela Sabora dobile su jednoglasnu potporu svih nazočnih članova Odbora, a bilo ih je pet iz HDZ-a, dva iz SDP-a, po jedan iz SDSS-a, HNS-a i IDS-a te manjinski zastupnik Nazif Memedi.(mmb)

 

 

Nakon što je konstituiranjem novoga saziva Sabora, a nakon dugotrajnoga štrajka glađu, popraćenog angažmanom dijela hrvatske intelektualne elite i Katoličke crkve (vidi primjerice: Apel Ustavnom i Vrhovnom sudu RH u vezi s Branimirom Glavašem), Branimir Glavaš je ipak pušten iz pritvora da se brani sa slobode. Međutim, afere vezane uz njegovo suđenje nikako ne prestaju, dapače, čini se da nikada nisu bile jačeg intenziteta. Tako je, paralelno s njegovim izlaskom na slobodu buknula afera s rušenjem kuće u Dubrovačkoj ulici 30 u Osijeku u kojoj su, po optužnici u tzv. slučaju selotejp, pripadnici Samostalne uskočke satnije 1991. zatvarali i zlostavljali srpske civile, a zatim ih odvodili i likvidirali na obali Drave. Rušenje se dogodilo prije zakašnjelog dolaska policije sa sudskim nalogom o zabrani daljnjeg rušenja. Mjesec dana kasnije redakcija splitskog tjednika Feral Tribune najavila je (u ponedjeljak) da će se obratiti Europskoj komisiji i svim međunarodnim tijelima zaduženim za pregovore s Hrvatskom i upozoriti ih na, kako kažu, skandalozni tijek suđenja Branimiru Glavašu i sramotne događaje koji ga prate, za što odgovornim smatraju službenu hrvatsku politiku. Suzdržavajući se na ovome mjestu od nekih dubljih analiza i komentara, postavit ćemo samo nekoliko pitanja, koja svakako potiču na razmišljanje.(mmb)

 

 

Povodom druge obljetnice Rezolucije Vijeća Europe o Potrebi za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima donosimo tekst jednog od organizatora Građanske inicijative Krug za trg – Josipa Jurčevića, kao i nekoliko prepoznatljivih odlomaka iz izvornih dokumenata koji zorno svjedoče o zločinačkim temeljima sustava jugoslavenskog komunističkog režima. Izdvajamo: "Parlamentarna skupština Vijeća Europe, 2006. godine je donijela Rezoluciju 1481 kojom se odlučno, jasno i nedvosmisleno osuđuju zločini komunističkih režima. Nakon toga je i Hrvatski sabor – iskazujući privrženost «najvišim vrijednostima ustavnog poretka Republike Hrvatske i međunarodnog pravnog poretka» te «potvrđujući i osnažujući smisao i sadržaj Rezolucije 1481» - donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine. Međutim - iako oba dokumenta izriču jasnu i odlučnu osudu zločina komunističkih režima te traže provođenje svekolikog distanciranja od tih zločina – u Hrvatskoj se vrše sustavne opstrukcije implementaciji Rezolucije i Deklaracije, te je stoga, kako navodi Rezolucija, «svijest javnosti o zločinima totalitarnih komunističkih režima jako slaba». Nositelji ovih opstrukcija u Hrvatskoj – s kojima se onemogućava distanciranje od zločinačke komunističke prošlosti - zasigurno su strukture koje su svoju moć iz komunističkog razdoblja prenijele u nove demokratske okolnosti".

 

 

31. siječnja 2008. godine nekoliko je uglednih Hrvata koji se nalaze u iseljeništvu uputilo otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru, vezano uz slučaj Jagodnjak. Pismo smo tom prilikom i objavili na našem portalu (Otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Saboru ). 5. veljače stigao je odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koje je u nekoliko točaka obrazložilo svoje dosadašnje poteze u tom smislu, potpisano od savjetnika ministra – Ivana Milanovića Litre. U pismu navodi, kako je otvoreno pismo američkih Hrvata shvaćeno prije svega kao briga i skrb za djecu u Republici Hrvatskoj i težnju za izgradnjom demokratskoga društva. S obzirom na to da je odgovor ministarstva bio više izraz kurtoazijskog ophođenja nego realna analiza rješavanja problema (ima i nekoliko bisera koje čitatelji ne bi smjeli propustiti), autori prvoga pisma odlučili su zahvaliti ministrovu savjetniku i napisati mu konkretno koje poteze i zakonske odredbe u ovome slučaju smatraju diskutabilnima. Oba pisma u nastavku donosimo u cijelosti.

