Kako javlja Hina, Tomislav Nikolić, zamjenik haškog optuženika Vojislava Šešelja, izabran je rano jutros (8. svibnja 2007.)  za novog predsjednika Skupštine Srbije. Nikolić je dobio glasove zastupnika svoje Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije (DSS) "tehničkog" premijera Vojislava Koštunice i Socijalističke partije Srbije (SPS), dok su za kandidatkinju Demokratske stranke Milanu Milošević glasali zastupnici iz Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića, G17 Plus Mlađana Dinkića, Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića i Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, kao i predstavnici manjina.

 

 

Iz Hrvatskoga lista prenosimo ispovijest Velibora Bračića koji je preživio srpsko zatočeništvo tokom Domovinskog rata u kninskom zatvoru, kao jednog od ključnih svjedoka protiv Dragana Vasiljkovića (kapetana Dragana). Bračić je nakon zarobljavanja u lipnju 1991. prebačen u zatvor na kninsku tvrđavu, pri čemu se nad njim iživljavao i kapetan Dragan za kojeg kaže: "Ne samo da nije spriječio torture koje su činili njegovi ljudi, nego je i sam u njima sudjelovao". Što se tiče iskustava s hrvatskim pravosuđem Bračić svjedoči o diletantizmu na koji je naišao petnaestak godina kasnije: "Prije neko vremena smo jedan moj prijatelj i ja u Zagrebu sjedili sa suprugom ministrice Vesne Škare Ožbolt. Tada se aktualizirao slučaj hrvatskoga zahtjeva za izručenjem kapetana Dragana, a on sam iz Australije je preko novina bahato poručivao ministrici da će doći u Zagreb ako mu ministrica Ožbolt kupi povratnu kartu. Komentirajući sve to, ministričinu mužu sam tada rekao kako sam bio na tvrđavi zatvoren i da je kapetan Dragan baš mene tukao, naravno, ne samo mene nego i ostale. A gospodin Ožbolt je prije toga spomenuo kako ministrica, njegova supruga, nema baš nekih dokaza ni svjedočenja protiv kapetana Dragana.".

 

 

Nakon vrlo zanimljive predizborne utrke, u kojoj nije nedostajalo ozbiljnih tema i rasprava o budućnosti Francuske, uz rekordan odziv na izborima završena je jučer predsjednička utrka za Elizejsku palaču pobjedom kandidata desnice Nicolasa Sarkozya. Osim s nenaklonjenošću većine medija, Sarkozy se morao nositi i sa činjenicom da se drugi kandidat desnice Francois Bayrou, koji je ispao u prvom krugu uz osvojenih 18% glasova, podržao kandidatkinju ljevice Ségolène Royal. Naime, on je par dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora izjavio kako ne će glasovati za Nicolasa Sarkozy, a na dan izbora bio je jedan od prvih koji se pojavio na glasačkom mjestu. Zanimljivo je primijetiti također kako je Jean-Marie Le Pen, predvodnik krajnje desnice pozvao svoje birače da ne izađu na drugi krug izbora. Neki analitičari procjenjuju da je izostanak Le Penove podrške spriječio prelijevanje glasova Nicolasa Sarkozy prema ljevici, a da su istovremeno glasači Le Pena ipak izašli na izbore birajući Nicolasa Sarkozya.

 

 

Kako javlja Hina, jučer je izvještajni sabor održala udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata. Predsjednik HVIDR-e i saborski zastupnik Josip Đakić izjavio je kako HVIDR-a nije dobila od glavnoga državnog odvjetnika Bajića tražene podatke o broju procesuiranih ratnih zločinaca koji su sudjelovali u ratu protiv Republike Hrvatske, što je jedan od razloga zbog čega je HVIDR-a zatražila njegovu smjenu. Činjenica da državno odvjetništvo nije našlo za shodno odgovoriti organizaciji koja okuplja invalide Domovinskog rata je odista za svaku osudu. Isto tako, za osudu je i uopće činjenica da je HVIDR-a primorana baviti se radom državnog odvjetništva. Glavnoga državnog odvjetnika, kao i one koji su ga postavili, to očigledno ne brine puno. No, nama se čini da će se na pitanja koje je postavila HVIDR-a odgovori morati dati, prije ili kasnije.

 

 

U zadnjih više od deset godina odnosi između Slovenije i Hrvatske konstantno se zatežu zbog graničnih pitanja, a svako malo slovenski zahtjevi bivaju sve veći. No, iako bi netko mogao za ovakvo stanje prvenstveno okrivljivati slovenske susjede, glavni izvor problema zapravo su hrvatski političari. Primjerice, slovenski zahtjevi za razgraničenjem u Piranskom zaljevu činili su se niz godina potpuno neostvarivima do parafiranja sporazuma Drnovšek-Račan, u kojem je Račan na štetu hrvatske strane pristalo na rješenja koja nigdje drugdje nikada nisu viđena i koja su davala Slovencima znatno više nego što su prije toga tražili. Time nas je slovenska strana podučila kako se sve može dobiti od Hrvatske, samo treba biti strpljiv i čekati da u Hrvatskoj naiđe politička garnitura s kojom ništa nije nemoguće, pa i ustupljivanje teritorija u zamjenu za malo tapšanja po ramenu.

 

 

Iz Hrvatskoga slova prenosimo članak Zorana Vukmana koji daje svoje viđenje objave dokumenata s Brijuna. Primijećuje dobro da je: "Teško pretpostaviti da bi se u jednoj normalnoj zemlji i stabilnoj demokraciji, s narodom koji ima povijesnu i političku samosvijest i zrelost, mogli po medijima i sudištima razvlačiti dokumenti od najveće povjerljivosti i važnosti kao što je to za nas tzv. brijunski transkript. "A za samu činjenicu da je zvučni zapis s brijunskog sastanka emitiran na televiziji kaže da je: "skandalozna, u pravnom i moralnom smislu, a još je skandaloznija činjenica da je mogao biti krivotvoren!" Na kraju ostaje pitanje: "Laž na laž, afera na aferu, frustracija na frustraciju – vjeruje li više itko u nešto čisto, vjerodostojno, solidarno, čovječno?"

 

 

U Hrvatskoj se kako izvještava Hrvatski list državna odličja i dalje dijele vrlo olako. No, posebnost današnje situacije je da se najveća hrvatska odličja daju i onima koji su bili izričito protiv Hrvatske, poput Gerharda Schrödera. Njega je predsjednik Stjepan Mesić odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom za "zasluge u promicanju hrvatskih interesa". Ostaje pitanje o kojim se to zaslugama radilo kad je poznato da je Schröder kao socijaldemokrat bio među onima koji su stalno ponavljali: "da je Bonn prerano priznao Hrvatsku i Sloveniju. A to je bilo poslije vukovarske tragedije". No, možda je to odličje zaslužio za vrijeme Račanove vlade kada je rekao "kako Gotovinu nije moguće pronaći jer nije u Hrvatskoj". No, on nije rekao primjerice da Gotovinom slučaju ne treba pristupati jednako kao i slučajevima Karadžića i Mladića. Zato nije baš jasno čime je to točno Schröder zaslužio tako visoko odličje u povodu 15. obljetnice hrvatske neovisnosti. (zdk)

 

 

Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo razmišljanja porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana o našem odnosu prema kulturnoj i prirodnoj baštini kao važnom čimbeniku turističke ponude. Autor ističe da bismo tu baštinu trebali cijeniti zbog nas samih, a ne samo zbog ztoga što se može "prodati" turistima.