Detalji

Objavljeno: 07. srpnja 2007.

"Mnogo je zainteresiranih da se Zagorec ne izruči. Uzbuđenje je i u Austriji. Ako tko ilegalno može snimati razgovore i tvrditi da su nalog dale austrijske tajne službe, pitanje je štite li oni u Austriji nekoga koga Hrvatska traži ili štite hrvatske interese" - tako je jučer predsjednik Mesić komentirajući razvoj događaja u aferi Zagorec, i time ponovo u Hrvatsku uveo institut vanjskog neprijatelja, koji se rado rabio prije demokratskih promjena 90-tih godina prošlog stoljeća.

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2007.

U nedjelju smo se zapitali da li će izravno uplitanje predsjednika Mesića i njegovog Ureda u sudski postupak protiv generala Zagorca popratiti odgovarajuće reakcije u hrvatskoj javnosti. Možemo ustanoviti da su do sada reakcije mnogih tijela i političara izostale, ali i to da se u javnosti ipak čuju glasovi i onih koji smatraju da je ponašanje predsjednika Republike nespojivo s pravnom državom. Mladenka Šarić u Večernjem listu donosi izjavu bivšeg državnog odvjetnika i predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost Krunoslava Olujića o nedopustivom uplitanju savjetnika predsjednika Mesića - a time i Ureda predsjednika u pregovore sa Vladimirom Zagorcem. "Da Hrvatska drži do vladavine prava, u Saboru bi već bio otvoren postupak njegova opoziva zbog kršenja ustavnih odredbi" - smatra Olujić, naglasivši kako su Mesić i njegovi suradnici, koji sada tvrde kako je čitava akcija provedena u koordinaciji sa državnim odvjetništvom, višestruko pogriješili "jer je Zagorec zahvaljujući Mesiću ublažio svoju pravnu poziciju, a možda i odškrinuo vrata sudskoj odluci kojom će biti odbačeno njegovo izručenje." (mmb)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2007.

Prenosimo članak iz Jutarnjeg lista o "aferi Zagorec". Odvjetnik generala Zagorca, Zvonimir Hodak, kaže kako je "preko svog savjetnika Saše Perkovića predsjednik od Zagorca tražio informacije o tajnim računima, privatizacijama i provizijama" na sastanku u Beču 25. svibnja ove godine. Dogovor koji su postigli Zagorec i Perković audio je i video snimljen na dva DVD-a koji su predani austrijskoj istražnoj sutkinji. Još ranije, u ožujku, prema Hodakovim riječima, predsjednik je Zagorčevu prijatelju otvoreno rekao:"Neka Zagorec progovori o tajnim računima, privatizaciji, provizijama, trgovini oružjem, neka to dokumentira, a ja ću srediti da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odustane od daljnjeg progona".

Ne ulazeći uopće u samu temu navodnih dogovora i pregovora, treba naglasiti da je trenutno u Hrvatskoj pokrenut sudski postupak protiv generala Zagorca. Dobro je poznato da i u hrvatskom sudstvu postoji institucija pokajnika, ali je isto tako dobro poznato da se s time trebaju baviti Državno odvjetništvo i sudovi. Međutim, ako je vjerovati Hodakovim riječima, Ured predsjednika Mesića čini nešto što je nepojmljivo u pravnoj državi. Dakle, dvije su mogućnosti. Ili da predsjednik Mesić i njegov Ured utječu i upravljaju izravno radom Državnog odvjetništva, ili da odvjetnik Hodak, odnosno njegova stranka bezočno lažu. U svakom slučaju ove optužbe na račun predsjednikovog Ureda i predsjednika osobno toliko su ozbiljne da najmanje što bi se trebalo očekivati su reakcije Državnog odvjetništva, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, i, jasno, nevladinih udruga. Ako one izostanu još jednom će se pokazati dva lica hrvatske demokracije. S jedne strane govori se naveliko o "pravnoj državi", "nezavisnom sudstvu", "civilnom društvu", itd., a s druge strane osnovna načela demokracije se u zbilji najgrublje krše. (djl)

Detalji

Objavljeno: 18. lipnja 2007.

Donosimo niz članaka vezanih uz aferu oko Hrvatskog fonda za privatizaciju. Većina njih odnosi se na reakcije oporbe, u kojima su one HNS-ovih čelnika, Vesne Pusić i Radomira Čačića, te one DC-ove čelnice Vesne Škare Ožbolt, najoštrije u političkim optužbama i zahtjevima za odgovornost Vlade. No, ove kritike čine se potpuno neopravdanima ako su točne riječi predsjednika Vlade Ive Sanadera: "u više navrata dali smo značajan novčani iznos za takve i slične operacije, koje idu neovisno od osiguranih proračunskih sredstava, a samo u zadnjih nekoliko mjeseci USKOK-u smo prebacili oko šest milijuna kuna za takve i slične operacije". Naime, ako je predsjednik Vlade znao za istragu oko Hrvatskog fonda za privatizaciju i sudjelovao u odobravanju sredstava za tu operaciju onda je, rekli bi smo, poprilično upitna motivacija onih koji traže njegovu odgovornost. Od onih koji navodno žele Hrvatsku bez korupcije prije bi očekivali zahtjeve da ovakve istrage postanu znatno brojnije, i da obuhvate sve neovisno o njihovim političkim vezama. S druge strane, ako Sanader nije znao za koje to točno operacije Vlada odobrava sredstva, onda je jasno da cijela operacija ne može proći bez političkih posljedica za Vladu. Treba primijetiti da je prvi o operaciji javno progovorio predsjednik Mesić u subotu ujutro riječima: "Centar korupcije, hardver korupcije, je fond za privatizaciju. Ne znamo gdje je softver, došli smo samo do hardvera i slomit ćemo mu kičmu.". Da li se dakle u slučaju Hrvatskog fonda za privatizaciju radi zaista o prvom koraku u obračunu s korupcijom, što većina građana već godinama traži, ili se samo radi o akciji "tko će kome smjestiti", ostaje za vidjeti. Nažalost, iskustvo nas ući kako je u Hrvatskoj uvijek ovo drugo posrijedi. Za početak, predsjednik RH je spomenuo samo Hrvatski fond za privatizaciju, kao da na svim ostalim razinama korupcija nesmetano ne buja. (mm)