 

 

Dana 12. veljače, 2008.g. u Gradskoj vijećnici grada Knina održana je tiskovna konferencija, koju su sazvali Gradsko poglavarstvo i Koordinacija braniteljskih udruga hrvatskog kraljevskog grada Knina, zbog intervjua saborskog zastupnika srpske nacionalne manjine Ratka Gajice, koji je Večernji list objavio 07. veljače, 2008. g. pod naslovom „ APN je pomogao da se Srbe razvlasti „, gdje je iznio čitav niz neistina o položaju srpske nacionalne manjine u RH i gradu Kninu. Na tiskovnoj konferenciji govorili su : Gradonačelnice Josipa Rimac i njen zamjenik iz redova srpske nacionalne manjine Dragan Jerković ( SDSS ), predsjedavajući radnog predsjedništva Koordinacije Tomislav Čolak i članovi radnog predsjedništva Ivan Kanaet i Mladen Milošević.

 

 

Kako za Večernji list kaže Vladimir Šeks, potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Sabor RH ove će se godine prihvatiti izmjene Ustava, najzahtjevnijega pravnog i političkog posla u zakonodavnom dijelu vlasti. Jedna od glavnih izmjena bila bi vezana uz referendum za pristupanje EU, za čiji je uspjeh prema sadašnjem Ustavu potrebno da ulazak u EU podupre većina od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. «Ta je teška odredba u Ustav ugrađena 1997., podsjeća Šeks, kako bi se spriječili eventualni pokušaji oživljavanja neke vrste jugoslavenske državne zajednice ili stvaranja neke nove balkanske zajednice u kojoj bi bila Hrvatska. No ta bi čvrsta odredba mogla biti zapreka ulasku u EU jer je, unatoč istraživanjima koja pokazuju da većina Hrvata podupire članstvo, gotovo nemoguće osigurati tako golem odziv birača koji bi jamčio da će 2,250.000 birača poduprijeti članstvo». Dakle, da rezimiramo. Vladimir Šeks, koji se nagledao kroz ovih dvadesetak godina koliko sjedi u Saboru nagledao nebrojeno mnogo zakona i zakonskih akata, tvrdi kako je odredba o referendumskom odlučivanju većinom glasova birača u Ustav unesena kako bi se onemogućio ponovni ulazak Hrvatske u bilo koji oblik balkanskog udruživanja. Valjda računajući da građani ne će sami ići čitati Ustav Republike Hrvatske.(mmb)

 

 

MUP je obnovio praksu informativnih razgovora s bivšim partizanima o ratnim zločinima počinjenim poslije Drugog svjetskog rata, piše Novi list. Predsjednica Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH) Vesna Čulinović-Konstantinović rekla je listu da su policajci u civilu u drugoj polovini siječnja posjetili dva bivša partizana, člana SABH-a, u Zagrebu i Glini, i "bez puno objašnjavanja kazali da su iz policije te da bi htjeli razgovarati".Ispitivani su o ratnome putu te o postrojbama u kojima su ispitivani ratovali. Nevjerojatno je kako su se predstavnici Saveza za zaštitu antifašističkih boraca, zbog nekoliko upućenih pitanja "digli na zadnje noge" i upalili zvona za uzbunu! I letimično poznavanje materije omogućuje donošenje jasnoga zaključka, a to je da su ovdje spomenuta ispitivanja(ako ih se tako uopće može nazvati) zapravo vrlo simbolična i bez ikakvoga važnijeg značaja za bilo koga, a ponajmanje za nekoliko osamdesetogodišnjih starčića koji su danas valjda u ovoj državi i nakon toliko godina u strahu da će im netko za nešto suditi. Gluposti. Da su se zločini htjeli procesuirati već bi to odavno bilo učinjeno, a sada - nakon što je prošlo više od pola stoljeća i ozbiljniji bi pokušaji da se utvrdi istina od ovih nekoliko pitanja upućenih sklerotičnim starcima zapravo bili beznačajni i smiješni. Stoga ovakva predramatična i preburna reakcija "antifašista" nije u cilju zaštite te nekolicine ljudi koje apsolutno nitko nije ni ugrozio, već obično "pokazivanje zubiju" i na najmanji mogući pokušaj ili pomisao da su "slavni" partizani krajem Drugoga svjetskog rata možda počinili neke zločine i pobili nekih tričavih stotinjak tisuća ljudi. Ne daj Bože tako nešto uopće i pomisliti, a kamoli izreći. (mmb)