Nazire se kraj migrantske krize

Čelnici EU-a postigli su u petak dogovor s Turskom s kojim se nadaju da će zaustaviti priljev migranata u Europu i koji bi se trebao početi primjenjivati već od nedjelje 20. ožujka.

Ključne točke dogovora su vraćanje migranata iz Grčke u Tursku i to već od 20. ožujka, izravno preseljenje izbjeglica iz Turske u EU, ubrzanje postupka ukidanje viza za turske državljane, ubrzanje rada na pristupanju Turske EU-u te financijska pomoć Turskoj za zbrinjavanje izbjeglica.

Turski premijer Ahmet Davutoglu nazvao je današnji dan povijesnim

“Ovo je povijesni dan jer smo postigli vrlo važan sporazum između Turske i EU-a. Shvatili smo da Turska i EU imaju zajedničku sudbinu, zajedničke izazove i zajedničku budućnost”, rekao je Davutoglu.

“EU i Turska danas su odlučile okončati ilegalne migracije iz Turske u EU kako bi prekinuli model poslovanja krijumčara i ponudili migrantima alternativu za izlaganje opasnostima po život”, kaže se u zajedničkoj izjavi, prihvaćenoj na summimtu.

Sporazum predviđa da svi novi ilegalni migranti počevši od 20. ožujka budu vraćeni s grčkih otoka u Tursku, što će biti provođeno sukladno međunarodnom i europskom pravu što znači da neće biti nikakvog kolektivnog protjerivanja niti vraćanja migranata u zemlje u kojima im je život izložen opasnosti. Grčke vlasti bi registrirale migrante koji dođu na njihove otoke i razmatrali svaki zahtjev za azil u skladu s direktivom o azilnom postupku.

Turska treba sa svoje strane s vraćenim migrantima postupati u skladu s međunarodnim standardima i obvezati se da ih neće vraćati u države u kojima bi bio ugrožen njihov život.

Prema pravilu “jedan za jedan”, za svakog Sirijca kojeg Grčka vrati u Tursku, EU bi preselila jednog Sirijca izravno iz Turske. Prednost bi imali migranti koji prije toga nisu ilegalno pokušavali ući u EU.

Troškove vraćanja ilegalnih migranata snosit će EU

Preseljenje izbjeglica iz Turske u EU najprije bi se provodilo na temelju odluke iz srpnja prošle godine kada se EU obvezala da će preseliti oko 22.000 izbjeglica iz trećih zemalja. Budući da je do sada preseljeno samo nešto preko četiri tisuće ljude, ostalo je još oko 18 tisuća mjesta.

Drugi korak trebao bi biti preseljenje na dobrovljnoj osnovi 54.000 ljudi. To je kvota koja je na početku bila predviđena za Mađarsku, koja je odbila biti korisnik toga programa tvrdeći da ona nije prva zemlja EU-a u koju migranti ulaze.

Ukupno je dakle predviđeno 72.000 osoba koje bi izravno bile preseljene iz Turske u zemlje EU-a prema dobrovoljnom aranžmanu. Ako broj migranata koji budu vraćeni s grčkih otoka u Tursku prijeđe brojku od 72. 000, onda se prekida program preseljavanja.

Europska unija se u srpnju prošle godine obvezala da će u sljedeće dvije godine premjestiti 40 tisuća izbjeglica koji dolaze u Italiju i Grčku. Nakon toga, izbjeglička ruta sa Sredozemlja premještana kroz balkanske zemlje pa je Komisija predložila da se u program premještanja izbjeglica uključi i Mađarska, odakle je trebalo relocirati 54.000 ljudi. Mađarska je to odbila i umjesto toga podigla žičanu ogradu i skrenula rutu preko Hrvatske i Slovenije.

U rujnu prošle godine EU se obvezala da će dodatno premjestiti 120.000 ljudi, čime se ukupna brojka za premještanje popela na 160.000 ljudi. Unuta tih 160.000 je onih 54.000 koji su trebali biti premješteni iz Mađarske. Riječ je programu premještanja izbjeglica, relokaciji ljudi iz jedne u drugu članicu EU-a. Taj se program razlikuje od programa preseljenja ili naseljavanja izbjeglica izravno iz trećih zemalja u EU-u.

Ta dva programa nemaju istu pravnu osnovu tako da će za korištenje kvote od 54.000 ljudi trebati mijenjati zakonodavstvo, jer je ta kvota bila prvotno namijenjena za premještanje, a ako se ljudi preseljevaju iz Turske onda to spada u program naseljavanja.

Jednom kada se zaustavi priljev ilegalnih migranata iz Turske u EU ili se osjetno smanji, EU bi pokrenula humanitarni program primanja izbjeglica izravno iz Turske.

Turska sa svoje strane treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječila otvaranje novi morskih ili kopnenih putova za ilegalne migrante sa svoga teritorija prema EU-u i tom smislu treba surađivati sa svojim susjedima.

EU je obećala da će ubrzati postupak ukidanja viza za turske državljane s ciljem da se one ukinu do kraja lipnja ove godine, ali pod uvjetom da Turska ispuni preostala mjerila za to. Do sada je Turska od 72 postavljena mjerila ispunila njih 35. Turska bi preostala mjerila trebala ispuniti do kraja sljedećeg mjeseca kako bi Komisija mogla iznijeti zakonodavni prijedlog, koji bi onda Vijeće i Parlament usvojili do kraja lipnja.

Dogovorena je i brža isplata tri milijarde eura koje je EU obećala Turskoj prošle jeseni. Već sljedeći tjedan EU i Turska bi trebali definirati konkretne projekte za izbjeglice, području zdravstva, obrazovanja, infrastrukture, hrane i životnih potrepština. Kada se iznos od tri milijarde potroši na projekte u korist izbjeglica EU će donijeti odluku o novom paketu pomoći od novih tri milijarde eura.

Dogovoreno je i oživljavanje turskog pristupnog procesa i u tom smislu najavljeno je otvaranje poglavlja Financijske i proračunske odredbe do kraja lipnja.

Sve preuzete obveze i jedne i druge strane bit će praćene na redovitoj mjesečnoj osnovi.

Orešković ocjenuje dogovor s Turskom dobrim za migrante, Europu i Grčku

Hrvatski premijer Tihomir Orešković ocijenio je u petak dogovor između EU-a i Turske o migrantskoj krizi dobrim rješenje za Grčku, za migrante i za Europu.

“Danas smo s Turskom postigli rješenje koje je dobro za Europu, dobro za izbjeglice i dobro za Grčku”, rekao je Orešković nakon završetka summita EU-a i Turske, koji su uspjeli doći do rješenja koje bi trebalo zaustaviti priljev izbjeglica i migranata iz Turske u Grčku i dalje prema prema sjeveru Europe.

Dogovor predviđa vraćanje svih novih migranata s grčkih otoka u Tursku počevši od nedjelje, 20. ožujka.

“To će biti veliki logistički izazov za Grčku, ali cijela Europa će pomoći i mislim da smo danas svi vrlo optimistični i sretni s onim što je Europa u vrlo kratkom roku zajedno postigla”, rekao je hrvatski premijer.

Dodao je da mu je ovo već treći summit u mjesec dana u kojem je Europa dobro pokazala na koji se način može surađivati i rješavati probleme počevši od pitanja ostanka Velike Britanije u EU do migrantske krize.

Narod.hr