Detalji

Objavljeno: 16. lipnja 2007.

Kako javlja Hina, u subotu je uhićeno šest osoba, od kojih su tri potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Njih se sumnjiči da su bili dio korupcijskog lanca, pri čemu su sami na burzi kreirali uvjete pod kojima su kasnije kupovali dionice. Također ih se sumnjiči da su činili malverzacije s državnim nekretninama koje su Hrvatskom fondu za privatizaciju bile dane na raspolaganje. Donosimo i vijest Hine o tome što je o ovom slučaju izjavio predsjednik Vlade Ivo Sanader na izvanrednoj konferenciji za tisak. Dakle, on je između ostalog najavio i ukidanje Hrvatskog fonda za privatizaciju, što možda i nije tako loša ideja ako se uzme u obzir da su u malverzacije bili uključeni njegovi čelnici. Naime, teško je vjerovati da ove zlouporabe nisu loše utjecale na cijelu Fond. Mi se nadamo pak da je ovo tek prvi korak prema obračunu s krupnom korupcijom, a ne samo žrtva pješaka. 

Detalji

Objavljeno: 14. lipnja 2007.

Iz Jutarnjeg lista prenosimo kratki osvrt na upravo izašlu knjigu kandidata za predsjednika hrvatske Vlade Radimira Čačića: "Čačić, Ostvarenja - jedan čovjek čini razliku", koja se može kupiti na kioscima Tiska. U njoj se Čačić prisjeća i svojih gimnazijskih dana, navodeći kako je u gimnaziji dobio četiri ukora pred isključenje. Iako je bahatost i samoljublje gospodina Čačića odavno poznato, ovdje se radi o još jednom njegovom provokativnom demonstriranju bezobraznosti. Naravno da je mogao u školi, i inače, činiti što je htio, kad je bio sin osobito pouzdane osobe iz partijskih struktura. Ovim se u neku ruku objašnjavaju korijeni Čačićevog ponašanja i djelovanja. Štoviše, čini se da i danas uživa sličnu zaštitu kakvu je uživao od najranijih dana. (djl)

Detalji

Objavljeno: 19. svibnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo Hininu vijest o izvješću Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji je jednoglasno potvrdio optužbe British Medical Journala o Kurjakovom plagiranju dvaju znanstvenih tekstova, čime su Kurjak i njegovi suradnici povrijedili Kodeks Odbora za etiku. Ovaj slučaj ugrozio je djelomično vjerodostojnost hrvatske medicinske znanosti, a njegovo rješavanje bio je i opterećeno političkim vezama koje je Asim Kurjak uživao. Ovdje još treba dodati kako se, nažaost, uz Kurjaka vežu i brojne nepravilnosti pri obavljanju umjetnih oplodnji. No, kako ove sumnje nisu privukle pažnju akademske zajednice izvan Hrvatske, budući da se nisu odnosile na znanstvene radove koji se objavljuju u stranim časopisima, nije baš sigurno da će one ikada biti ozbiljnije razmotrene. (djl)

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2007.

Hina javlja o optužbama na račun istarskog župana Jakovčića koje su na jučerašnjoj konferenciji za tisak u Puli iznijeli predsjednik Odbora za referendum Bruno Poropat i član Odbora Damir Radnić. Ukratko, oni optužuju Jakovčića i još neke pojedince u vrhu IDS-a da su prenamjenom zemljišta u Istri omogućili prodaju tog zemljišta banci Hypo Alpe Adria pod štetnim i sumnjivim okolnostima. Zlouporabe o kojima se ovdje govori dosežu vrtoglave brojke od nevjerojatnih 1,3 milijarde kuna. Rado bi znali što s tim u svezi čini državno odvjetništvo. Također, ako ga uopće bude, bit će zanimljivo čuti odgovor župana Jakovčića na ove optužbe. On je jučer, kao predsjednik Jadranske euroregije, na sjednici Izvršnog odbora Euroregije na Brijunima najavio za 11. lipnja otvaranje njezina ureda u Bruxellesu. Jadransku euroregiju, koja je osnovana je 30. lipnja prošle godine u Puli, čine "jadranske regije" Hrvatske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Ako su optužbe na račun istarskog župana Jakovčića točne, nama se čini da bi Jadranska euroregija onda lako mogla biti tek krinka za specifičan oblik trgovine s priobalnim nekretninama u "regijonu". A gdje je kupce lakše naći nego u Bruxellesu? (mm)