Rast BDP-a

Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za tri posto, a u 2026. godini za 2,8 posto, dok bi inflacija, mjerena nacionalnim indeksom, nakon ovogodišnjih 3,7 posto u idućoj godini mogla usporiti na 3,1 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB blago naniže revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, no naviše inflacije u ovoj i idućoj godini.

Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2025. prognozirao gospodarski rast od 3,2 posto, a 2,9 posto u 2026. godini.

Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 4,2 posto, a 2,8 posto u idućoj godini. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) u rujnu je, pak, procijenjena na 3,6 posto u 2025. i 2,6 posto u 2026. godini.

Prema novoj prognozi, pak, inflacija će prema HICP-u porasti u 2025. za 4,4 posto, a u idućoj za 3,4 posto.

Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, rast realnog BDP-a u Hrvatskoj mogao bi ostati razmjerno snažan, ali očekuje se postupno usporavanje njegove dinamike. Domaća potražnja i dalje bi mogla biti glavni generator rasta, no očekuje se usporavanje rasta realnih dohodaka te manje poticajna fiskalna politika, pa bi se i doprinos osobne potrošnje i državne potrošnje te investicija mogao smanjiti u odnosu na visoke razine u protekle dvije godine.

Kada je riječ o inflaciji mjerenoj nacionalnim indeksom, ubrzavanje u 2025. na 3,7 posto, nakon tri posto u 2024., odražava brži rast cijena energije i hrane. Pritom, inflacija cijena energije i u 2026. bit će pod utjecajem rasta administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije, ali rast cijena hrane i temeljna inflacija mogli bi se usporiti djelujući na usporavanje ukupne inflacije.

Rizici povezani s ostvarenjem projekcije inflacije i dalje su uravnoteženi. Inflacija bi mogla biti niža od predviđene ako gospodarski rast bude slabiji od očekivanog, zbog jačanja trgovinskih napetosti i s tim povezanim slabljenjem inozemne potražnje.

S druge strane, inflacija bi mogla premašiti očekivanja u slučaju snažnijeg rasta plaća od trenutačno predviđenog, osobito u uvjetima robusnog i zategnutog tržišta rada. "Takav razvoj događaja mogao bi rezultirati jačim i dugotrajnijim pritiscima na rast cijena, pogotovo u sektoru usluga, gdje troškovi rada čine znatan dio ukupnih troškova", napisali su, između ostalog, iz HNB-a, piše HRT.

(hkv)